Page 49 - STAV broj 211

nisu u potpunosti izgradili. Sigurnost pored, uvjetno rečeno, djelimičnog
utječe onda i na individualno pona- povratka vjerničkoj praksi u BiH, ta-
šanje, pa je i ovo jedan od odgovora kozvani evropski sekularizam više je
na pitanje zašto smo svi tako napeti. podržan u sredinama gdje su Bošnja-
To osjećanje bratstva još uvijek nije ci većina nego ondje gdje su Hrvati i
kvalitetno prisutno među Bošnjaci- Srbi većina, pa opet identitetsko ne-
ma”, napisao je Kardeš. zadovoljstvo dominira.
Ovdje se već vidi razlika između Uporedo sa strahovima, autopre-
jevrejskog i bošnjačkog identiteta. zirom, osjećajima nelagode i samomr-
Jevrejski identitet bio je izgrađen i žnjom, po inerciji se javlja iskomplek-
prije holokausta. I dan-danas oni Je- siranost, pojedinačna i kolektivna.
vreji koji iz nekog razloga ne podnose Evo primjera iz ratne 1993. godine.
svoj identitet osporavaju ga, ali nema Sarajevski pop-sastav “Fazla Bend” go-
negacije, dok je kod nekih Bošnjaka stuje u Irskoj kao predstavnik Bosne
prisutna negacija samog kolektivnog i Hercegovine na “Eurosongu”. Stra-
pojma Bošnjaci, bilo kod sebe ili kod ne TV ekipe snimale su ih kao neku
populacije u cjelini. Budući da je ve- egzotičnu pojavu, iz više uglova, jer
ćina stanovništva u Bosni i Hercego- dolaze iz artiljerijske opsade i iz ze-
vini u socijalističkom razdoblju bila mlje u kojoj se vrši masovno etničko
relativno apolitična, dozvoljavala je da čišćenje usred Evrope, što ih je činilo
komunisti za njih razmišljaju o politici, ekskluzivnom pričom na “Euroson-
ekonomiji i kulturi te usput sakrivaju gu”. Istovremeno, u Istočnoj Bosni trajali
mnogo toga, i nisu se imali kada navići Osjećaj zajedništva koji su obnovljeni napadi na Žepu, Srebrenicu
na neke javne ili privatne pojmove. Tako proističe iz osjećanja i Goražde. Snimci “Fazla Benda”, čiji su
su se navikli na upotrebu pojmova Srbin, identiteta i pripadnosti članovi bili dotjerani, uredni, nalickani
Bosanac, Hercegovac, Jugoslaven, Hrvat, po zapadnoevropskoj modi, smjenjuju se
Crnogorac, Musliman, ali ne i Bošnjak. jednom narodu kojeg voliš sa snimcima izbjeglica iz Istočne Bosne
Samo među pojedincima i porodicama Bošnjaci još uvijek nisu u dok ih evakuiraju kamioni UN-a. Među
koje su nosile prezime Bošnjak mogla se potpunosti izgradili. Sigurnost njima je mnoštvo napaćenih žena u dimi-
ponekad čuti ta imenica kao postojeća. jama, vunenim džemperima, šamijama, s
Poslije je došao termin Bošnjak u javnu utječe onda i na individualno musavom djecom blatnjavih čizama, pa
upotrebu, iako usred agresije, pa je mno- ponašanje, pa je i ovo jedan suze, ranjenici i mršavi izmoreni žitelji
gima trebalo vremena i prilike da se na- od odgovora na pitanje bošnjačkih sela uz Podrinje. U Sarajevu
viknu na njega. zašto smo svi tako napeti. To su te godine rijetka domaćinstva imala
Odatle potječu više puta ponovljene dotok električne struje. Oni koji su imali
izjave pojedinih zbunjenih i neupućenih osjećanje bratstva još uvijek struju gledali su TV prijenos iz Dublina.
Bošnjaka, poput: “Otkud sad Bošnjak, zna nije kvalitetno prisutno među Tada je u jednom sarajevskom domaćin-
se da smo vazda bili muslimani?!” Ili ona Bošnjacima, napisao je Kardeš stvu (a možda i u više njih) zabilježen
s još više neupućenosti: “Šta sad izmišlja- komentar: “Neka, vala, snime Fazlu da
ju nekakve Bošnjake, to nikad nije bilo.” vide kako smo moderni. Da nas svijet
Ovakvih izjava moglo se čuti usred rata neprijatelji”… Znalo se to osjetiti i za ne gleda više po onim snimcima žena iz
među samim Bošnjacima. Nažalost, mogu vrijeme komunizma. Oni koji su tada bili Srebrenice, onih s dimijama, maramama,
se čuti i danas. Iz ovakvih izjava vidi se Muslimani po nametnutoj nacionalnosti one jade i fukaru.” Paralela s autoprezi-
veliko neznanje, nezainteresiranost za či- ponekad bi osjećali stid zbog takvog “ar- rućim Jevrejima mogla bi se ovdje naći u
tanje o prošlosti vlastitog okruženja, želja haičnog” naziva koji asocira na drevno sjećanju na funkciju zvanu “kapo Jevrej”.
da se neko drugi bavi politikom i misli razdoblje osmanske vladavine za koju se Kako je poznato, takvi su Jevreji u naci-
za njega, nervoza i autoprezir. Ovdje bi govorilo i učilo da je najužasnija od svih stičkim logorima držali pod nadzorom
se uklopio citat iz knjige Psihologija Boš- okupacija iz prošlosti. Takav naziv bio je druge Jevreje i ostale zatočenike. Oni su
njaka koji glasi: “Zašto su Bošnjaci uvijek sofisticirano demoniziran i kroz školstvo. ponekad u svom dodvoravanju nacistima
nesigurni i u strahu da slučajno ne bi ne- Pritom vuče na vjersku terminologiju, za određene privilegije, s kombinacijom
kome stali na žulj, čime bi dali direktnog što je dodatno otežavalo krizu identiteta, prezira, straha i ko zna čega još, maltre-
povoda i razloga da ih se napadne!? Ovo uslijed tabuiziranja religije. Statistike su tirali druge Jevreje ili ih samo potkazi-
ukazuje i na klasični nedostatak samopo- pokazale da je tada unutar Bosne Herce- vali, prijavljivali nacističkim stražarima
štovanja i samopouzdanja.” govine procentualno najviše ondašnjih za razne sitnice. Oni Bošnjaci koji su se
Muslimana po nacionalnosti težilo ka dodvoravali zapadnjacima za vrijeme ge-
PRIVILEGIJE U izjašnjavanju kao Jugoslaveni po etno- nocida, bilo preko UN-a ili stranih no-
KONCENTRACIONOM LOGORU nacionalnosti. Bosanski Srbi i bosanski vinara, podsjećali su na funkciju kojom
Pored osjećaja prezira i mržnje pre- Hrvati uglavnom nisu imali takvih ne- se bavio prosječni kapo Jevrej, jer su s
ma vlastitoj populaciji, zatim osjećaja jasnoća pošto je njihov etnoidentitet bio gnušanjem odbijali sebe vidjeti u istom
straha, postoji i povremeni osjećaj sti- zaštićen ustavom i samoopredjeljenjem “toru” s getoiziranim istočnobosanskim
da. Taj je osjećaj najvjerovatnije namet- i niko im nije nametao vjerski pojam za Bošnjacima ruralnog porijekla, ili s oni-
nut kroz dugotrajnu indoktrinaciju koja nacionalnost. Nisu postojali “Pravoslav- ma iz Bosanske krajine. S gnušanjem su
vrvi pojmovima “Turci”, “poturice”, “ha- ci” po nacionalnosti niti “Katolici”, kao ponekad pričali o bošnjačkim izbjegli-
rač”, “feudalci”, “zulum”, “Kosovska bit- ni “Ateisti” po nacionalnosti, jer se znalo cama pred strancima, rado su oponaša-
ka”, “500 godina okupacije”, “vekovni koja bi to kontradikcija bila. Čak i danas, li zapadnjačku modu, pokazivali svoje

STAV 21/3/2019 49