Page 81 - STAV broj 211
P. 81
Pred prevođenje Bošnjakovog komen-
tara Hafizović je zatražio mišljenje od
Seyida Huseina Nasra, koji mu je, hra-
breći ga, rekao: “Ne samo da ćete vi nje-
ga vratiti kući, nego će Bošnjak vas dići u
sami svjetski intelektualni vrh jer on ondje
pripada.” Bošnjakov komentar Fususu al-
-hikema, prema Hafizovićem mišljenju, na
dostatan način bjelodano kazuje da je riječ
o djelu koje bi se moglo okarakterizirati
kao sufijska suma svih tema, sumateolo-
gika, netipičan tefsir kakav je Mesnevija
ili Hafizov Divan.
Dr. Elvir Musić smatra da je knjiga Abdullah Bošnjak rođen je u Livnu u drugoj polovini 16. stoljeća.
Tajna jamačnog uvjerenja izašla u najbo-
ljem mogućem historijskom trenutku, Formalno obrazovanje stekao je u Istanbulu, potom u Bursi.
kad je Bošnjacima bitno jasno definirati Nekoliko godina proveo je u potrazi za znanjem u Egiptu kod
identitet i predstaviti ga sa svim njegovim sufijskih autoriteta, potom u Siriji i Hidžazu. Nakon obavljanja
ukrasima, jer, poput Abdullaha Bošnjaka,
mnogi su Bošnjaci odlazili putevima zna- hadža, duhovne spoznaje, nastavio je proširivati uz Sadrudina
nja i slušali od meritornih učitelja čije je Konjevija, jednog od najbližih saradnika Ibn Arebija. Umro je u
porijeklo također bilo iz Bosne. Takav je Konyi 1644. godine, gdje mu se turbe i danas nalazi
slučaj i kod Hasana Kaimije. Bošnjak je,
primijetio je Hafizović, dohvatio ne samo Rumije, Bajramije.” “Garib u gnostičkom dotakne njegov život. Ako ga ne dotakne,
sva najbolja duhovna strujanja, znao je sve poimanju ima nekoliko razina usamljeniš- onda je on licemjeran čovjek, licemjeran
što je bilo relevantno u vezi s onim što on tva, tuđinstvo osobe daleko od domovine, znanstvenik, licemjeran vjernik. Sve se to
piše, jer to svaka glosa jasno pokazuje. Uz tuđinstvo posjednika stanja učenjaka koji može biti. Način mišljenja nas obavezuje
to, riječ je o djelima koja su sadržinski živi među neznalicama i tuđinstvo potpu- da po svakoj svježoj spoznaji oblikujemo
slojevita i koja sadrže različite naučne i ne duhovne usredsređenosti, odnosno tu- svoj život, svoju svakodnevicu. Nikad ne
književne profile. đinstvo gnostika koji je dosegnuo stepen znate koga vam Bog šalje u život, nekad je
Poslanica Tajna jamačnog uvjerenja, sjedinjenja. Arif je u odnosu na otkrive- dovoljno da napravite dobru gestu da lju-
premda ima svega 12-13 folija u seman- ne zbilje usamljen. Ono što je spoznao i di izvuku pouku iz vaše geste, nekad na-
tičkom nepotrošivom tekstu, sadržajno je duhovno kušao drugi nisu. S obzirom na pravimo krivi korak pa oni koji nas žele
beskrajno velika jer jasno i kratkim opisom to iskustvo, on je tuđinac. Svoje spozna- imitirati odu u propast. Način mišljenja,
tretira velike ideje življenja. Prevoditeljica je htio bi podijeliti s drugima, ali ih oni bivanja i življenja kod muslimana je isto.
prof. dr. Mubina Moker u njoj je prepozna- ne prihvataju. Ima li veće tuđine od one Namaz je spoznajni proces, nije to obred.
la živu baštinu koju ljudi nose u sebi. Ona kada osoba drugima ne može raskriti taj- Pet puta tokom dana mi smo na miradžu.
je i danas jednako aktuelna jer za cilj ima nu srca”, pojasnila je Moker. Poslanik to ne kaže tek tako, jer naš svaki
duhovni odgoj svojih čitaoca, bez traga o namaz obavljen kako treba je mali urnek
želji za samopromocijom. Tokom prevo- KONFORMIZAM JE PUT U i slika njegovog miradža. Njegov miradž
đenja ove knjige Moker je istodobno na- RASPAMEĆENOST je bio prilika u kojoj je dosegnuo nevjero-
predovala i u znanstvenom i u duhovnom Dr. Elvir Musić primjećuje da risala vatne spoznaje”, protumačio je Hafizović.
smislu. U knjizi Bošnjak tumači 99, odno- Abdullaha Bošnjaka potiče čovjeka da oslo- Podsjetio je da su putevi vjere i spoznaje
sno posljednji ajet kur’anske sure Hidžr: bodi dušu kako bi uživala u darovima koje trnoviti i da su to putevi neprestanih pre-
Va’bud Rabbeke hattâ ye’tîke l-yekînu, što joj je darovao Uzvišeni Gospodar. “Samo gnuća. “Bog ne gleda kolike su dužine ti
u Korkutovom prijevodu Kur’ana znači: ona osoba koja je Božijom voljom stigla koraci nastojanja, već ima li ih ili nema.
“I klanjaj se Gospodaru svome sve dok si do najvišeg duhovnog razvoja i zagospo- Bitno je ne stajati u mjestu. Čim stanete
živ.” Jekin, odnosno uvjerenje gradirao darila svojim željama ona može savršeno u bilo kojem procesu, predali ste se inter-
je u četiri nivoa: pojavni – ajnul-jekin, robovati”, rekao je Musić. pretativnom konformizmu, a konformizam
umni-ilmul-jekin, zbiljni – hakul-jekin Prema ocjeni akademika Hafizovića, je put u smrt, put u raspamećenost, put u
i sufijski – hakuikatul-jekin. “Istinski je- Abulullah Bošnjak svoje radove piše na svekoliku pometnju”, upozorio je Hafizo-
kin ima tri obilježja: svaka stvar dolazi od maestralan način. Za čitanje značenja nje- vić. On je stoga riječ abd, kod nas najčešće
Allaha, prepuštanje Njemu svih svojih po- govih djela potrebno je naći hermeneutički prevođenu kao rob, preveo da doslovce
slova i traženja pomoći od Njega u svim prijevod, jer ako se doslovno gleda u tekst, znači spoznavati, jer spoznaja na jednak
svojim stanjima. Poruka bi bila da, kada čini se nejasnim. Hafizović je 99. ajet sure način donosi i vjeru i znanje, budući da
smo u namazu, trebamo se truditi da bi Hidžre preveo: “Klanjaj se Gospodaru svo- islam ne pravi nikakvu preferenciju izme-
nam nadošlo uvjerenje, nad kojim nema me duhom beskrajne spoznaje.” “Musli- đu hemičara, teologa, filozofa ili muzičara.
drugog uvjerenja, da srcem svojim činimo man kad stupi u ovaj život, kad osmotri “Bitno je da je u njemu živ misleći duh,
sedždu koja jeste istinska bit bića”, kaza- svijet oko sebe, kad postane svjestan kakvu da je on voda tekućica u njemu. Uvjerenje
la je Moker. Takva uvjerenja Abdullaha popudbinu mu je Bog dao, kad prepozna nije statično stanje, to je dinamično stanje,
Bošnjaka Moker je prepoznala i u tekstu talenat zašto je poslan na ovaj svijet, tre- to je stanje našega duha koji hoće da ra-
njegovog posmrtnog tariha koji je sam ba da shvati da kroz cijeli svoj život mora ste i, čim prestane da raste, istog trenutka
napisao. Taj znakoviti nekrologij glasi: da hodi kao da mu je jedna noga na pro- pada na razinu duhovnog patuljka, a to je
“Ovo je mezar Allahova gariba na zem- stirci uma, a druga na prostirci srca, da najtužnija sudbina koja može zadesiti čo-
lji i nebu Njegovu, Abdulaha Bošnjaka, svaki put kad otkrije i spozna to mora da vjeka”, zaključio je Hafizović. n
STAV 21/3/2019 81