Page 42 - STAV broj 401

DRUŠTVO

Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (XIII dio)
SEDMORICA MOGU IMATI

OPRAVDANJA, ALI NEMA OPRAVDANJA

ZA ČETVORO, SEDMORO I...

Piše: Alen KALAJDŽIJA

Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik
Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem
je obavljao i funkciju direktora u dva mandata.
Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i
historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72
rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne
radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao
na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne
konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega
su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg
naučnog saradnika. Učestvovao je na više
od 60 stručnih tribina i promocija izdanja iz
oblasti bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja
Instituta za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od
izbora u zvanje višeg naučnog saradnika, te je
bio recenzent niza različitih naučnih i stručnih
djela iz oblasti bosnistike.

JUČER I VEČER, TAKOĐER JEDNOG DANA DOĐEŠ U DO,
SJEDNEŠ ZA STO I IZA PASA ISUČEŠ
Danas će biti jučer. Također će i neka večer nekad biti jučer u nekom op-
ćem značenju. Uglavnom, u bosanskom je jučer, večer i također. Zašto? ŠTRUCU I PO I SO!
Etimološki se ne može lahko objasniti, no pokušajmo. Jučer se dovodi u
semantičku vezu s imenicom večer, koja pokazuje veze s drugim ie. jezi- Eto nekoliko riječi u kojima nekada može doći do sumnje
cima, kako se npr. vidi u stnord. vestr, što znači zapad (eng. West), a ima treba li se izgovarati ili pisati: do, so, sto i po. Posebno
veze s percepcijom početka noći jer na zapadu Sunce zalazi i tako ustvari su tome izloženi oblici so i sto te donekle po. Ova po-
nastaje večer. Dočetno v- nastalo je u prijevoju od *ue-, a kada je dodana sljednje po inače je neslobodna, tj. vezana riječca, koja
proteza j-, dobijen je stariji oblik jučera, odnosno jučer, a kasnije elizijom dolazi u kombinaciji s drugim riječima. U bosanskoj je-
finalnog -r nastalo je juče. Ovdje valja napomenuti da je iz istoga korijena zičkoj formi i normi uobičajeno je da se koriste oblici
izvedena imenica jutro, gdje se također vidi proteza j-, zatim element -u- bez završnog -l zbog toga što je u jeziku evidentirana
a element -tr- pokazuju staru vezu s *uetr, s tim da je u prasl. bilo *utro. tendencija prelaska l u o na kraju riječi i na kraju sloga.
Iako nije posve jasno zašto je došlo do ispadanja finalnog -r u riječima večer Inače, postoji čitav niz primjera u kojima je prelazak l u
i jučer, može se pretpostaviti da je to finalno -r doživljeno kao partikula pa o zaokružen proces, kako to npr. pokazuju oblici glagol-
je u južnijim govorima ispalo (poznata je tzv. hercegovačka progresivnost skog pridjeva radnog: bio, učio, znao itd. ili npr. imenica
u jezičkim mijenama), dok je na zapadu, tj. u zapadnoštokavskoj Bosni, orao, pridjev cio, imenica dio i sl. Primjeri koji pokazuju
partikula bolje čuvana. Stariji tekstovi uglavnom bilježe partikule, tako da svojevrsna “iskakanja” jesu oni u kojima se u tzv. para-
to partikularno finalno -r nalazimo i u Kulinovoj Povelji (kakore, kolikore). digmatskim oblicima javlja l: dola, soli, stola, oblik pola
Dokaz da je finalno -r dio osnove pokazuju paradigmatski i tvorenički obli- i sl. Dakako, jedan je broj primjera novijih riječi u koji-
ci: večeri, večerašnji, jučerašnji i sl. Riječ također nastala je na drugačiji ma se čuva to završno -l, npr. general, kanal, ždral i sl.
način, tako da je element tako- nastao od priloga tako a -đe- je nastalo Znači, primjeri tipa so, sto, do i npr. čovjek i po – piše
od -de-, dok je finalno -r nastalo od partikule že, koja je dala re u procesu se sa završnim -o.
tzv. rotacizma (up. može > more), dok je finalno -e otpalo. Pošto je ime- Naumpade mi, kako spomenuh izraz “čoek i po”, da u
nica večer ženskog roda, onda je i pozdrav dobra večer. Znači, večer a fočanskom kraju ima prezime Podrug (< pol + drug), tj.
također i jučer. Mnogo posla za jedno “malehno” finalno -r. pola od jednog i cio drugi, što upravo to znači!

42 11/11/2022 STAV