Page 82 - STAV broj 141
P. 82

kultura

                                            Prvog jula 1872. godine pojavio se posljednji
                                            broj “Sarajevskog cvjetnika” s obaviješću
                                            urednika da bolest još nije minula, iako
                                            danima leži u postelji. Ophrvan tuberkulozom,
                                            u julu te godine otišao je na liječenje u Beč.
                                            Ondje je ovaj velikan našeg novinarstva i
                                            naše kulturne povijesti proveo posljednje
                                            dane života. Mehmed Šakir Kurtćehajić umro
                                             je u bečkoj klinici u septembru 1872. godine.
                                             Posljednje što je napisao bila je želja od
                                             četiri riječi: “Da moj zavičaj procvjeta”

                                                                     se da će nadoknadi-      O njegovoj smrti Safvet-beg Baša-
                                                                     ti brojeve koje neće     gić, jedan od najznačajnijih Bošnjaka
                                                                     dobivati. Nažalost,      u povijesti, zapisao je:
                                                                     izvinjenja će uče-       “Vijest o njegovoj smrti ne samo u
                                                                     stati. Bolest je uze-    Bosni nego i u cijeloj Turskoj izazvala
                                                                     la maha. Mehmed          je veliko saučešće. Otac mi je pripovije-
                                                                     Šakir čitaocima sa-      dao da mu je Arif Hikmet-beg Stočević
                                                                     općava: “Iz uzroka       kazivao, kad je došao brzojav u redak-
                                                                     bolesti kojoj su svi     ciju Ibreta, da su Zija-paša, Kemal-beg,
                                                                      ljudi podložni, naš     Suavija i on plakali kao djeca i da ih je
                                                                      list nije već tri sed-  gubitak Mehmed Šakira više potresao
                                                                      mice svoje čitaoce      negoli gubitak Beograda. Kolike je nade
                                                                      posjetio.”              u njega polagala turska javnost – dobar
                                                                                              je dokaz eto ta predaja.”
                                                                           Prvog jula 1872.   Mehmed Šakir Kurtćehajić želio
                                                                      godine pojavio se       je cijelog svog života otići u Evropu
                                                                      posljednji broj Sa-     kako bi se obrazovao. Na kraju mu se
                                                                      rajevskog cvjetnika s   ispunila želja. Otišao je u Evropu, ali
                                                                       obaviješću uredni-     na samrtničku postelju. Pokopan je na
                                                                       ka da bolest još nije  Centralnom groblju u glavnom gradu
                                                                       minula, iako dani-     Austrije. Nije dočekao da se u Bosni
                                                                       ma leži u postelji.    otvaraju čitaonice kao centri kultur-
    Ipak, sve ga je ovo iscrpljivalo. Iako                             Ophrvan tuberku-       no prosvjetne aktivnosti. Tek 16 godi-
jako mlad, on je bio u isto vrijeme ured-   lozom, u julu te godine otišao je na li-          na nakon njegove smrti (1888) bit će
nik dvaju listova, direktor štamparije i    ječenje u Beč. Ondje je ovaj velikan na-          osnovana prva kiraethana na Bentbaši,
gradonačelnik Sarajeva.                     šeg novinarstva i naše kulturne povijesti         nukleus razvoja književne, kulturne i
                                            proveo posljednje dane života. Mehmed             političke misli Bošnjaka.
    Tako na početku maja 1872. godi-        Šakir Kurtćehajić umro je u bečkoj kli-           Njegova ličnost može se sagledava-
ne, kada je Sarajevom proljeće stupalo      nici u septembru 1872. godine. Posljed-           ti iz više uglova: nacionalnog, kultur-
u svojoj raskoši, Kurtćehajić piše tuž-     nje što je napisao bila je želja od četiri        no-društvenog, povijesnog i žurnalistič-
ne redove: “Povodom tjelesne slabosti       riječi: “Da moj zavičaj procvjeta.” Umro          kog. Ostavio je iza sebe novine, nasreću
koju već dva mjeseca trpim, po savjetu      je s 27 godina, a njegovom se smrću Sa-           sačuvanih svih 170 brojeva, i u njima
ljekara primoran sam ovo mjesto radi        rajevski cvjetnik ugasio. Na uredničkom           autentično djelo koje svjedoči o njemu
promjene vazduha i vode ostaviti.”          mjestu u Bosni naslijedio ga je Salih ef.         i njegovom vremenu.       n
Kurtćehajić se izvinjava čitaocima i nada   Biogradlija.

82 16/11/2017 STAV
   77   78   79   80   81   82   83   84