Page 35 - STAV broj 401
P. 35

mora, izazvanog topljenjem ledenjaka.   otpadom. Postoji napredak, ali kasne   Osim toga, glavni grad Indonezije
          Već četiri godine vlasti na Fidžiju razra-  dvadeset godina.         nema dovoljno vode za piće, više od po-
          đuju plan kako “izmjestiti zemlju”. Prvi   Egipatske vlasti priznaju da su u po-  lovine stanovništva zavisi od bunara koji
          put u povijesti čovječanstva razrađen je   sljednjih pet godina ubrzale izgradnju no-  zahvataju vodne resurse iz plitkih vodo-
          detaljan plan na 130 stranica teksta kako   vih gradova kako bi ublažile pritisak, a koje   nosnih slojeva.
          i gdje preseliti zajednice čija će naselja   prodaju kao zelene i održive projekte. Ali   U tom je kontekstu indonežanski par-
          uskoro biti potopljena zbog klimatskih   nezavisne studije insistiraju na tome da ovi   lament u januaru odobrio prijenos glav-
          promjena.                         novi gradovi stvaraju značajan problem.  nog grada na ostrvo Borneo. Nusantara,
            I nisu oni jedini koji rade takve stva-  Paradigmatičan je slučaj nove pri-  kako će se zvati novi glavni grad, čija je
          ri. U nekim državama, poput Egipta i   jestolnice, koju Egipat gradi istočno od   inauguracija zakazana za ljeto 2024. go-
          Indonezije, izmještaju se čitavi gradovi.   Kaira, a koja je predstavljena kao mirna   dine, zamišljena je kao niskokarbonska
          I to megagradovi, s više od 10 miliona   oaza usred pustinje u koju će, u početku,   teritorija, koja teži da postane “pametan
          stanovnika. Prije 70 godina u svijetu su   otići vlada, zvaničnici i malobrojna elita.   grad” okružen šumom.
          postojala dva megagrada – Tokio i New   Šta će biti s ostalim stanovnicima Kaira,   Iako vlasti uvjeravaju da će Nusantara
          York, danas ih ima čak 33, a za tri decenije   uglavnom se ne zna.   “biti polazna tačka za Indoneziju zasno-
          bit će ih blizu 50. Klimatske promjene, s   Učestale poplave, pojačane klimatskim   vanu na ekološkoj ekonomiji”, projekt
          porastom temperatura i ekstremnim po-  promjenama, osnovni su problem preop-  ima i svoje protivnike. Prijenos glavnog
          javama koje za sobom povlače, pogoršava-  terećene Džakarte, megagrada od 11,1   grada mogao bi ugroziti tropsku šumu
          ju uslove života stanovnika toliko da im   milion stanovnika koji tone prosječnom   Bornea, prirodno stanište orangutana,
          okruženje čine sve nepogodnijim za život.  brzinom od deset centimetara godišnje.  tigrova i slonova; moglo bi doći do ra-
                                               Oko 40 posto grada već je ispod ni-  seljavanja autohtonih zajednica na oto-
          MEGAGRADOVI ĆE POSTATI            voa mora, a stručnjaci upozoravaju da bi   ku ako se posijeku velike površine šuma.
          NENASTANJIVI                      mogao biti potpuno potopljen do 2050.   Bernhard Barth, iz UN Habitata, vje-
            Većina megagradova nalazi se u Africi,   godine.                   ruje da globalno zagrijavanje dovodi do
          na Bliskom istoku i u Južnoj Aziji, upra-
          vo u područjima koja su najviše pogođe-
          na globalnim zagrijavanjem.
            “Najneodrživiji gradovi su Kinšasa,
          Najrobi, Lagos, Daka, Bagdad, Lahore,
          Kalkuta i Delhi koji će povećati svoju
          populaciju za 50 posto do 2050. godine”,
          navodi se u izvještaju Ekoloških prijetnji
          Instituta za ekonomiju i mir.
            “Ovo će, u kombinaciji s visokim ni-
          voom zagađenja životne sredine, lošim
          sanitarnim uslovima, ekstremnim vre-
          menskim prilikama, visokom stopom
          ubistava i prijetnjama za životnu sredinu,
          učiniti ove gradove nenastanjivim”, stoji
          u dokumentu u kojem se procjenjuje da
          će oni koji će imati najveći rast biti gra-
          dovi podsaharske Afrike: Dar es Salaam
          i Najrobi udvostručit će svoju populaci-
          ju za 30 godina, dok će Kinšasa, Lagos i   Antonio Guterres
          Kartum porasti za 80% u istom periodu.
            Klimatske promjene više utječu na
          megagradove nego na manje gradove.
          Posebno su oni osjetljivi na visoke tem-
          perature jer se u mnogoljudnim urbanim
          sredinama, s manje zelenih površina i
          mnogo visokih zgrada, stvara efekt to-
          plotnog otoka. To znači da u toplotnom
          valu centri velikih gradova mogu imati
          temperaturu od tri do pet stepeni višu
          nego što je temperatura izvan grada.
            Ovo je jedan od problema s kojima
          se suočava Kairo (21,8 miliona stanov-
          nika), jedan od najvećih svjetskih grado-
          va s najvišim temperaturama i najvećim
          problemom u pogledu nedostatka vode.
          Među najzagađenijim je, bilo zbog kva-
          liteta zraka, bilo zbog buke i svjetlosti.
          Glavne brige egipatske vlade su kako
          smanjiti emisiju stakleničkih plinova,
          poboljšati javni prijevoza i upravljanje


                                                                                                   STAV 11/11/2022 35
   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40