Page 40 - STAV broj 401

DRUŠTVO

ČLANAK O OTVORENJU DŽAMIJE U BOSANSKOJ KRUPI, OBJAVLJEN U
LISTU “TARIK” (GOD. 1908-1909, STR. 59-62)

Na 2. redžeb šerifa ove godine doživjela je snovao, ne bismo s ovako skladnom izra- dokaz daje, osim one novčane potpore za
krvava Krajina taki šenluk (veselje) kakav se dom danas ovaj ‘bejtullah’ vidjeli. gradnju, što je ovaj put četiri krasna ćilima i
rijetko događa. Toga dana bilo je svečano Ovo je, s pomoću Božijom, ponos islama i jednu sedžadu u vrijednosti od 1.500 kruna
otvorenje Pazardžik džamije u Bosanskoj gajret muslimana podigao, zato da se ov- po njemu poslala. Onda je zahvalio svima
Krupi. Već prije na dan počela su se braća dje skromno Bogu ibadet čini i da se s ove prisutnim koji izvoliše svojim dolaskom ovu
muslimani iskupljati, a u petak oko podne vite munare ovim ubavim dolinama razliježe svečanost uveličati, naročito da se zahva-
kružilo je oko krasne džamije nekoliko hi- glas uzvišene ‘Ezan Muhammedijje’. Moje je ljuje gospodi činovnicima, te je u tom spo-
ljada muslimana. Sve je bilo oduševljeno i srce puno radosti, veselja, kad mogu kon- menuo i vladarevo ime, naglasivši da se pod
kome bi god u lice pogledao vidio bi da je statirati da je bratska sloga harmonizirala njegovom mudrom upravom ehli islam ovih
zadovoljan i da se sretnim osjeća što vidi za cijelo vrijeme radnje ove džamije, pa se zemalja razvija i zaželio je njegovu veličan-
toliki broj muslimana na jednom okupu, u milost Božiju uzdam da će nas ta sloga stvu caru i kralju Franji Josifu I zdravlje, na
gdje samo vlada islamski osjećaj i gdje se i dalje pratiti i da će nam ta ista sloga još što je za tri puta odjeknulo iz nekoliko hilja-
zabacuje i najmanja osobna korist. Ovom raznim hairli podhvatima uroditi. Gdje je slo- da glasova. Iza toga proučio je dovu za koju
je šenluku prisustvovalo braće i iz malih ga, tu je sreća! Složnoj braći osigurana je ga je zamolio kotarski vakufski predsjednik.
kotara, a iz bližnjih kotara – kao iz Cazina, bolja budućnost! Poslije toga naredio je hadži Hasan-efendiji
Bišća i Bosanskog Novog – došla je po- U gradnju ove džamije doprinašao je svak po Vojiću da prouči hutbu a Mehmed Tofik-efen-
dobra kita braće. svom ‘iktidaru’ (mogućnosti), pa ne trebam diji Okiću da bude imam. Hutbu i namaz
Od predsjedništva “Ulema medžlisa” (vr- ovdje isticati pojedinaca koji su najvećom u potpunom su redu obavljeni, premda je
hovnog starješinstva) bio je veleučeni gos- svotom i trudom radnju podupirali, jer sam toliko svijeta bilo da je stotinu metara oko
podin hadži Mehmed Džemaluddin-efendija uvjeren da bih njihov skromni ponos time džamije prostor zauzeo. Sve je bilo trijezno
Čaušević kao zastupnik njegove presvije- povrijedio. Ono što su za džamiju žrtvovali, i savjesno kako to islamski edeb iziskuje i
tlosti reisu-l-uleme i okružni muftija Bihaća sresti će ih gdje im najmilije bude na ‘rozi zato je sve tako uredno teklo. Da bi svako
hadži Jusuf-efendija Jahić, te sve krupsko mahšeru’ (Danu okupljanja). Samo mi je ista- mogao s imamom zajedno obavljati rukju,
činovništvo s gospodinom kotarskim pred- knuti nadmjernika (glavni arhitekta) veleu- bilo je nekoliko mujezina koji su s imamom
stojnikom. Kad je bio vakat džuma-nama- čenog gospodina Karla Ficingera, koji nije tekbirili. Mnogo glasova prelijegalo se je u
za, došao je pred džamiju vrijedni šerijat- žalio truda da svojom arhitekturskom umjet- jedan glas, a ovaj je iščezavao u svemiru.
ski sudac i predsjednik Kotarske vakufske nošću radnju ove džamije što bolje izvede. Iako se je posporo klanjalo, ipak je ugodno
komisije Ragib-efendija Kosović i donio je Mi mu se na ovoj dobroti javno od srca za- vrijeme za čas proteklo.
ključ od džamije, pa je u prisutnosti braće hvaljujemo. A sad, veleučeni efendija, pre- Poslije namaza izišao je na ćurs zastupnik
muslimana i gospode činovnika izrekao vrlo dajem Vam ključ ove džamije s molbom da njegove presvijetlosti reisu-l-uleme hadži
krasan govor oslovivši zastupnika njegove je Vi prvi otvorite i da prije toga ‘mekamehu Mehmed Džemaluddin-efendija Čaušević,
presvijetlosti, našeg urednika, s naslovom munasib’ (na mjestu) jednu dovu proučite!” pa je počeo kazivati vaz, ali taki kakve va-
“veleučeni efendija”. Taj zbog radi krasnoće Na to je uzeo ključ gospodin h. Mehmed zove nažalost ne čuje od naših vaiza. On
donosimo u cijelosti: Džemaluddin-efendija Čaušević, pa je naj- je u svom vazu najprije rastumačio šta je
“Veleučeni efendija! Predajući ključ ove dža- prije vrlo krasnim riječima odvratio (obratio) džamija i kako je prava džamija za Hazreti
mije u ruke vaše veleučenosti, dozvolite mi predsjedniku mjesne komisije. Istakao je u resul ekrem vakta sagrađena, te da su prve
da koju riječ ovom priliko progovorim. Pred svom govoru da ga iz dvije ruke veseli što džamije bile određene, pokraj klanjanja i za
tri godine na ovom mjestu bijaše posve opa- vidi danas tako krasnu džamiju s vitom ka- naučavanje te veli da su se tokom vreme-
la i porušena džamija. S ove strane poletio menom munarom na onom mjestu gdje se na prilike promijenile i drukčije potrebe na-
zid da pa’ne, a s ove strane munara ležaše je prije tri godine nalazila vrlo harabna dža- stale, tako da se sad moraju pokraj džamija
kao mrtav čovjek. Ova žalosna slika našeg mija, koju nije dopuštao islamski ponos i to: razni mektebi i medrese otvarati. Ovdje je, u
najsvetijeg mjesta povrijedila je ponos naše da ga veseli jedno kao člana “rijaset ilmije” svom vazu, na vrlo zgodan način prešao na
uzvišene vjere. I mi smo, ne računajući na (Rijaseta), čija je briga u prvom redu nasto- nauku i (njenu) težinu i potrebu. Govorio je
one ogromne novčane žrtve i trud, čvrsto jati da se ovakve krasne džamije po našoj kakva je korist od znanja i kakva je šteta od
odlučili, uzdajući se u pomoć Božiju, na ra- domovini podižu, a drugo, da se veseli jako neznanja, do čega znanje dovodi a do čega
zvalinama ove stare džamije podići zgradu što se ovako krasna džamija podigla u njego- neznanje. Zaključivši da uzvišeni islam zna-
koja će dostojna biti da se zove ogledalom vom rodnom mjestu. Zatim je u ime njegove nje zahtjeva, te je opominjao da je dužnost
islama. Samo pogledajte u sklad pojedinih presvijetlosti reisu-l-uleme i u ime slavnog starijih da šalju mlađe na nauku. Govorio je
dijelova ove džamije i čvrstoće njezine izra- Zemaljskog vakufskog ravnateljstva izrazio u svrhu nauke pa veli da Kur’an azimuš-šan
de, pa ćete odmah moći zaključiti kakvom priznanje krupskim muslimanima, osobito nalaže slogu i bratsku ljubav. Ovdje je lijepo
je bratskom slogom, od početka do kon- vakufskom predsjedniku mjesne komisije, razlučio da je sloga uvjet opstanku, a da je
ca radnje, podupirata. Kako je čvrst i ničim koji su u slozi i bratskoj zajednici radili ne nesloga gotovo rasulo. Na koncu svog vaza
nepomućen bio nijet. Kako je samo ‘ridaen žaleći ni truda ni novaca dok su tako lijepu zaključio je da su stari dužni svoje mlađe
lillahi’ (Božije zadovoljstvo) sve svoj trud i džamiju podigli, veleći da je njihov rad pravi školati i naučavati tako da mlađi poznaju
novac u ovaj ‘bejtullah’ (Božiju kuću) ula- islamski osjećaj i da zaslužuju pohvalu, na i vremena u kojem žive, te okolnosti koje
gao. Jest, bio je nijjet ‘halis’ (iskren), jer da čemu se on najsrdačnije zahvaljuje. Istakao ih okružuju i da će se tek tako potomstvo
je ama iko svoj trud ili uloženi novac na ka- je visoku Zemaljsku vladu veleći da i vlada znati u nezgodama snalaziti i prihvaćati za
kvom ‘magšuš nijjetu’ (neiskrenoj namjeri) priznaje trud krupskih muslimana, a tome kao zgodna ali dopustljiva sredstva i konačno

40 11/11/2022 STAV