Page 67 - STAV broj 238

s jedne i s druge strane su jedni drugima
ime kao učenjak. Treba dakle, drugdje da
priskakali u pomoć i štitili i branili jed- leži razlog njegovom poštivanju. Židov-
ni druge. Tako je bilo u prošlosti, tako je stvo Bosne slavi u njemu uspomenu na
bilo u posljednjoj, teškoj tragediji grada čudotvorno spasenje od smrtne opasno-
Sarajeva, agresiji na ovaj grad, kada su sti, koja im je prijetila.
Jevreji putem svojih humanitarnih dru- Početkom XIX. stoljeća živio je u Trav-
štava pomagali i Bošnjacima i Hrvatima niku Židov imenom Moše Havijo. On pre-
i Srbima koji su ostali u ovom gradu da dje na islam i primi ime Derviš Ahmed.
dijele zajedničku sudbinu, što je dokaz Kao što mu epiteton kazuje, stupio je on
da ćemo i dalje nastaviti raditi na onome u red derviša i kao takav prikazivao se
što je opće dobro, svih nas, a to je život, naivnom puku kao svetac i čudotvornik.
prije svega, svih ljudi i njihova sigurnost Pripovijeda se, da je on razdraživao na-
na ovom prostoru”, kazao je Kavazović. rod protiv Židova, koji su od toga mora-
Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH li mnogo da trpe. Godine 1817. imeno-
Jakov Finci potpisivanje današnjeg spo- van je Derviš Mustafa paša bosanskim
razuma označio je kao još jedan korak na valijom. Židov Benjamin Pinto – koji je
putu saradnje Islamske i Jevrejske zajed- imao pristupa novom valiji – poduzeo je,
nice, ali i suživota i zajedničkog rada na da valiju informiše o prevarama i lažima
dobrobiti zajednica koje već stotinama spomenutog Ahmeda; posljedica je toga
godina na ovim prostorima baštine ova bila, da je valija dao nevjernog Židova
dva prijateljska naroda. “Čini mi se da Ahmeda smaknuti. Neupućeni narod
je ovo dobar trenutak da se još jednom megju muslimanima, koji su Ahmeda
pokaže i dokaže da ovdje ne pričamo o smatrali čudotvorcem, oplakivali su nje-
zajedništvu, ne pričamo o suživotu, ne govu smrt, pa kada je god. 1819. Derviš
pričamo o tome da se može zajedno, nego paša nadomješten valijom Ruždi pašom
da smo to upravo i u praksi praktikovali optužiše muslimani Židove kod novog
već dugo, dugo godina i ovim potpisom paše da su oni prouzrokovali smaknuće
ugovora želimo da to još bolje osvijetlimo Derviša Ahmeda. Netom prispjeli pohle-
i u budućnosti nastavimo.” pni Ruždi paša vidio je u tome dobra pri-
liku, da od Židova iznudi novaca.
PRIČA O RUŽDI-PAŠI Malu, siromašnu židovsku opštinu u
Osmog oktobra prošle godine Ka- Travniku – koja je zapravo bila optužena
vazović i Finci potpisali su sporazum o – ostavi paša na miru; ali od Židova glav-
zajedničkom obilježavanju, a na isti da- nog grada Sarajeva tražio je paša ponajprije
tum, ali 1920. godine, u listu Židovska 50.000 groša; kasnije se valjda predomi-
svijest Moric Levi objavljuje jedan od tri slio, pa je povisio svotu na 500.000 groša
nastavka članka o važnim datumima u kao odštetu za život smaknutog Ahme-
historiji bosanskohercegovačkih Jevreja. da. Paša dogje lično u Sarajevo, baci de-
U njemu je i priča o Ruždi-paši i pobuni set najuglednijih Židova, s rabinom Moše
muslimana zbog utamničenja njihovih Danonom na čelu, u tamnicu i opomenu
komšija. Priča ide ovako: Židove, da će uhapšenike smaknuti, ako
“O stanovištu koje je zemaljski vezir ne primi u roku od tri dana 500.000 gro-
(valija) zauzimao prema Židovima vrlo ša. Opština nije mogla smoći tu za tada-
nam je malo poznato usljed pomanjkanja nje prilike ogromnu svotu. Velika tuga
bilježaka. Jednom je neki valija, imenom obuze sarajevske Židove, koji su se sada
Ruždi paša, htio da od Židova iznudi no- smatrali izgubljenim, jer nijesu imali ni
vaca i taj je slučaj još i danas ostao neza- od koga da očekuju pomoć. Neki ugled-
boravan megju Židovima ovih zemalja. U ni starac imenom Rafael Levi, koga su i
okviru je ove radnje, da ovdje spomenemo muslimani poštivali, došao je na ideju,
tok ovog dogagjaja. Na jednom malom da apelira na čuvstvo čovječnosti musli-
brežuljku, zaraslom vinovom lozom, u po- manskih gragjana.
dručju grada Stoca nalazi se jedan priprost Jednog petka, na dan kada su uhap-
nadgrobni kamen po uzoru mnogih starih šenici trebali biti smaknuti, obišao je
kamenih grobova rimskog doba, kakove Rafael Levi kavane, u kojima su se obič-
nalazimo često u Bosni, naročito na cesti, no muslimani sakupljali i dogovarali, te
koja vodi od Mostara preko izvora Bune je dirljivim riječima prikazivao sakuplje-
u Stolac. Ovaj kamen označuje Židovi- nim muslimanima žalosno stanje Žido-
ma počivalište ostataka jednog njihovog va, Muslimani su bili duboko ganuti i
vrlo štovanog sunarodnjaka i sapatnika. nastojali su, da plačućeg starca primire
Poznavaoc židovskih običaja začudit će utješljivim riječima; svi kao jedan zada-
se što španjolsko židovstvo ovih zemalja doše starcu časnu riječ, da su pripravni
svake godine, na dan smrti tog čovjeka, i svoj život založiti za sigurnost uhapše-
hodočasti na njegov grob-običaj, koji Ži- nika. Vecć ranom zorom — tako se pri-
dovi nikad nijesu prihvatili. Moše Da- povijeda— lati se oko 3000 muslimana
non – to mu je ime – nije ostavio znatno oružja, opsjednu valiju u begluku, osvoje
STAV 26/9/2019 67