Page 81 - STAV broj 141
P. 81
glavne pojmove iz osnovnih znanosti. On uviđa da narod u Bosni još živi u svojoj dalekoj
Mehmed Šakir bio je samouk, donekle prošlosti, mimo sadašnjosti. Težak je i bolan posao
upućen u orijentalne znanosti, mnogo je Mehmeda Šakira, usamljenog prosvjetitelja i
čitao i upijao znanja do kojih je dolazio. romantičara u takvom okruženju. Zato se iz njegovih
Priželjkivao je odlazak u Evropu radi vi- tekstova čuje krik i pitanje o uzaludnosti misije, jer
šeg obrazovanja, za šta nije imao sred- njegov narod “snom mrtvijem spava”: “Dragi Bože,
stava. Ovladao je turskim jezikom i rano da li su se svi lanci, prosvjetu sprečavajući, oko vrata
stupio u državnu službu. Bio je, najpri- ovoga naroda sapleli. (...) Prokleto ovo neznanje, da li
je, pisar u pljevaljskom kadiluku, a zatim je ono mrtvačku zemlju na nas bacilo te ne možemo da
pisar pri sudu Novopazarskog sandžaka. se probudimo iz ovoga sna”
Odatle je premješten 1866. godine u Vi-
lajetsku upravu. Iako službenik zvanične osmanske SANJAO OTVARANJE ŠKOLA
vlasti, Kurtćehajić shvata glavni pro-
UREDNIK “BOSNE”, OSNIVAČ blem carevine. Na stranicama Sarajev- Promatrajući Kurtćehajićevu intelek-
“SARAJEVSKOG CVJETNIKA” skog cvjetnika on zapisuje: “U našim kra- tualnu usamljenost, možemo se zapitati
jevima nema škola gdje se predaju više kako je to moguće kada su Bošnjaci imali
U momentu kada Šakir dolazi u Sara- znanosti da se u ovim godinama izobra- istaknute i učene ljude i prije njegovog vre-
jevo (1866) počinju izlaziti prva glasila: zim kao jedan evropski mladić. Moja je mena. Šta se desilo s njima? Samo Safvet-
tri sedmična lista te godišnjak na turskom najviša želja da odem u Evropu. Budući -beg Bašagić bilježi oko 700 Bošnjaka koji
jeziku Salname. Bosanski vjestnik, prvi naš da je u našim krajevima nauka zanema- su se istakli u društvenom, kulturnom i
sedmični list, izlazio je nepunu godinu, rena, a u Evropi – ne znam: je li to pri- političkom životu Osmanske imperije.
do marta 1867. godine. List je izlazio na rođeno svojstvo naroda, šta li – naprotiv Od ukupno 219 velikih vezira, 26 njih bili
bosanskom jeziku. Zvanično glasilo Vi- mnogo se gaji i njeguje. Od ostalih želja su Bošnjaci (neki podaci govore i do 35).
lajetske vlade sedmičnik Bosna izlazio velika mi je da naučim francuski jezik.” Pošto su neki birani i na nekoliko uzasto-
je na bosanskom i na turskom jeziku – pnih mandata, ukupno 42 mandata pripa-
ćirilicom i arapskom grafijom, trajao je Kurtćehajića, dakle, nije privlačio la su Bošnjacima, ili ukupno 114 godina.
skoro punih trinaest godina. Treći list, sjaj evropskih gradova, već nauka koja Ipak, možda je ovo odgovor na pitanje o
Sarajevski cvjetnik, bio je prvo nezavi- je u našim krajevima bila sasvim zane- intelektualnoj usamljenosti Kurtćehaji-
sno glasilo u Bosni, vlasnika i urednika marena. Zbog toga on vapi: “Gdje god ća. Bošnjaci su bili toliko inkorporirani
Mehmeda Šakira Kurtćehajića. Nepunu se nađe ili vidi kakva umjetnost, treba u Osmansku državu da mimo nje nisu ni
godinu (1876) u Mostaru je izlazio i sed- je usvojiti ne zazirući od koga je ona po- pomišljali da grade svoju sudbinu. U ovo-
mičnik Neretva, po profilu politički list. stala, jer nema kod nas toga vjerozakona me i jeste najveći značaj Mehmeda Šakira,
koji zabranjuje učenje.” koji uviđa šta će se desiti i da se Bosna i
O Mehmedu Šakiru prvi se put čuje Bošnjaci moraju okrenuti interesima Bo-
za vrijeme uprave Topal Osman-paše, koji Sljedeće njegove riječi slobodno bi sne i svom prosvjećivanju.
mu početkom 1868. povjerava uredništvo se mogle ispisati iznad ulaznih vrata
Bosne, službenog glasila bosanske upra- naših škola, univerziteta, akademija, na Mehmed Šakir svoju misiju ograničio
ve. Na tom mjestu Šakir stječe znanja iz diplomama i naučnim priznanjima: “O je na prosvjetu. Tražio je od svojih zemlja-
štamparstva i dolazi na ideju da pokrene učenjaci domovine, hodite, pokažite se ka da otvaraju škole, da obrazuju djecu,
svoj list Sarajevski cvjetnik. Njegov prvi s dragim kamenjem vašeg znanja i pro- upozoravao ih je da su zaostali i da novo
broj objavljen je 24. decembra1868. godine. svijetlite oči i umove vašega naroda! Ne vrijeme traži drugačiji odnos prema svi-
stojte, nego pišite šta god da znate da će jetu i životu. To je bio njegov domet, dalje
Izdavanje novina Mehmed Šakir sma- narodu i zemlji biti od koristi!” više nije mogao, nije imao snage. Učinio
trao je značajnom misijom. Nije ih napu- je što se, u vremenu i prilikama u kojima
stio ni kad je postao predsjednik sarajev- Kurtćehajić shvata u kakvom se okru- je živio, moglo uraditi.
ske beledije (načelstva), već se potrudio ženju Bosna nalazi, shvata da se strašna
da čitaoce obavijesti da će i dalje uredno oluja sve više približavala granicama Bo- Po svom sadržaju, Sarajevski cvjetnik bio
dobivati svoj Sarajevski cvjetnik. sne, da je oslabljeno Osmansko carstvo je zanimljiviji od Bosne. Imao je tri glavne
primorano da uzmiče i tako jedva uspi- rubrike: Vilajetske vijesti, Unutrašnje vije-
Listajući Sarajevski cvjetnik, čitajući jeva održati spone sa svojim udaljenim sti i Inostrane vijesti. Imao je i rubrike Pod-
posebno tekstove Mehmeda Šakira, osta- oblastima. On uviđa da narod u Bosni listak, Najnovija pošta, Sitne vijesti i Razne
jemo zadivljeni bistrinom njegovih mi- još živi u svojoj dalekoj prošlosti, mimo zanimljivosti , kao i oglase. List je štampan
sli, jasnoćom, jezgrovitošću i bogatstvom sadašnjosti. Težak je i bolan posao Meh- na žutom papiru u tiražu od 2.000 primje-
stila kojim je pisao. meda Šakira, usamljenog prosvjetitelja i raka, na četiri stranice – dvije vanjske ći-
romantičara u takvom okruženju. Zato rilicom na bosanskom i dvije unutrašnje
“Novine su takav učitelj da onaj ko ih se iz njegovih tekstova čuje krik i pita- na turskom jeziku. Na koga se Kurtćehajić
ne čita i ne sluša ništa o svijetu ne zna”, nje o uzaludnosti misije, jer njegov narod mogao osloniti u stvaranju novina? Na sebe!
napisao je Mehmed Šakir Kurtćehajić. “snom mrtvijem spava”: “Dragi Bože, da Sve brojeve lista ispunjava uglavnom sam.
Zamislimo kakvo je vrijeme bilo prije li su se svi lanci, prosvjetu sprečavajući, Bio je informator, komentator, izvještač i
150 godina u kojem Kurtćehajić, mladić oko vrata ovoga naroda sapleli. (...) Pro- urednik. U toku tri i po godine bavljenja
s 24 godine, piše ovu rečenicu i usuđuje kleto ovo neznanje, da li je ono mrtvačku novinarstvom. Mehmed Šakir razvio se u
se krenuti u poduhvat pravljenja prvih zemlju na nas bacilo te ne možemo da se oštrog posmatrača, analitičara i autentič-
nezavisnih novina. Danas teško može- probudimo iz ovoga sna?” nog bilježnika svog vremena.
mo naći ekvivalent takvom poduhvatu.
Kurtćehajić je bio ličnost koja je pobu-
dila veliku znatiželju mnogih savremeni-
ka iz raznih krajeva Osmanske carevine.
Brojna su bila pisma u kojima se čitaoci
interesiraju o ovom mladom čovjeku koji
pravi novine na svom jeziku.
STAV 16/11/2017 81
