Page 35 - STAV broj 401
P. 35
mora, izazvanog topljenjem ledenjaka. otpadom. Postoji napredak, ali kasne Osim toga, glavni grad Indonezije
Već četiri godine vlasti na Fidžiju razra- dvadeset godina. nema dovoljno vode za piće, više od po-
đuju plan kako “izmjestiti zemlju”. Prvi Egipatske vlasti priznaju da su u po- lovine stanovništva zavisi od bunara koji
put u povijesti čovječanstva razrađen je sljednjih pet godina ubrzale izgradnju no- zahvataju vodne resurse iz plitkih vodo-
detaljan plan na 130 stranica teksta kako vih gradova kako bi ublažile pritisak, a koje nosnih slojeva.
i gdje preseliti zajednice čija će naselja prodaju kao zelene i održive projekte. Ali U tom je kontekstu indonežanski par-
uskoro biti potopljena zbog klimatskih nezavisne studije insistiraju na tome da ovi lament u januaru odobrio prijenos glav-
promjena. novi gradovi stvaraju značajan problem. nog grada na ostrvo Borneo. Nusantara,
I nisu oni jedini koji rade takve stva- Paradigmatičan je slučaj nove pri- kako će se zvati novi glavni grad, čija je
ri. U nekim državama, poput Egipta i jestolnice, koju Egipat gradi istočno od inauguracija zakazana za ljeto 2024. go-
Indonezije, izmještaju se čitavi gradovi. Kaira, a koja je predstavljena kao mirna dine, zamišljena je kao niskokarbonska
I to megagradovi, s više od 10 miliona oaza usred pustinje u koju će, u početku, teritorija, koja teži da postane “pametan
stanovnika. Prije 70 godina u svijetu su otići vlada, zvaničnici i malobrojna elita. grad” okružen šumom.
postojala dva megagrada – Tokio i New Šta će biti s ostalim stanovnicima Kaira, Iako vlasti uvjeravaju da će Nusantara
York, danas ih ima čak 33, a za tri decenije uglavnom se ne zna. “biti polazna tačka za Indoneziju zasno-
bit će ih blizu 50. Klimatske promjene, s Učestale poplave, pojačane klimatskim vanu na ekološkoj ekonomiji”, projekt
porastom temperatura i ekstremnim po- promjenama, osnovni su problem preop- ima i svoje protivnike. Prijenos glavnog
javama koje za sobom povlače, pogoršava- terećene Džakarte, megagrada od 11,1 grada mogao bi ugroziti tropsku šumu
ju uslove života stanovnika toliko da im milion stanovnika koji tone prosječnom Bornea, prirodno stanište orangutana,
okruženje čine sve nepogodnijim za život. brzinom od deset centimetara godišnje. tigrova i slonova; moglo bi doći do ra-
Oko 40 posto grada već je ispod ni- seljavanja autohtonih zajednica na oto-
MEGAGRADOVI ĆE POSTATI voa mora, a stručnjaci upozoravaju da bi ku ako se posijeku velike površine šuma.
NENASTANJIVI mogao biti potpuno potopljen do 2050. Bernhard Barth, iz UN Habitata, vje-
Većina megagradova nalazi se u Africi, godine. ruje da globalno zagrijavanje dovodi do
na Bliskom istoku i u Južnoj Aziji, upra-
vo u područjima koja su najviše pogođe-
na globalnim zagrijavanjem.
“Najneodrživiji gradovi su Kinšasa,
Najrobi, Lagos, Daka, Bagdad, Lahore,
Kalkuta i Delhi koji će povećati svoju
populaciju za 50 posto do 2050. godine”,
navodi se u izvještaju Ekoloških prijetnji
Instituta za ekonomiju i mir.
“Ovo će, u kombinaciji s visokim ni-
voom zagađenja životne sredine, lošim
sanitarnim uslovima, ekstremnim vre-
menskim prilikama, visokom stopom
ubistava i prijetnjama za životnu sredinu,
učiniti ove gradove nenastanjivim”, stoji
u dokumentu u kojem se procjenjuje da
će oni koji će imati najveći rast biti gra-
dovi podsaharske Afrike: Dar es Salaam
i Najrobi udvostručit će svoju populaci-
ju za 30 godina, dok će Kinšasa, Lagos i Antonio Guterres
Kartum porasti za 80% u istom periodu.
Klimatske promjene više utječu na
megagradove nego na manje gradove.
Posebno su oni osjetljivi na visoke tem-
perature jer se u mnogoljudnim urbanim
sredinama, s manje zelenih površina i
mnogo visokih zgrada, stvara efekt to-
plotnog otoka. To znači da u toplotnom
valu centri velikih gradova mogu imati
temperaturu od tri do pet stepeni višu
nego što je temperatura izvan grada.
Ovo je jedan od problema s kojima
se suočava Kairo (21,8 miliona stanov-
nika), jedan od najvećih svjetskih grado-
va s najvišim temperaturama i najvećim
problemom u pogledu nedostatka vode.
Među najzagađenijim je, bilo zbog kva-
liteta zraka, bilo zbog buke i svjetlosti.
Glavne brige egipatske vlade su kako
smanjiti emisiju stakleničkih plinova,
poboljšati javni prijevoza i upravljanje
STAV 11/11/2022 35