Page 46 - STAV broj 211

DRUŠTVO

rođena, nema pojma koliko ih ima, kako
žive i treba li im pomoć. Mnoga su od
njih napuštena neposredno nakon poroda,
mnoga su usvojena, mnogi danas žive u
inostranstvu ne znajući ko su im biološ-
ke majke. Oni su žrtve rata o kojima se
ne priča, a oni koji žive među nama ovo
društvo ignorira, kao da uopće i ne postoje.
“Kada sam saznala kako sam nastala,
prvo što sam pomislila je da ja svoju maj-
ku, svaki put kada me pogleda, podsjećam
na jedan užasan zločin. Kasnije sam puno
razgovarala s njom i shvatila sam da to nije
tako, da me ona voli, da smo jedna drugoj
velika podrška i da jedna bez druge ne bi-
smo mogle izdržati”, kaže nam Ajna Jusić.
Traume, depresije i fobije koje sa sobom
nose žene silovane u ratu bile su tema broj-
nih naučnih radova koji su pokazali kako
se tri četvrtine žrtava nema snage nositi
sa zločinom koji su preživjele.
Istraživanje provedeno među 68 silo-
vanih žena potvrdilo je da ratna silovanja Alen Muhić i
uzrokuju teške i dugotrajne psihološke po- Ajna Jusić
sljedice. Istraživači su utvrdili da je nepo-
sredno nakon silovanja 58 žena patilo od na slučaj koji ih je najviše pogodio u nji- koji su ih silovali. “Dok su se djeca rađa-
depresije, a njih 40 izbjegavalo je misli ili hovoj višegodišnjoj praksi. Riječ je o si- la, niko nije napravio registar ni silovanih
razgovore povezane s traumom. Kod 25 lovanoj ženi koja je rodila dijete i odlu- žena ni djece rođene nakon silovanja. Moja
silovanih žena pojavljivale su se suicidal- čila ga zadržati. Ipak, nekoliko mjeseci je majka uspjela dobiti status civilne žrtve
ne ideje. Iako prije silovanja ni jedna od kasnije, uslijed nervnog rastrojstva, ubila rata, ali imamo samo oko hiljadu žena u
ispitanica nije patila od psihičkih bole- je svoje dijete. Žene koje su prijavljivale BiH koje su stekle taj status i određenu
sti, godinu dana nakon traume bolovale svoju djecu u “Medici” uglavnom su to mjesečnu naknadu koju primaju, a do-
su od depresije, socijalne fobije PTSP-a i činile tokom devedesetih godina prošlog bro znamo da je broj silovanih žena puno
poremećaja spolne funkcije. Istraživanja stoljeća, no nakon što se otvorila prilika veći”, kaže Ajna.
su pokazala da oko hiljadu žrtava ratnog da zakonski reguliraju svoj status žrta-
silovanja u BiH ne mogu biti majke. Ra- va, počelo se javljati još žena koje podi- ZABORAVLJENA DJECA RATA
zlog tome, uz psihičku komponentu koja žu svoju djecu. To je bio jedan od razloga zašto je Ajna
blokira odnos s muškarcem, jesu netreti- Nažalost, susreću se s cijelim nizom Jusić odlučila osnovati udruženje “Zabo-
rane infekcije koje su nastale opetovanim poteškoća kada pokušaju ostvariti svoja ravljena djeca rata”. Bore se za ravnoprav-
silovanjem i dovele do zapušenja jajovoda. prava. Mnoštvo je slučajeva u kojima su nost djece rođene zbog rata u čitavoj BiH
Iz organizacije “Medica”, koja se bavi žene, kada su predavale dokumentaciju, bez obzira na etničku pripadnost djeteta,
terapijom žena žrtava silovanja, podsjećaju na šalterima i u kancelarijama sretale ljude majke i biološkog oca. Udruženje je do
sada okupilo petnaestero djece silovanih
majki, a još je 60 članova koji im pružaju
pravnu i liječničku pomoć. Alen Muhić
jedan je od članova Udruženja.
“Sistem BiH je moj najveći problem
u životu. Silovane žene su ostale same u
svakom smislu, bile su krive što su silo-
vane i nikada nisu imale nikakvu podršku
sistema. Mi smo djeca koja su svih ovih
godina nevidljiva, ne postoji državna in-
stitucija koja bi mogla nešto znati o ovoj
kategoriji društva”, priča Ajna, pojašnja-
vajući razloge osnivanja Udruženja. “Naša
dokumenta su, nažalost, prazna jer u nji-
ma nemamo upisano ime oca. Svaki dan
se susrećemo s istim problemima, svaki
dan kada neko pita zašto nije upisano ime
oca, moram pojašnjavati razloge za to.
Kada kažem da ne znam ime oca, svaki
put sam primorana da pojašnjavam kako
je moja majka silovana i da zbog toga ne
znam ko je moj biološki otac. To je sistem-
Darrel Toulon ska greška jer u ovoj zemlji živi nekoliko

46 21/3/2019 STAV