Page 74 - STAV broj 339

KULTURA

Kada je riječ o planovima za budućnost,
kaže da je uradio scenarij za dokumentarni
film o šejhu Abdurrahmanu Sirri-babi te da
će idućeg mjeseca početi snimanje ovog
dokumentarca u režiji Mirze Pašića.

“Prije 12 godina ovaj roman na turskom jeziku promovi-
ran je u Topkapiju u Istanbulu. Tako se to desilo. Izdavač na
turskom jeziku je prestižna Izdavačka kuća ‘Timaš’ iz Istanbu-
la. Ministarstvo kulture Turske moralo je pisati zahtjev Vla-
di Turske da bi bila promocija u Topkapiju, nacionalnom bo-
gatstvu ove države. Sve je bilo prema protokolu, tih nekoliko
dana. Roman Žrtvovanje vuku sam sebi otvara vrata, prostore
daleko od mene. Autor se mnogo i ne pita, što je najbolja va-
rijanta i za autora i roman”, istakao je.
Također, kada smo se već dotakli teme historiografije, on
nas je sam naveo na priču i o njegovom romanu Sokollu Meh- nikakvog Baje, niti Bajice, a onaj Makarije je bio Grk. To me
med-paša, u kojem se suprotstavio historiji o ovom velikom navelo na istraživanje od Mehmedovog odvođenja kao dječa-
veziru koja je učena u školama. ka iz sela Sokol, u kasabi Rudo, kadiluku Višegradskom, pa
“Slučajno sam vidio više autentičnih dokumenata na
osmanskom jeziku iz kojih se vidi da je Mehmedovom ocu sve do atentata na njega. Ovo je jedna priča u kojoj je prika-
zan Mehmed onakav kakav jeste, bez neke mistike i legendi.
bilo ime Džemaludin, djedu Hasan, a i pradjed mu je imao Novo za čitaoca je to što je Mehmed od malih nogu bio prak-
muslimansko ime, dok je čukundjed nosio bogumilsko. U tični vjernik, a otud i njegov nadimak ‘mudri vezir’. Kada se
tim tefterima o popisu stanovništva iz tog vremena nema sultan Fatih pored Crepoljskog jezera spustio na Ravne ba-
kije 1463. godine, tada je prihvatio savjet svog šejha Akšem-
settina da ovoj zemlji da status posebne pokrajine u Carstvu,
s obzirom na posebnost njenog naroda, kako mu je to rekao
ovaj šejh. Već tada je posebna devširma (propis o regrutaciji)
važila za Bosnu, probirana su za dvor samo obrezana djeca.
Pazite, Mehmed je rođen 1505/6. godine, više od 40 godina
nakon dolaska sultana Fatiha, a i prije te četiri decenije bilo
je islama u Bosni. To govori podatak da je sultan Fatih prije
odlaska kod osnivača Šehera Isa-bega Ishakovića obišao sedam
kaburova, sedam velikih zatova, a oni su živjeli i ‘preselili’
mnogo prije nego što je on došao u Bosnu. I danas svako od
nas može ove kaburove obići na teritoriji Sarajeva i uvjeriti
se u ovo što govorim. Roman je zanimljiv za onoga koji voli
ovakve teme”, govori nam.
Kada je riječ o planovima za budućnost, kaže da je uradio
scenarij za dokumentarni film o šejhu Abdurrahmanu Sirri-ba-
bi te da će idućeg mjeseca početi snimanje ovog dokumentarca
u režiji Mirze Pašića.
“U Oglavku kod Fojnice rođen je šejh, kaligraf i pjesnik
Abdurrahman Sirri-baba Sikirić. U selu Oglavak se kroz cijeli
19. vijek odvijao ne samo religijski već i društveno-politički ži-
vot Bosne. Svi poznatiji bosanski namjesnici, valije i veziri 19.
vijeka dolazili su kod šejha Abdurrahmana Sirri-babe kako bi
stekli njegovu naklonost. Imao je svuda svojih derviša, učenih
i moćnih, kao što su sarajevski muftija Mehmed Šakir Mui-
dović, mostarski Mustafa ef. Sarajlić te gospodar Hercegovine
Ali-paša Rizvanbegović. U knjigama piše da su ovdje konake
o svom trošku podigli muridi Sirri-babe, bosanski namjesni-
ci Mehmed Vedžihi-paša i Morali Muhamed Kamil-paša. Si-
rriji je dolazio i gradačački kapetan Husein-beg Gradaščević,
Zmaj od Bosne, nakon poraza u borbi za bosansku autonomi-
ju. Njegovom prvom sinu, nasljedniku, šejhu Abdullatifu, na
Oglavku je skute i ruke ljubio Omer-paša Latas, dok je bo-
sanski namjesnik Osman Topal-paša s Oglavka vodu za piće
nosio u svoj konak u Sarajevo. Sultan Mahmud II posebnim
fermanom oslobodio je nameta njegovu tekiju 1835. godine”,
zanimljivom pričom o duhovnom velikanu završio je naš raz-
govor s Mirsadom Sinanovićem. n

74 3/9/2021 STAV