Page 51 - STAV broj 428

Krajiški čuvari Kur’ana

U TRI I PO DECENIJE

SOCIJALISTIČKE

JUGOSLAVIJE KRAJINA NIJE

IMALA NIJEDNOG HAFIZA

Prije Agresije na Bosnu i Hercegovinu, pričati o hafizima,
ili čuvarima Kur’ana u Bosni i Hercegovini bila je rijetkost.
A pričati o krajiškim hafizima u vrijeme socijalističke
Piše: Jasmin GROŠIĆ
Jugoslavije bilo je za čuđenje. Nakon smrti hafiza Ahmet-
efendije Alijagića iz Bužima 1955. godine, pa sve do 1989.
Krajina nije imala nijednog čovjeka s ovom titulom.

ivot na granicama Osmanskog Kur’ana u Krajini bilo je u vrijeme soci- saznanja o čuvarima Kur’ana na područ-
Carstva uvijek je bio težak i ne- jalističke Jugoslavije. Nakon smrti hafi- ju Unsko-sanskog kantona.
izvjestan. Posebno težak i surov za Ahmet-efendije Alijagića iz Bužima
Žživot bio je na zapadnoj granici 1955. godine, pa sve do 1989. Krajina nije DVANAEST ŽENA MEĐU 47 KRAJIŠKIH
prema Habsburškoj Monarhiji. Jedno od imala nijednog čovjeka s ovom titulom. ČUVARA ČASNE KNJIGE
takvih područja jeste i Bosanska Krajina, Prvi krajiški hafiz u poslijeratnom peri- “Kao učenik Gazi Husrev-begove me-
gdje se uvijek teško živjelo. Svaki miran odu koji je polagao hifz pred zvaničnim drese u Sarajevu, počeo sam učiti Kur’an
dan bez krvi, tegoba i briga u Krajini je komisijama Rijaseta islamske zajednice napamet pred svojim muhafizom hfz.
bio “dar od Boga”. U takvim uslovima u Sarajevu bio je Suad-efendija Šahino- Mahmud-efendijom Traljićem. Govo-
stanovništvo je bilo preokupirano pre- vić iz Bužima, profesor kiraeta u Medresi rio mi je da sam ja prvi hafiz u Krajini
življavanjem i odbranom granica i nije “Reis Džemaludin ef. Čaušević” u Cazi- poslije Drugog svjetskog rata koji je po-
se moglo posvetiti kulturi kao što su to nu. Hafiz Šahinović, koji trenutno piše lagao hifz pred zvaničnim komisijama
mogli stanovnici koji su živjeli na mir- knjigu o krajiškim hafizima, pristao je da Rijaseta islamske zajednice u Sarajevu.
nijim mjestima. s čitateljima Stava podijeli i neka svoja To krajiško ‘otopljenje’ krenulo je 1989.
Gdje oružje govori, umjetnost i zakoni
šute. Tako su Krajišnici razvili poseban
oblik kulture koju bismo mogli nazvati
ratničkom kulturom. U njihovoj sredini
uvijek se cijenila hrabrost, snalažljivost,
poštenje, a posebno privrženost vjeri i do-
movini. Takva je Krajina i danas. U stal-
noj borbi protiv raznih nedaća Krajišnici
nisu uspjeli da izgrade obrazovne, kultur-
ne i vjerske institucije u mjeri u kojoj se
to uspjelo u drugim dijelovima njihove
domovine. Zato i ne čudi konstatacija da
se u Krajini, iz generacije u generaciju, u
ostavštini lahko moglo naći kakvo oružje,
a manje knjige. Danas dolaze druga vre-
mena, Krajina sve više počinje s intelek-
tualnim i duhovnim buđenjem.
Prije Agresije na Bosnu i Hercegovinu
pričati o hafizima ili čuvarima Kur’ana u
Bosni i Hercegovini bila je rijetkost. A još
u tom kontekstu, pričati o krajiškim hafi-
zima bilo je za čuđenje. Najmanje čuvara

STAV 19/5/2023 51