Page 71 - STAV broj 339

strukturu, razglednica je vremena nepo- se razvratno, živjelo se u krađama svega, praviti preduzeće. I treće, trebalo je ne-
sredno nakon okončanja Drugog svjetskog svađama i ogovaranjima, sve kako bi se posredno kod preduzeća montirati oko
rata u Foči, u kojoj su likovi, prinuđeni pred drugima pokazali da će nešto značiti stotinu baraka ukrug u kojima bi živjeli
od komunističkog režima, ostavili život u ovakvom svijetu”, na početku nam kaže radnici, oni koji su sišli iz okolnih sela.
na selu i počeli živjeti u montažnim ba- Mirsad Sinanović, uz napomenu da se sve Sve ovo su gradili zarobljeni Nijemci u
rakama kolonije, radeći u pilani, ostva- ovo pokazalo kao uzrok njihove strada- toku rata, a nakon što su ovo troje iz-
rujući na taj način tzv. Petogodišnji plan lačke linije života, svakodnevnih nemira gradili, pušteni su na slobodu. Neki od
Josipa Broza Tita o razvitku privrede. i sukoba koji su ih survavali u nepovrat. Nijemaca su ostali da žive u koloniji,
Kako u svojoj recenziji Kolonije navodi Ova tema ga, kako kaže, proganjala go- zaposleni u novoizgrađenom šumskom
bh. režiser Mirza Pašić, ovo djelo na od- dinama i uspio ju je na kraju realizirati i preduzeću. Nijemci su iza sebe ostavili
ličan način prikazuje uzroke prijašnjih i u formi knjige. malo naselje s doseljenicima, siromaš-
potonjih stradanja muslimana na ovim nim radnicima, različitih nacionalnosti,
prostorima. Sinanović nas perom maj- GLAVNI JUNAK “KOLONIJE” JESTE vjera, kultura, ubjeđenja i ideja. Ja sam
stora pisane riječi, neobičnom kompo- KOLONIJA danas u poodmaklim godinama i sjećam
zicijom djela, provodi kroz naizgled od- Knjigu Kolonija Mirsada Sinanovića se tog njihovog šarenila u životu, koje iz-
vojene priče, čiji se likovi opetuju, tako čini, kako je navedeno, ukupno 25 priča. među njih dovodi do mnogih sukoba, a
da čitalac nije siguran da li čita zbirku Radnja se odvija u jednom malom mje- njih je nametalo novo vrijeme koje ima
priča ili roman. stu, a montažne kuće, tj. barake koje su svoje strukturalne uzuse kojih se treba-
Mirsad Sinanović, poznat i po svom u tom mjestu podignute s onima koji lo pridržavati. Svi sukobi u koloniji po-
drugom imenu Mirza, od ranije je po- su preko noći doselili iz više krajeva i s činju od novih ideoloških uzusa, a kod
znat kao autor romana. On je, naime, onim što se između njih događa u pro- stanovnika dolazi do unutarnjih nemira
prije pet godina objavio Sokollu Meh- toku vremena čini tu radničku koloniju. bez da oni i znaju njihove uzroke, samo
med-paša, roman o Mehmed-paši Soko- “Vrijeme radnje su sedamdesete godi- ih predosjećaju”, dodao je on.
loviću, 2008. je izdao Ajvaz u Akhisaru, ne prošlog stoljeća, kada se u postratnom Priče u Koloniji su zaokružene cjeli-
2007. Kulin, 2005. San Hasana Nazira te periodu započelo s industrijalizacijom. ne, imaju sve svoje naslove, ali ih vezuje
2003. godine Žrtvovanje vuku. Također, Tada su nakon razgovora s partijskim jedinstvo vremena i prostora, radnje i li-
autor je i knjige ratnih reportaža Smrti i ljudima mnogi sa sela odlazili u grad kova. U pričama se ponavljaju isti liko-
pobjede, knjige Merdžan-kaduna – Male da rade u fabrikama, ostavljali porodič- vi i sve priče imaju romanesknu radnju
priče o velikim ljudima i zbirke političkih ne kuće, zemlju i stoku i silazili u grad koja ih okuplja u jednu cjelinu i u njoj
eseja Bosna između Washingtona i Dayto- da žive u barakama, za malu platu, bez se razvijaju sva događanja.
na. Predsjednik je Udruženja novinara i neke dugoročne perspektive, koja se nu- “Zato moji prijatelji kažu da je ovo
medijskih radnika “Nino Ćatić”, a ratne dila mlađim generacijama. U mjestu u roman. Složio bih se s njima. Mnogo je
1994. godine dobio je priznanje Udru- kojem se radnja događa nije bilo mosta, isprepletenih, raznovrsnih likova, a nema
ženja novinara Bosne i Hercegovine za srušen je u toku rata, a valjalo ga je izgra- glavnog junaka. Zato je glavni junak djela
najboljeg reportera. diti. Vlasti su kupile šest gatera i brentu upravo kolonija. Sve se u njoj događa, svi
S obzirom na to da mu je ovo prva
zbirka priča koja nas opet vezuje za nje-
mu omiljenu formu romana, na počet-
ku razgovora za Stav Mirsad Sinanović
objašnjava kako je, kada i na koji način
osmislio raditi na Koloniji.
“Ja sam u penziji i tek u ovim pood-
maklim godinama naviru mi sjećanja na
moje rano djetinjstvo. Negdje u mojoj nu-
trini ostalo je vijuga, kao sječivo u meni
koje mi ne da mira, koje traži da se vratim
u to moje najranije djetinjstvo u obliku
nostalgičnih sjećanja, da vratim na tra-
ku sve one koje sam poizdalje kao dječak
posmatrao i pitao se zašto se to stradalač-
ko njima događa, tražio iako tada nisam
mogao naći odgovore. Moji roditelji, bez
škole, došli su sa sela da žive u montaž-
nim kućama, da rade u šumskom predu-
zeću, a na selu su imali veliku porodičnu
kuću, zemlju i stoku i mogli su više nego
skromno da žive, a nakon pritiska partij-
skih ljudi došli su da žive teškim životom
u koloniji. Moj otac i majka, kao i mno-
gi u koloniji, po dekretu Partije, ostavili
su namaze, svoje običaje, obrede, što se kako bi formirali šumarsko preduzeće likovi su podjednako prisutni, niti jedan
odrazilo na njihovo ponašanje, sve zarad koje se trebalo baviti rezanjem i proda- ne dominira, ne vodi i ne podstiče neku
‘bratstva i jedinstva’, kako se to od njih jom šumske oblovine s obzirom na to da glavnu radnju. Pošto ta glavna radnja ne
tražilo. U novom načinu života puno se je priroda ovog kraja bila izuzetno bogata postoji u ovoj knjizi, ovo je zbirka priča
trošio alkohol, u neuvjetnoj koloniji živjelo šumom. Dakle, nakon mosta, trebalo je koja ima romanesknu strukturu. Ovakav

STAV 3/9/2021 71