Page 22 - STAV broj 146
P. 22
politika
pripadnici HVO-a uništili 33 kuće sela snagama HZ HB, pa je zaključeno kako je
Ždrimci: zatočeni Bošnjaci okupljeni su prihvatio zločine u Gabeli, Heliodromu i
ispred mekteba i natjerani da mole kr- Dretelju i nije kažnjavao počinioce.
šćanske molitve. Sud je zaključio da je Praljak bio oba-
viješten o zločinima koje su počinili pri-
Praljak je planirao i rukovodio vojnim padnici oružanih snaga HZ HB, uglavnom
operacijama HVO-a u općini Prozor od putem internih komunikacija HVO-a.
24. jula 1993. godine. Pet dana ranije u Uprkos tome što je imao saznanja o njima,
selu Prajine vojnici HVO-a prvo su pre- on je nastavio vršiti efektivnu kontrolu
tukli, a zatim ubili trojicu Bošnjaka. Ta- nad oružanim snagama i Vojnom policijom
kođer, ubijeni su Bajro Munikoza, Saho sve do kraja svoje dužnosti zapovjednika
Munikoza i Šaban Hodžić 19. jula 1993. Glavnog stožera HVO-a. Jedini razuman
na planini Tolovac. Tokom ljeta 1993. go- zaključak koji se može izvesti iz činjenice
dine između 400 i 500 osoba porijeklom da je on učestvovao u planiranju vojnih
iz Prozora i okolnih sela bilo je zatočeno operacija HVO-a u Prozoru u ljeto 1993,
u više učionica srednje škole u Prozoru. u Mostaru u ljeto 1993. i zatim u Varešu
u oktobru 1993. godine i da je nastavio
Trećeg augusta odvedeni su zatoče- vršiti kontrolu nad oružanim snagama
ni Mirsad Pilav, Ibro Pilav, Vahid Berić, iako je znao da njihovi pripadnici čine
Šefik Čičo i Edis Omanović. Prema izja- zločine u drugim općinama BiH jeste taj
vama svjedoka, odvedeni su na deponi- da je Praljak imao namjeru da ti zločini
ju Duška Kosa, gdje su navodno ubijeni. budu počinjeni.
Posljednjeg dana augusta 1993. godine Iako je imao ovlaštenja nad oružanim
šesterica Bošnjaka trebala su biti, na pre- snagama i Vojnom policijom, Slobodan
poruku ljekara HVO-a, oslobođeni. Bili Praljak nije uložio ozbiljnije napore kako
su to Abdula Alibegović, Ahmet Hodžić, bi njihovi pripadnici prestali činiti zločine.
Bajro Pilav, Omer Purgić, Numo Imamo- od 16 godina. Djevojka se grupi ponovo Naprotiv, on je negirao zločine počinjene
vić i Haso Hrinić. Pripadnici HVO-a došli pridružila kasnije tokom večeri. Svjedo- nad Bošnjacima i omogućio da se počini-
su po njih. I danas se vode kao nestali. Od kinji je rekla da su je vojnici natjerali da oci tih zločina ne gone. To pokazuje i nje-
juna do septembra 1993. godine pripadni- se svuče i da su je udarili, nakon čega se gov zahtjev Ivici Rajiću da sastavi izvje-
ci HVO-a koristili su često zatočenike iz onesvijestila. Praljak je znao da će tokom štaj čija je svrha bila da se međunarodna
srednje škole za radove na linijama fronta. operacija u Raštanima i Mostaru biti po- zajednica uvjeri da se u vezi sa zločinima
Praljak je sve to vrijeme imao komandna činjeni zločini, da je postojala namjera koje su pripadnici HVO-a počinili u Stu-
ovlaštenja i bio je obaviješten o vojnoj si- da se unište zgrade u istočnom Mostaru, pnom Dolu vodi istraga.
tuaciji na terenu. Prije 17. augusta 1993. maltretira, ubija i raseli bošnjačko stanov- Treba reći i kako je Praljak od 24. jula
nije poduzeo nikakve mjere kako bi spri- ništvo. HVO je, također, nadzirao, opre- do 9. novembra 1993. godine izdao izvje-
ječio rad zatočenika na liniji fronta. Neki mao i obučavao timove specijalizirane stan broj naređenja u vezi s humanitar-
su poginuli ili su bili ranjeni izvodeći te za snajpersko djelovanje. HVO je imao nim konvojima. Dana 21. i 25. augusta
radove, a neke su vojnici HVO-a zlostav- više snajperskih položaja na teritoriji pod 1993. godine humanitarni konvoji mogli
ljali. Između ostalog, i seksualno. svojom kontrolom u zapadnom Mostaru. su ući u istočni Mostar, a Praljak je lično
intervenirao kako bi se osiguralo osigu-
Oko 16. augusta 1993. godine u Pod- Kada je u pitanju Vareš, Praljak je izdao ranje konvoja od 25. augusta 1993. On je
građu i u selima Lapsunj i Duge bilo je naređenje da “srede situaciju u Varešu bez 1. septembra 1993. godine izdao odobre-
zatočeno oko 5.000 žena, djece i staraca. milosti prema bilo kome”, s ljudima koji nje da se Sally Becker, pripadnica jedne
Prema izvještaju HVO-a, “pripadnici VP su “dorasli i vremenu i zadacima”, čime humanitarne organizacije, propusti na
i brigade Rama maltretiraju stanovništvo, je zaključeno da je učestvovao u planira- kontrolnim punktovima i da može ući u
uzimaju materijalna dobra (…), odvode nju i rukovođenju operacijama HVO-a u istočni Mostar radi evakuacije djece i bo-
djevojke te ih siluju i prisiljavaju na pro- Varešu u oktobru 1993. godine. Jedna od lesnika. Dana 19. septembra 1993. godi-
stituciju u Podgrađu, Lapsunju i Duga- posljedica ovakvog ponašanja jesu i doga- ne Praljak je svim OZ i svim jedinicama
ma”. Iz sabirnih centara Podgrađe, Lap- đaji u mjestu Stupni Dol, gdje su snage potčinjenim Glavnom stožeru naredio
sunja i Duga svakodnevno su odvođene HVO-a ubile oko 80 osoba, od kojih su 47 da izvrše zapovijed Mate Bobana od 15.
djevojke i žene u kuće u kojima su silo- bili pripadnici Armije RBiH. Potpisavši septembra 1993. godine, kojom je Glav-
vane ili ponižavane. Bile su primoravane naređenje od 8. novembra 1993. godine, ni stožer HVO-a zadužen za realizaciju
da gole poslužuju vojnike, premlaćivane doprinio je nastojanjima HVO-a da se ti njegove odluke kojom se od oružanih
su i šišane naćelavo. zločini prikriju. snaga HVO-a traži da dozvole neometani
protok humanitarne pomoći UNHCR-a,
VAREŠ I STUPNI DOL Praljak je odgovoran i za dešavanja u UNICEF-a i MKCK-a na cijeloj teritori-
zatočeničkim logorima koji su bili pod ji HZ HB. Naređenjem od 26. septembra
Slobodan Praljak učestvovao je u ru- kontrolom snaga HVO-a. Praljak nije 1993, Slobodan Praljak je od OZ Jugoi-
kovođenju i planiranju operacija HVO-a poduzimao ništa, obrazlažući kako nije stočna Hercegovina i OZ Sjeverozapad-
u Mostaru od jula do novembra 1993. go- nadležan za upravljanje zatočeničkim na Hercegovina, kao i od samostalnih je-
dine. Pripadnici HVO ubili su 24. augusta centrima. Budući da je, uprkos tome što dinica, tražio da dopuste humanitarnim
1993. godine Ismeta Ćišića, Murata Dedi- je znao da su uvjeti zatočenja u zatvoru u organizacijama da rade svoj posao i da ne
ća, Šabana Dumpora i Mirsada Žuškića, Gabeli dovoljno loši da bi izazvali snažnu otvaraju vatru na njih ako se zateknu u
iako su se sva četverica predali. Potom su reakciju međunarodne zajednice i direk- njihovoj zoni odgovornosti. n
natjerali žene da im predaju svoj nakit i tnu intervenciju Franje Tuđmana, nasta-
novac, uz riječi da neće bijeli metal već vio je obavljati svoje funkcije u oružanim
žuto zlato. Vojnici su izdvojili iz grupe
i odveli ustranu jednu djevojku mlađu
22 21/12/2017 STAV
