Page 59 - STAV broj 331

njemački jezik nematernji jezik podijelim
roditeljima anketu od deset pitanja i jedno
od pitanja jeste Koji je Vaš maternji jezik i
roditelji koji su porijeklom iz BiH napišu
veoma često srpskohrvatski jezik. Niko im
ne brani da napišu bosanski jezik, ali oni
još uvijek žive u neosviještenom jezičkom
bunilu i to prenose na djecu. Naravno da
i određena udruženja žele u dijaspori da
gaje bratstvo i jedinstvo rušeći sve što je
etiketirano nazivom bosanski. I jasno je da
prvo strada jezik. Međutim, ako govorimo
o višejezičnom društvu i ako je kolektiv-
ni naziv za označavanje jezika određenih
pripadnika maternji jezik, onda je to op-
ravdano. Često je komplicirano navoditi
sve maternje jezike unutar jedne države STAV: U srbijanskom dijelu Sandžaka od dođe do povećanja interesa za učenjem
i onda se koristi termin maternji ili prvi 2013. godine do danas primjetno je kon- bosanskog jezika?
jezik. Meni je ipak topliji naziv maternji tinuirano povećanje broja učenika koji HODŽIĆ-KADIĆ: Treba sistematski
nego prvi jezik. Prvi jezik me asocira na se opredjeljuju za učenje bosanskog je- razraditi plan i posvetiti se djeci na po-
otuđivanje od matice. zika. Slično je i u drugim domovinskim seban način. Nažalost, to je njima po-
zemljama. Prama Vašem mišljenju, šta stao drugi jezik i u nekim zemljama
STAV: Činjenica je da širom svijeta posto- treba konkretno poduzeti da u dijaspori čak strani. Treba insistirati na uvođe-
je mnogobrojne dopunske škole bosan- nju bosanskog jezika u škole kao što to
skog jezika. U mnogim zemljama, primje- rade većinske zajednice u svijetu. Treba
rice Velikoj Britaniji, bh. građani su zbog nam kadar koji će posvetiti radni vijek
manjka interesiranja bili primorani zatvo- bosanskom jeziku, lektorati bosanskog
riti neke od njih. Na dalekom Islandu je jezika u svijetu, ambasade koje će se ak-
1996. godine postojala jedna takva škola, tivno uključiti u očuvanje jezika. Slove-
ali danas nije u funkciji. Kako sačuvati i nija je veoma mala država i ima malu
unaprijediti dopunske škole bosanskog dijasporu u svijetu, a ima 76 lektorata,
jezika u dijaspori? od Japana do Finske, i tako širi pozitiv-
HODŽIĆ-KADIĆ: Naše udruženje je na- nu sliku svoje države. Prema statistici,
stalo upravo zbog takvih potreba. Želimo svaki novi lektorat im donosi godišnje
reći nastavnicima da nisu sami i da rade preko novih 50.000 turističkih posjeta.
najhumaniji posao vezan za svoju domo- Korist je višestruka.
vinu i porijeklo. Želimo ih uključiti u rad,
dati im podršku u vidu nastavnog mate- STAV: Koliko institucije koje se bave
rijala, uputiti ih na prave adrese u njiho- bosanskim jezikom na akademskom
vim državama. Naravno da je ta podrška nivou, ali i vlast, mogu doprinijeti oču-
vrijedna, ali prava podrška treba doći i od vanju bosanskog jezika izvan Bosne i
nadležnih vlasti iz BiH. Mnogo se treba Hercegovine?
raditi i unutar zajednica u dijaspori, na HODŽIĆ-KADIĆ: Svi mogu doprinije-
revitalizaciji identiteta i na njegovanju ti koji žele i pravilno postupe. Međutim,
bosanskog jezika kroz različita udruženja, bez saradnje s ljudima i stručnjacima na
vjerske zajednice, klubove itd. terenu, ta saradnja nije plodonosna. Zašto?
Zato što je pristup jeziku posve drugačiji i
To je proces koji je otprilike trajao tri godine, ali to u ovom trenutku zato što stručnjaci i lingvisti znaju kakvo
je stanje na terenu. Zato što nije bilo zdra-
nije važno, važno je da studenti tri ciklusa mogu učiti bosanski ve saradnje, od početka imamo rezultat da
jezik na Univerzitetu u Beču i dobiti za to 3 ili 4 ECTS, zavisno udžbenici koji su pravljeni za dijasporu
stoje na policama u kućama naših ljudi,
da li je riječ o izbornom ili studijskom predmetu. To nam mnogo a ne u školama. Udžbenici nisu zadovo-
svima znači iz više razloga. Prvi put se na Univerzitetu bosanski ljili potrebe udžbenika niti su odobreni
u Evropi. Pristup nije prilagođen našoj
jezik tretira kao zaseban jezik, cijeli plan i program je prilagođen djeci u dijaspori i metodičko-didaktič-
samo bosanskom jeziku, bosanskohercegovačkoj kulturi i tradiciji, ki se ne poklapa s nastavnim procesom
bosanskog izvan domovine. Ne treba se
književnosti i svim resursima koji su vezani za BiH. Budući da danas gledati na saradnju kao na rivalstvo, nego
živi oko 200.000 ljudi porijeklom iz BiH u Austriji i da već imamo na zajedničku korist u ime svih nas. Jezik
ne treba privatizirati, nego ga uzdignuti
druge i treće generacije ljudi kojima je bosanski jezik postao drugi i svima približiti. Promoviranjem jezika
ili strani jezik i da studiraju na jednom od najvećih univerziteta u promoviramo nas, našu kulturu, tradiciju,
književnost i pravimo svima nama ljepše
svijetu, prijeko je bilo nešto poduzeti po tom pitanju. i eminentnije mjesto u svijetu. n

STAV 9/7/2021 59