Page 36 - STAV broj 401

DRUŠTVO

ovih situacija: “Postoje dobri razlozi da
se kaže kako su neka područja nesigur-
na za život, bilo zbog ekstremne vrućine,
zbog porasta nivoa mora ili zbog slijega-
nja zemljišta.”
Dakle, posljedice su već vidljive širom
svijeta, s tim što mi Bosni i Hercegovini
možemo biti zahvalni na umjerenoj kli-
mi pa nas klimatski ekstremi ne pogađaju
tako dramatično.
MANJE KIŠE S VIŠIM
TEMPERATURAMA
No, svejedno je dobar trenutak da se
zamislimo kako se odnosimo prema pri-
rodnom okruženju. Krajnje je vrijeme
da i sami, kao pojedinci i cijelo društvo,
počnemo davati svoj doprinos spašava-
nju onoga što se može spasiti.
Primjera radi, vrijeme je da počnemo
insistirati na recikliranju otpada i kori-
štenju recikliranih materijala. Ali to ne
možemo sami. Neophodno je da recikli-
ranje dođe u fokus institucija koje tre-
baju brinuti o okolini i čistoći. Teško da
ćemo postići i približno dobar rezultat
ako budemo radili kao sarajevsko ko-
munalno preduzeće “Rad”. Naime, oni
nabave kontejnere za odvojeno priku-
pljanje otpada i kada se građani potrude
da razdvoje otpad kako bi se ono što je
iskoristivo odvojilo od beskorisnog, oni
strpaju sve u isti kamion i pomiješaju
već razdvojeni otpad. A i takvih kontej-
nera je u gradu premalo. Zato i ne čudi
podatak da se u Bosni i Hercegovini re-
ciklira samo trećina od 613.000 tona ot-
pada koliko se godišnje prikupi. I za tu
trećinu najviše možemo zahvaliti Romi-
ma, koji po kontejnerima skupljaju sve
što se može reciklirati ili iskoristiti, te za statistiku Bosne i Hercegovine, izno- nas očekuju znatne promjene klimatskih
po naseljima kupe otpad i prodaju reci- sili 199 miliona maraka, a u troškove je uslova. Do kraja ovog stoljeća, prema ra-
klažnim dvorištima. Nažalost, umjesto uračunato i 32 miliona maraka investi- zličitim scenarijima, moguća promjena
uređenog sistema koji brine o okolišu, cija u zaštitu okoliša i tehnologije koje srednje godišnje temperature u odnosu
oslonjeni smo na pojedince koji se bore će pomoći u tome. na period 1961–1990. u obimu je od 2,4
za egzistenciju. Od toga koliko ćemo biti uspješni u do 4 °C. Promjene srednje godišnje aku-
Istina, zaštita okoliša košta, ali ta zaštiti okoliša, smanjenju emisije stakle- mulacije padavina kreću se u obimu od
se cijena mora platiti. U 2021. godini ničkih plinova, zavisit će i naša buduć- 0 do -30 posto u odnosu na isti referen-
troškovi zaštite okoliša u Bosni i Her- nost. Prema izvještaju Federalnog hi- tni period.
cegovini su, prema podacima Agencije drometeorološkog zavoda, u budućnosti “Zaključak koji se nameće je da ako
globalne emisije stakleničkih plinova
zadrže osmotreni trend iz posljednjih
Učestale poplave, pojačane klimatskim promjenama, osnovni nekoliko decenija, klima Bosne i Her-
su problem preopterećene Džakarte, megagrada od 11,1 cegovine bi u prosjeku mogla postati to-
plija i aridnija (suha, op.a.) u odnosu na
milion stanovnika koji tone prosječnom brzinom od deset klimatske uslove iz sredine dvadesetog
centimetara godišnje. Oko 40 posto grada već je ispod nivoa vijeka. Pored promjena u višegodišnjim
srednjim vrijednostima temperature i
mora, a stručnjaci upozoravaju da bi mogao biti potpuno padavina, buduće promjene će usloviti i
potopljen do 2050. godine. Indonežanski je parlament u promjene u ekstremima. Više izvještaja
i istraživanja ukazuje na moguće nepo-
januaru odobrio prijenos glavnog grada na ostrvo Borneo. voljne promjene u intenzitetu i učestalosti
Nusantara će se zvati novi glavni grad, čija je inauguracija ekstremnih padavina u mogućim budu-
ćim izmijenjenim klimatskim uslovima”,
zakazana za ljeto 2024. godine. navodi se u izvještaju FHMZ-a. n

36 11/11/2022 STAV