Page 64 - STAV broj 238

DRUŠTVO

vlastitim primjerom pokazao kako treba Bošnjane, Bošnjane... Iako
brinuti o bosančici, Hajdarević je napra- su velikodržavni projekti
vio transliteraciju Korkutovog prijevo- iz našeg komšiluka želje-
da Kur’ana na ovo pismo. li Bošnjane predstaviti
Kako kaže u razgovoru za Stav, zavr- kao nekakav izraz za re-
šetak transliteracije prijevoda Kur’ana na gionalnu skupinu, sta-
bosančicu poklopio se s 555. godišnjicom novnike neke amorfne
dolaska islama u Bosnu. U verziji koju je pokrajine itd., danas do-
poklonio reisul-ulemi Husein-efendiji stupne povelje svjedoče
Kavazoviću, prijepis prijevoda Kur’ana upravo suprotno”, kaže
na bosančicu štampan je na 555 stranica. Hajdarević.
Ovo je, kako kaže, shvatio kao lijep išaret. Neki od tih do-
Hajdarević ističe da se bosančicom počeo kumenata danas su
baviti usput, zanimajući se prije svega dostupni i širem či-
za političku historiju Bosne: “Trebalo je tateljstvu. Velikom
iščitati određeni broj manuskripata, po- zaslugom pojedinaca,
velja i listina na bosančici, jer nije bilo kako kaže, na tržištu
transliteracija... U tome su mi dosta po- se pojavila bosanska
mogli radovi Safvet-bega Bašagića, Šefika trilogija: Stećkoedija,
Bašagića, Marka Vege te Ćire Truhelke, bez Bosansko Kraljevstvo
kojeg bismo danas teško razgovarali o bo- i Codex diplomati-
sančici. Mene je prvenstveno zanimala po- cus regni Bosnae.
litička historija države i naroda. Bošnjani Hajdarević sma-
nisu tek neka regionalna skupina opisana tra da je ova po-
tom riječju. Svi dokumenti jasno ukazu- sljednja ujedno i
ju na to da su Bošnjani politički narod. najvažnija knjiga
Povelja Stjepana II Kotromanića iz 1332. iz navedene tri-
godine, 15. augusta, da budemo precizni, logije jer iz prve
na bezbroj mjesta ukazuje na Bošnjane, ruke pokazuje

dokumente i prepiske naših vladara koji
su uvijek isticali i naziv države i ime
naroda.
Hajdarevića posebno zanima duhov-
nost iz vremena srednjovjekovne bo-
sanske države. “Ovdje se često govori o
onima koji su izdali ‘veru pradedovsku’.
Međutim, ako je to iko radio, kako kaže,
to su radili drugi, a ne Bošnjani. “Mi ni-
smo pristali ni na istočnu ni na zapadnu
duhovnost. O tome najbolje svjedoče ste-
ćci kao unikatni nadgrobni spomenici u
svjetskim razmjerama. U isto vrijeme mi
smo sačuvali kontinuitet kulturnih for-
mi, o čemu, pak, svjedoče nišani proiz-
išli iz stećaka. Na osnovu svega što sam
čitao, smatram da danas ne bismo uopće
govorili o prihvatanju islama u Bosni da
nije bilo Crkve bosanske. Stoga našim
precima moramo odati dužnu zahvalnost
i poštovanje, kako zbog političke, tako i
zbog duhovne dimenzije našeg identite-
ta”, poručuje Hajdarević.

RADITI NA AFIRMIRANJU BOSANČICE
Kao mogući oblik iskazivanja te za-
hvalnosti Hajdarević vidi afirmaciju bo-
sančice. Kaže da je transliteraciju pri-
jevoda Kur’ana na bosančicu radio iz
ličnog zadovoljstva, bez ikakvih komer-
cijalnih primisli. “U slučaju da se ovo

64 26/9/2019 STAV