Page 81 - STAV broj 211
P. 81

Pred prevođenje Bošnjakovog komen-
          tara Hafizović je zatražio mišljenje od
          Seyida Huseina Nasra, koji mu je, hra-
          breći ga, rekao: “Ne samo da ćete vi nje-
          ga vratiti kući, nego će Bošnjak vas dići u
          sami svjetski intelektualni vrh jer on ondje
          pripada.” Bošnjakov komentar Fususu al-
          -hikema, prema Hafizovićem mišljenju, na
          dostatan način bjelodano kazuje da je riječ
          o djelu koje bi se moglo okarakterizirati
          kao sufijska suma svih tema, sumateolo-
          gika, netipičan tefsir kakav je Mesnevija
          ili Hafizov Divan.
            Dr. Elvir Musić smatra da je knjiga   Abdullah Bošnjak rođen je u Livnu u drugoj polovini 16. stoljeća.
          Tajna jamačnog uvjerenja izašla u najbo-
          ljem mogućem historijskom trenutku,   Formalno obrazovanje stekao je u Istanbulu, potom u Bursi.
          kad je Bošnjacima bitno jasno definirati   Nekoliko godina proveo je u potrazi za znanjem u Egiptu kod
          identitet i predstaviti ga sa svim njegovim   sufijskih autoriteta, potom u Siriji i Hidžazu. Nakon obavljanja
          ukrasima, jer, poput Abdullaha Bošnjaka,
          mnogi su Bošnjaci odlazili putevima zna-  hadža, duhovne spoznaje, nastavio je proširivati uz Sadrudina
          nja i slušali od meritornih učitelja čije je   Konjevija, jednog od najbližih saradnika Ibn Arebija. Umro je u
          porijeklo također bilo iz Bosne. Takav je   Konyi 1644. godine, gdje mu se turbe i danas nalazi
          slučaj i kod Hasana Kaimije. Bošnjak je,
          primijetio je Hafizović, dohvatio ne samo   Rumije, Bajramije.” “Garib u gnostičkom   dotakne njegov život. Ako ga ne dotakne,
          sva najbolja duhovna strujanja, znao je sve   poimanju ima nekoliko razina usamljeniš-  onda je on licemjeran čovjek, licemjeran
          što je bilo relevantno u vezi s onim što on   tva, tuđinstvo osobe daleko od domovine,   znanstvenik, licemjeran vjernik. Sve se to
          piše, jer to svaka glosa jasno pokazuje. Uz   tuđinstvo posjednika stanja učenjaka koji   može biti. Način mišljenja nas obavezuje
          to, riječ je o djelima koja su sadržinski   živi među neznalicama i tuđinstvo potpu-  da po svakoj svježoj spoznaji oblikujemo
          slojevita i koja sadrže različite naučne i   ne duhovne usredsređenosti, odnosno tu-  svoj život, svoju svakodnevicu. Nikad ne
          književne profile.                đinstvo gnostika koji je dosegnuo stepen   znate koga vam Bog šalje u život, nekad je
            Poslanica Tajna jamačnog uvjerenja,   sjedinjenja. Arif je u odnosu na otkrive-  dovoljno da napravite dobru gestu da lju-
          premda ima svega 12-13 folija u seman-  ne zbilje usamljen. Ono što je spoznao i   di izvuku pouku iz vaše geste, nekad na-
          tičkom nepotrošivom tekstu, sadržajno je   duhovno kušao drugi nisu. S obzirom na   pravimo krivi korak pa oni koji nas žele
          beskrajno velika jer jasno i kratkim opisom   to iskustvo, on je tuđinac. Svoje spozna-  imitirati odu u propast. Način mišljenja,
          tretira velike ideje življenja. Prevoditeljica   je htio bi podijeliti s drugima, ali ih oni   bivanja i življenja kod muslimana je isto.
          prof. dr. Mubina Moker u njoj je prepozna-  ne prihvataju. Ima li veće tuđine od one   Namaz je spoznajni proces, nije to obred.
          la živu baštinu koju ljudi nose u sebi. Ona   kada osoba drugima ne može raskriti taj-  Pet puta tokom dana mi smo na miradžu.
          je i danas jednako aktuelna jer za cilj ima   nu srca”, pojasnila je Moker.  Poslanik to ne kaže tek tako, jer naš svaki
          duhovni odgoj svojih čitaoca, bez traga o                            namaz obavljen kako treba je mali urnek
          želji za samopromocijom. Tokom prevo-  KONFORMIZAM JE PUT U          i slika njegovog miradža. Njegov miradž
          đenja ove knjige Moker je istodobno na-  RASPAMEĆENOST               je bio prilika u kojoj je dosegnuo nevjero-
          predovala i u znanstvenom i u duhovnom   Dr. Elvir Musić primjećuje da risala   vatne spoznaje”, protumačio je Hafizović.
          smislu. U knjizi Bošnjak tumači 99, odno-  Abdullaha Bošnjaka potiče čovjeka da oslo-  Podsjetio je da su putevi vjere i spoznaje
          sno posljednji ajet kur’anske sure Hidžr:   bodi dušu kako bi uživala u darovima koje   trnoviti i da su to putevi neprestanih pre-
          Va’bud Rabbeke hattâ ye’tîke l-yekînu, što   joj je darovao Uzvišeni Gospodar. “Samo   gnuća. “Bog ne gleda kolike su dužine ti
          u Korkutovom prijevodu Kur’ana znači:   ona osoba koja je Božijom voljom stigla   koraci nastojanja, već ima li ih ili nema.
          “I klanjaj se Gospodaru svome sve dok si   do najvišeg duhovnog razvoja i zagospo-  Bitno je ne stajati u mjestu. Čim stanete
          živ.” Jekin, odnosno uvjerenje gradirao   darila svojim željama ona može savršeno   u bilo kojem procesu, predali ste se inter-
          je u četiri nivoa: pojavni – ajnul-jekin,   robovati”, rekao je Musić.   pretativnom konformizmu, a konformizam
          umni-ilmul-jekin, zbiljni – hakul-jekin   Prema ocjeni akademika Hafizovića,   je put u smrt, put u raspamećenost, put u
          i sufijski – hakuikatul-jekin. “Istinski je-  Abulullah Bošnjak svoje radove piše na   svekoliku pometnju”, upozorio je Hafizo-
          kin ima tri obilježja: svaka stvar dolazi od   maestralan način. Za čitanje značenja nje-  vić. On je stoga riječ abd, kod nas najčešće
          Allaha, prepuštanje Njemu svih svojih po-  govih djela potrebno je naći hermeneutički   prevođenu kao rob, preveo da doslovce
          slova i traženja pomoći od Njega u svim   prijevod, jer ako se doslovno gleda u tekst,   znači spoznavati, jer spoznaja na jednak
          svojim stanjima. Poruka bi bila da, kada   čini se nejasnim. Hafizović je 99. ajet sure   način donosi i vjeru i znanje, budući da
          smo u namazu, trebamo se truditi da bi   Hidžre preveo: “Klanjaj se Gospodaru svo-  islam ne pravi nikakvu preferenciju izme-
          nam nadošlo uvjerenje, nad kojim nema   me duhom beskrajne spoznaje.” “Musli-  đu hemičara, teologa, filozofa ili muzičara.
          drugog uvjerenja, da srcem svojim činimo   man kad stupi u ovaj život, kad osmotri   “Bitno je da je u njemu živ misleći duh,
          sedždu koja jeste istinska bit bića”, kaza-  svijet oko sebe, kad postane svjestan kakvu   da je on voda tekućica u njemu. Uvjerenje
          la je Moker. Takva uvjerenja Abdullaha   popudbinu mu je Bog dao, kad prepozna   nije statično stanje, to je dinamično stanje,
          Bošnjaka Moker je prepoznala i u tekstu   talenat zašto je poslan na ovaj svijet, tre-  to je stanje našega duha koji hoće da ra-
          njegovog posmrtnog tariha koji je sam   ba da shvati da kroz cijeli svoj život mora   ste i, čim prestane da raste, istog trenutka
          napisao. Taj znakoviti nekrologij glasi:   da hodi kao da mu je jedna noga na pro-  pada na razinu duhovnog patuljka, a to je
          “Ovo je mezar Allahova gariba na zem-  stirci uma, a druga na prostirci srca, da   najtužnija sudbina koja može zadesiti čo-
          lji i nebu Njegovu, Abdulaha Bošnjaka,   svaki put kad otkrije i spozna to mora da   vjeka”, zaključio je Hafizović.    n


                                                                                                   STAV 21/3/2019  81
   76   77   78   79   80   81   82   83   84