Page 56 - STAV broj 229

DRUŠTVO

Alimi visočkog kraja 20. stoljeća

VISOKO JE UVIJEK IZRAŽAVALO

JEDINSTVO VJERE I NAUKE,

ŠERIJATA I TARIKATA

Bušatlić je posebno istaknuo neodvojivost šerijata i tarikata, znanja i spoznaje, džamije i tekije u visočkom
kraju, podsjećajući da je Visoko jedno od mjesta u Bosni gdje je napravljena prvo tekija pa džamija.
Stoga je ovaj grad, kako je rekao, dobio svoju duhovnu dimenziju veoma rano. “U Visokom je oduvijek
bilo izraženo jedinstvo vjere i nauke, šerijata i tarikata. Mi nemamo zabilježene primjere da je na ovim

prostorima ikada bilo sukoba na toj relaciji. To se preplitalo. Mi ovdje imamo imame šejhove – Paloš
i Lemeš, zatim muderise šejhove – Husni ef. Numanagić, ali i kadije šejhove – Sulhi ef. Hadžimejlić”

Piše: Hamza RIDŽAL su pitanja ostanka ili iseljavanja iz Bosne i promišljali bošnjački intelektualci, prisut-
hamza@stav.ba Hercegovine, organizacije vjerskog života, nima se obratio dr. Hilmo Neimarlija, koji
prevođenja religijskog registra iz arapskog je, također, govorio o društveno-političkom
Fotografije: Omer MEŠINOVIĆ u bosanski jezik, posebno nakon prijevo- okviru u kojem su djelovali bošnjački alimi
da Kur’ana Miće Ljubibratića u Beogradu tokom 20. stoljeća. Posebno se osvrnuo i na
1895. godine. neke znamenite Visočake koji su odigrali
“Taj je prijevod čitan kradomice i ile-
U galno rasturan po Bosni i Hercegovini. Ma- nim tokovima tog vremena. Neimarlija je
važnu ulogu u intelektualnim i društve-
okviru manifestacije “Dani bosan-
ske duhovnosti – Karići 2019”, a u
lo-pomalo počeli su se pojavljivati tekstovi
istaknuo da je dolaskom Austro-Ugarske
organizaciji Muftijstva sarajevskog
o tom prijevodu, o terminologiji i nužnosti
nastupio civilizacijski šok, a da je i taj kul-
s medžlisima Islamske zajednice
sanski jezik. List Bošnjak, koji je osnovao
Vareš, Olovo, Breza, Visoko, Gračanica, prevođenja islamske terminologije na bo- turno-civilizacijski okvir i pravni sistem,
na kojeg se Bošnjaci još nisu bili privikli,
Kakanj i Medresom “Osman ef. Redžo- Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak, osvr- ubrzo smijenjen ulaskom Bosne u sastav
vić”, održan je 22. jula okrugli stol na temu nuo se u nekoliko notica na taj prijevod. Kraljevine Jugoslavije, koja je bila, kako
Istaknuti alimi visočkog kraja u XX stoljeću. U tom listu se predlaže da naši alimi ura- je rekao, ipak srpska, bizantijska kultura,
Riječi dobrodošlice prisutnima iskazao je de jedan takav prijevod”, kazao je Karić. a ne zapadna.
sarajevski muftija Enes ef. Ljevaković, a Sva navedena pitanja dočekala su zna- “Sve što su napravili Bašagić i Čauše-
učešće na okruglom stolu uzeli su akademik menitog reisul-ulemu Džemaludin efendi- vić izgubilo je na važnosti jer je nastupila
Enes Karić, dr. Hilmo Neimarlija, dr. Ismet ju Čauševića. On je u Sarajevo došao 1903. promjena paradigme”, zaključio je Neimar-
Bušatlić i dr. Ferid Dautović. Moderator je godine, kako je kazao Karić, te zatekao neke lija. Na nove izazove trebalo je dati i nove
bio mr. Dženan Handžić, direktor visočke od navedenih dilema. “Čaušević je uvidio da odgovore iz pozicije vjere, što je bio jedan
medrese. Bila je to doista lijepa prilika da islamsko mišljenje u Bosni ne treba razvijati od temeljnih ciljeva naše uleme. Oni su iz
se prisutni podsjete na znamenite Visočake na arapskom, turskom i perzijskom, već na pozicije vjere, kako je kazao, pokušavali ra-
koji su dali izuzetan doprinos islamskim, bosanskom jeziku. On je nastojao izvršiti zumjeti novu stvarnost u kojoj su se zate-
humanističkim i prirodnim naukama to- reforme hutbi, tražeći da one budu na bo- kli, te pronaći vjerski mjerodavan odgovor
kom 20. stoljeća. sanskom jeziku. Čaušević je stoga pristao na izazove te stvarnosti. “To se odnosilo i
na saradnju sa svjetovnim intelektualcima, na ovaj naš visočki kraj. Ono što su radili
OTVARANJE ZAPADU kao što je bio Bašagić, traživši od njih da Bašagić, Čaušević, Azapagić i ostali radi-
UZ ČUVANJE TRADICIJE mu pomognu u ‘prevođenju’ vjerske termi- la je i visočka ulema. U tom smislu, ovdje
Da bi se razumjela pozicija visočkih nologije. Zbog toga je naša sarajevska svje- imamo dva osnovna, generalna odgovora
alima tokom 20. stoljeća, akademik Karić tina na časnog Čauševića bacala jaja koja na tu stvarnost. Jedni naprosto nisu pri-
govorio je o društveno-političkom okviru u su se slijevala niz njegovo džube, ali on je hvatali tu stvarnost, odbacivši potpuno
kojem su se zatekli Bošnjaci nakon dolaska to strpljivo podnosio”, objasnio je Karić, ono što je bitna moć zapadne civilizacije –
Austro-Ugarske i promjene dotad važećih istaknuvši da je svojim reformizmom Čau- a to je nauka. Najmarkantniji primjer jeste
paradigmi. Karić je podsjetio da dolazak Au- šević normalizirao proces integracije Boš- profesor i hafiz Hasan Mehmedagić, koji
stro-Ugarske nije bio tek smjena vlasti, već njaka u zapadnoevropski kulturni krug. je u Visoko došao iz Sarajeva i tu, na Gr-
i promjena kulturno-civilizacijskog kruga Nakon Karića, koji je detaljnije obja- lića brdu, našao i osobno utočište za svoje
u kojem su Bošnjaci duže od četiri stoljeća snio i društveno-političke tokove u periodu negiranje zapadne, evropske stvarnosti. U
živjeli i djelovali. Krupna pitanja koja su nakon odlaska Austro-Ugarske, skrenuvši to isto vrijeme živi i Salih Hadžialić, koji
određivala našu sadašnjost u to vrijeme bila pažnju na tematski okvir unutar kojeg su piše tekstove o islamu i budućnosti. Hazim

56 25/7/2019 STAV