Page 55 - STAV broj 331

članke za razne novine i periodične publi-
kacije na razne teme, uključujući Evropu,
zelene pokrete, Južni Tirol, manjine, etnič-
ke grupe, regije, odnose između njemačkih
i italijanskih kulturnih područja, mir i od-
nose Sjever – Jug.
S agresijom na BiH naša zemlja postaje
opsesijom njegovog interesiranja i kako kaže
njegov prijatelj i kolega Adriano Sofri: “Bacio
se u to svom snagom. Osjećao se vrlo izolirano
u svojoj bici.” Jedini je evropski parlamenta-
rac koji je tri puta dolazio u ratno Sarajevo.
Langer je finansijski pomagao sarajevsko
Oslobođenje, koje je predložio kao kandidata
za nagradu Saharov. S apelom “Evropa umire
ili se ponovno rađa u Sarajevu” predvodio je
velike demonstracije u Cannesu, gdje jedan
od zahtjeva da se “međunarodno priznata
Republika Bosna i Hercegovina poziva da
se u potpunosti i odmah pridruži Evropskoj
uniji”. Jacques Chirac ih prima nakon de-
monstracija, a Langer traži da međunarodne
snage oružano interveniraju i zaustave agre-
siju na BiH. Negativan odgovor. Uključio se
u akciju Transnacionalne radikalne stranke
na prikupljanju potpisa za prijem Bosne i
Hercegovine u EU. U aprilu 1995. godine
Langer i Hoze Maria Mendiluce predložili
su i uspjeli da se Deklaracija o slobodnom i je-
dinstvenom Sarajevu proglasi zvaničnim do-
kumentom Evropskog parlamenta.
Poslije masakra u Tuzli 25. maja 1995.
godine piše pismo UN-u: Samo jedno mo-
žete učiniti. Morate bombardirati artiljerij-
ske položaje u brdima oko Tuzle. “Morate
bombardirati sve položaje teškog naoruža-
nja fašista bosanskih Srba u Bosni. Inače,
između vas i ubice naše djece ovdje neće
napraviti nikakvu razliku. Jer čak i u me-
metara od mjesta samoubistva, napisanoj na lokalna politička pitanja, u to vrijeme usre- đunarodnom pravu saradnja s kriminalom
njemačkom jeziku, doveo u pitanje Boatoa i dotočena na međuetničke odnose u regiji, i sama je zločin.”
Corleonea: “Tegovi su postali nepodnošljivi. koji su nakon dva svjetska rata i desetljeća Njegova smrt izazvala je konsternaciju
Molim vas, oprostite mi svi i zbog ovog mog nasilja bili vrlo napeti. Početkom 1970-ih plemenitih ljudi. Od 1997. postoji Fondacija
odlaska; hvala onima koji su mi pomogli bio je aktivan u Lotta Continua, lijevoj poli- “Alexander Langer”, koja dodjeljuje godišnje
da se snađem. S moje strane nema gorčine tičkoj organizaciji u Italiji. Kasnije se pri- nagrade za aktivnosti slične Langerovim. U
prema onima koji su mi povećavali proble- družio Zelenoj stranci Južnog Tirola i postao Milanu pješački most preko Darsene nosi
me... Tako da odlazim očajniji nego ikad, ne član regionalnog vijeća za Trentino-Alto njegovo ime. Općina Parma imenovala je
budite tužni, nastavite u onome što je bilo Adige / Südtirol 1978. Tokom osamdesetih park po Alexu Langeru. Posthumno je ime-
ispravno” (rukopis je prepoznala porodica) godina prošlog stoljeća pojavio se u redovi- novan počasnim građaninom Sarajeva 2021.
3. jula 1995. Ovo je u pisanom obliku osta- ma Zelene stranke, najprije na nacionalnom godine zbog promicanja mira i pomirenja u
vio Alexander Langer (49), čovjek bez do- nivou, a potom i u Evropi, da bi na kraju Bosni i Hercegovini.
movine i s mnogo domovina, intelektualac postao zastupnik u Evropskom parlamentu Prisutan je u različitim manifestacijama
koji je govorio pet jezika i razumio stotinu, i predsjednik grupe Zeleni / EFA u Evrop- od rodnog Sterzinga do Potočara.
živio gradeći mostove, ujedinjujući narode skom parlamentu 1989. godine. Za kraj ono što je rekao Adriano Sofri
i ljude..., prije nego što je dobrovoljno na- Bio je glasnogovornik u Odboru za poli- Evropskom parlamentu nekoliko dana na-
pustio život. tička pitanja, zamjenski član Odbora za ra- kon Langerove smrti:
Stizali su tih dana izrazi saučešća iz zvoj i saradnju, član Pododbora za sigurnost “Da imam pred sobom publiku djevojaka
opkoljenog Sarajeva, razorenog Mostara i i razoružanje i član Odbora za poslovnik, ve- i dječaka, ne bih se libio pokazati im kako je
uplakane Tuzle. rifikaciju vjerodajnica i imuniteta, jedan od lijep, kako je zavidno puno putovanja i su-
U relativno kratkom životu Alexander dvojice kopredsjedavajućih Zelenih u EP-u, sreta i znanja i preduzetništva, jezika koji
Langer uradio je puno. Italijanski novinar, predsjedavajući delegacije EP-a za odnose s se govore i čuju, ljubavi, Alexandrov život.
pisac, mirovni aktivista, prevodilac, vaspitač... Bugarskom, Rumunijom i Albanijom, član Neka na majicama odštampaju njegovo oz-
Rođen je 22. februara 1946. u Sterzingu u različitih međugrupa, uključujući Razoru- biljno i ljubazno lice. Neka izađu u susret
Južnom Tirolu, provinciji Italije u kojoj živi žanje, Manjinske jezike i kulture i Siromaštvo ostalima s njegovim laganim korakom i neka
njemačko stanovništvo. Rano se uključio u i četvrti svijet, bavio se novinarstvom i pisao nebo poželi da ne gube nadu.” n

STAV 9/7/2021 55