Page 72 - STAV broj 339

KULTURA

pristup pričama u djelu dao mi je pro- novog života pod okriljem Partije, valjalo
stora da se više posvetim gradnji mojih im se prilagođavati novom životu, a to
likova sa svim njihovim moralnim suo- je bilo teško za njih.
čavanjima, stremljenjima, stradanjima, “Dakle, naviknuti se živjeti bez vjere,
življenjima na ivici života koje im dono- Bajrama, svojih običaja, naviknuti se na
si svaki novi dan. Posebno me zanimao novu kulturu oblačenja i ophođenja, sve
taj njihov život na ivici, ti dani između da bi se opstalo, dok su oni druge nacije
stradanja i uspona, pobjeda i poraza, tj. poštovali i provodili svoje, nisu se trebali
kako se takva svakodnevnica odražavala navikavati. A trebali su se navići na pijan-
na njihove porodice, psihu, život općeni- stvo kako bi se prilagodili sredini. Otuda
to, a posebno kako se ta stradalačka sud- ti lomovi u dušama muslimanskih famili-
bina odražavala na formiranje njihovog ja. Sjećam se moje učiteljice koja je volje-
karaktera, na njihova reagiranja na takvu la sevdalinke, a psihički je oboljela. Prije
svakodnevicu”, objasnio je Sinanović. pisanja Kolonije posjetio sam je u Domu
Kada smo ga pitali zašto se odlučio staraca u Fojnici, kako i mnoge koji su
patnju muslimana ovih prostora iznije- živi danas, da bismo se zajedno vratili u
ti u svojoj novoj knjizi na ovakav način, to vrijeme”, ispričao nam je ovaj pisac.
on nam je kazao da su naprosto mnoge
muslimanske familije u sebi nosile psi- PRIJE PISANJA RAZMIŠLJA O
hičke povrede od onoga što im se dogo- IZRIČAJU
dilo u toku Drugog svjetskog rata. To je Mirsad Sinanović je u svom novom
bio posljedični dio njihove ličnosti. I na- djelu tematizirao jednu bolnu stranicu u
kon svega, u vremenu industrijalizacije, historiji muslimana naše zemlje
iako je stava da je ljudima ovih
prostora bolje nuditi laganiju li-
teraturu s obzirom na to da je naš
narod kroz historiju prošao kroz
velika stradanja i patnju.
“Primjerice, historija Bošnja-
ka na ovim prostorima je obilje-
žena genocidima. Od Načertanija
iz 1844. godine pa do danas vidjet
ćete da je tako. Načertanije su os-
nova za sve genocidne programe
koje su pisali srpski intelektual-
ci, da bi zadnji bio Memorandum
2, koji mi danas živimo. Još iz
vremena bogumila na njih su
nasrtale horde zlikovaca, palili
im kuće, silovali, izgonili ih s
njihove zemlje, sve zbog njiho-
ve vjere bogumilske. Kada su
bogumili prihvatili islam, sada
te horde to isto rade, sve zbog literature ima dovoljno, pogotovo one
njihove ‘nove’ vjere. Bošnjake prevodilačke. Uvijek možemo izabra-
je Uzvišeni Bog posijao na ovim ti knjigu prema našem nahođenju, da
prostorima, ali ih kroz historiju nas oraspoloži, da se ne bavimo negati-
stavlja na iskušenja, kroz koja vom”, podvlači naš književnik, novinar
oni prolaze. Naravno, treba se i publicist.
baviti nekim lakšim temama Na naše pitanje koliko se zapravo
i obrađivati ih postmoderni- može iščitati stvarnih historijskih do-
stički, tako ćemo olakšati sva- gađaja iz književnih djela i može li se
kodnevnicu. Mislim da takve na pojedina književna djela gledati kao
na alternativnu historiografiju umjesto
kao na puku fikciju, odgovara da knji-
“Moji prijatelji kažu da je ovo roman. Složio bih se s njima. ževni kritičar Almir Zalihić u osvrtu na
Mnogo je isprepletenih, raznovrsnih likova, a nema glavnog Koloniju kaže da “djela umjetnosti nisu
slikovnice historije, niti izložbe ideja”
junaka. Zato je glavni junak djela upravo kolonija. Sve se u te da je time sve rečeno. Historiografija
njoj događa, svi likovi su podjednako prisutni, niti jedan ne nam služi, objašnjava, samo da krenemo
u književnu avanturu, ona nam je inspi-
dominira, ne vodi i ne podstiče neku glavnu radnju. Pošto racija da taj historiografski svijet poeti-
ta glavna radnja ne postoji u ovoj knjizi, ovo je zbirka priča ziramo u našim individualnim granica-
ma i u tome se gubi logika stvari te taj
koja ima romanesknu strukturu.”

72 3/9/2021 STAV