Page 52 - STAV broj 229
P. 52
DRUŠTVO
osnuje fondaciju porodice Bećirević, koja STAV: Koliko je “Preporod” doprinio da pitanje političke relevantnosti predstavni-
će stipendiranjem i drugim oblicima po- se Bošnjaci u Brčkom u političkom kon- ka u vlasti i stepena zakonitosti. Ono što se
moći brinuti o školovanju nadarenih stu- tekstu dovedu u poziciju ravnopravnog neizbježno treba spomenuti u ovom kon-
denata, s posebnim akcentom na siromaš- naroda, nije to bilo lahko na početku, a tekstu jeste obrazovni sistem u Brčkom,
ne studente. Fondaciju smo osnovali kao “Preporod” je ušao prvi pa je morao i tu mislim na osnovno i srednje obrazovanje.
poseban subjekt i pozvali članove i širu pomagati? Uspjeh koji je postignut u integriranju
javnost da nam se pridruže. Do sada se SULJEVIĆ: Pitanje ravnopravnosti Boš- podijeljenih sistema obrazovanja prije 20
Fondaciji priključilo preko 100 članova, njaka primarno je političko pitanje. “Prepo- godina u Brčkom je i danas nedostižan
koji prilozima ili odvajanjem od plaće na rod” je po Statutu neprofitna i nestranačka u nekim dijelovima Bosne i Hercegovi-
mjesečnom nivou pomažu realizaciju cilje- organizacija, ali je u vanrednim okolnosti- ne, ali to nije krajnji cilj principa koje je
va. Ove godine smo dodijelili prvih devet ma pozvana i dužna djelovati javno i od- promovirala konačna arbitražna odluka.
stipendija nakon javnog poziva na osnovu govorno. Ako smo u prvoj fazi uspostave Trebala je uslijediti reforma obrazovanja
temeljito pripremljenog pravilnika o do- distrikta imali značajniji utjecaj na poli- i izrada vlastitih planova i programa u
djeli. Porodica Bećirević nam je ostavila tičke procese, on je s vremenom slabio. skladu s najvećim dometima i najboljim
bogatu biblioteku, porodičnu arhivu, fila- Različiti faktori tome su doprinijeli, od primjerima iz Evrope i svijeta. Nažalost,
telističku zbirku, te preko 6.000 fotonega- slabljenja utjecaja međunarodne zajednice reforma obrazovanja je izostala. Kada je
tiva koji svjedoče o kulturnoj historiji Brč- i njihovog povlačenja iz Brčkog do nasto- u pitanju kultura. nije postignuto mnogo.
kog. Kuću su sagradili Halima i Hasanaga janja političkih elita da moć koncentriraju Nosioci kulturne politike grada trebale bi
Bećirević, koji je jedan od prvih Bošnjaka u svojim rukama i utjecaj društva svedu biti kulturne institucije kojih nemamo, ni
koji su studirali u Beču. Imao je vlastito na najmanju moguću mjeru. Sigurno je formalno ni suštinski. Zadaća nacionalnih
trgovinsko preduzeće, a govorio je neko- da je uloga “Preporoda” bila važna u pro- kulturnih društava nije da kreiraju kultur-
liko stranih jezika. Njegov sin Nežad prvi cesu uspostave distrikta i da je doprinos nu politiku nego da budu njegova nado-
je doktor nauka u Brčkom, a drugi Sead značajan, ali i da je naša aktivnija društve- puna. Na ovo stanje smo ukazali i javnim
diplomirani ekonomista, ugledni profesor na uloga i utjecaj na političke procese bio skupom u organizaciji “Prosvjete”, “Na-
i rukovodilac brčanske “Tesle”. Nežadova ograničen. Svaki pokušaj kritičkog promi- pretka” i “Preporoda” i svim nadležnim
supruga Marija doktor je mikrobiologije, a šljanja brčanske stvarnosti političke elite dostavili zaključke, ali nije bilo efekata.
Seadova supruga Esma inženjer agronomi- doživljavale su kao izraz neprijateljstva i s Internacionalizacija Brčkog kroz kultu-
je. Od obnavljanja “Preporoda” u Brčkom negodovanjem. Kada iz ove perspektive o ru i umjetnost potpuno izostaje. Tako da
Bećirevići su bili među najaktivnijim čla- tome razmišljam, zaključujem da smo tre- moj odgovor na ovo pitanje može biti da
novima. Sve ovo navodim kako bih nagla- bali biti glasniji, neovisno o posljedicama. ne postoje nikakve formalne prepreke za
sio koliko su u dvije generacije Bećirevića ostvarenje individualnih i kolektivnih
nauka, rad, poštenje i odgovornost, uz vi- STAV: Kakav je položaj Bošnjaka danas u prava koja se odnose na kulturu i identitet
soku nacionalnu i građansku svijest, bili Brčkom u smislu ostvarenja prava na sve bilo kojeg naroda, manjinske zajednice ili
visoko postavljeni principi življenja. Mi ono što je dio njihovog identiteta i kulture? pojedinca. Formalno zagarantirana prava
želimo te vrijednosti afirmirati i čuvati kao SULJEVIĆ: Formalno gledano, sva prava ne znače i njihovu praktičnu primjenu.
nešto što nam kao lijek treba u vremenu su garantirana zakonima distrikta koji ne Brčko je pravi primjer toga. Trebaju nam
poremećenog sistema vrijednosti. sadrže segregirajuće odredbe. Sve je drugo institucije, a institucije su kompetencije.
“PREPOROD” U PUNOM SMISLU TE RIJEČI
Kada su u pitanju rezultati i aktivnosti “Preporoda”, zaista može- edukativnim radionicama, druženjem s djecom i nastavnicima iz
mo reći da su svojim brojem i raznovrsnošću obogatili kulturnu Zvornika, Konjević-Polja i Kotor-Varoši nastoji se ukazati na važ-
ponudu u Brčkom. Brojne promocije književnih ostvarenja i go- nost maternjeg jezika kako za pojedinca, tako i za kolektiv, te isto-
stovanja afirmiranih književnih imena bile su način da se brčan- vremeno pružiti podrška svima onima kojima je pravo na izučava-
ska čitalačka javnost kontinuirano informira o svemu onome što nje maternjeg jezika uskraćeno. Među najvažnijim “Preporodovim”
je aktuelno i vrijedno na bosanskohercegovačkoj književnoj sceni. aktivnostima jeste i podsjećanje na značajne datume iz prošlosti
Tako smo u “Preporodu” predstavljali najznačajnija bosanskoher- Bosne i Bošnjaka. Obilježavanjem važnih godišnjica nastojalo se
cegovačka književna imena. Pored predstavljanja autora i djela iz ukazati na historijski kontinuitet bosanskohercegovačke državno-
domena književnosti, našim sugrađanima predstavljana su i djela sti, na bogato duhovno naslijeđe i višestoljetnu kulturnu tradiciju,
iz područja islamske duhovnosti. Historija Bosne i Hercegovine na ljude koji su obilježili vrijeme u kojem su živjeli i postali svje-
neiscrpno je vrelo istraživanja, pa je “Preporod” kontinuirano pra- tionici u našim identitetskim lutanjima: 700 godina Rumija, 100
tio dostignuća u oblasti bosanskohercegovačke historiografije i godina Ćamila Sijarića, Meše Selimovića, Safeta Pašalića, Maka
predstavljao Brčacima ono što je bilo najvrednije. Bosanski jezik Dizdara, 240 godina objavljivanja Hasanaginice te 100 godina
kao temelj nacionalnog identiteta Bošnjaka, njegova afirmacija i od početka Prvog svjetskog rata.
njegovanje u osnovi su “Preporodovih” aktivnosti. Literarnim kon- Tokom 2016. godine održan je veliki naučni skup koji je temati-
kursima raspisivanim u povodu značajnih datuma podsticalo se zirao pitanja književnosti i identiteta. Na dvodnevnom naučnom
najmlađe da pišu na bosanskom i o bosanskom, a istovremeno su skupu učestvovala su ukupno dvadeset tri znanstvenika i istraži-
prezentirana dostignuća u oblasti bosnistike. Dolasci eminentnih vača iz različitih oblasti humanistike i društvenih nauka. Na kraju
stručnjaka iz Sarajeva korišteni su i za susrete s predstavnicima skupa podržana je inicijativa učesnika da organizacija naučnog
aktiva nastavnika i profesora bosanskog jezika u brčanskim os- skupa preraste u tradiciju i da se naučni skup nazove “Begićevi
novnim i srednjim školama. književni susreti”, kao svojevrsni omaž na jednog od utemeljitelja
Obilježavanje Međunarodnog dana maternjeg jezika već je godi- književne bosnistike prof. dr. Midhata Begića, rođenog u našem
nama obavezna aktivnost u “Preporodu”. Literarnim konkursima, kraju, u podmajevičkom Koraju.
52 25/7/2019 STAV