Page 65 - STAV broj 146
P. 65
Varšava je bila grad u kojem su nacisti sabili u geto na stotine
hiljada Jevreja, deportirali ih u koncentracijske logore i pogubili.
Kada je položio vijenac na spomenik herojima Varšavskog
geta, poklanjajući se žrtvama, Willy Brandt nije spustio samo
glavu već je pao na koljena. U tom položaju ostao je duže od
minute. Među prisutnima je zavladala grobna tišina
Holokaust – Memorijal novi humanitarni fond u visini od dva- nije bio korišten za masovno istrebljenje
deset miliona maraka za bivše prinudne ljudi. “Baka nacista” svoje je tvrdnje objav-
je njemački, brodovi su njemački, kao i radnike. Tih je godina i njemački gigant ljivala u desničarskom časopisu Glas Raj-
struja te veliki dio industrije...”, izjavio je autoindustrije “Wolkswagen” osnovao ha, koji izlazi izvan Njemačke.
Goldman. Njemačka je u Izraelu izgradila sličan fond u identičnom iznosu.
pet termoelektrana, što je učetverostruči- Prema posljednjim dostupnim poda-
lo izraelske energetske kapacitete. Tako- ZA NEGIRANJE HOLOKAUSTA cima njemačkog Ministarstva pravosuđa,
đer, postavila je 280 kilometara velikih I DO PET GODINA ROBIJE u 2015. godini u toj su zemlji osuđene 93
cijevi za navodnjavanje, što je učinilo da osobe zbog negiranja, opravdavanja ili re-
pustinja procvjeta. Izrael je pritom dobio Od zemlje do zemlje veoma se razlikuje lativiziranja genocida koji su počinili na-
65 njemačkih brodova, uključujući četiri odnos prema onima koji negiraju holoka- cisti. Šestero je osuđeno na kaznu zatvo-
putnička. Krajem 1980. godine Njemačka ust. U Sjedinjenim Američkim Država- ra. Austrijsko državno tužilaštvo prošle
je objavila da je imala 4.344,378 zahtjeva ma pravo na slobodu izražavanja pokriva je godine dobilo 75 prijava koje se odnose
prema kojima je isplaćeno 50.180.000.000 i pravo na negiranje holokausta. To isto na poricanje, relativiziranje, odobravanje
njemačkih maraka. 40% od ukupnog broja važi i u Velikoj Britaniji. Nasuprot tome, ili opravdavanje nacističkog genocida ili
osoba koje su zahtijevale odštetu od Nje- u mnogim evropskim zemljama negira- drugih zločina protiv čovječnosti. U 2016.
mačke živjelo je u Izraelu, 20% u Zapad- nje holokausta kažnjivo je zakonom. U godini zbog toga je četvero ljudi završi-
noj Njemačkoj te 40% u drugim zemljama. Austriji je od 1992. godine kažnjivo sva- lo u zatvoru.
Do 2000. godine Njemačka je isplatila 83 ko “negiranje genocida ili drugih zločina
milijarde maraka reparacije. protiv čovječnosti koje su počinili nacio- “DNEVNIK ANNE FRANK” PRVO JE
nalsocijalisti”. Dvije godine prije Austri- PREVEDEN NA NJEMAČKI JEZIK
Važno je istaknuti da nije samo nje- janaca isto su učinili i Francuzi. U Belgi-
mačka država plaćala ratne reparacije, ji i Luksemburgu kažnjivo je “negiranje Jedna od najprodavanijih knjiga svih
već su to činile i velike kompanije koje historije”, u Češkoj i Poljskoj također. U vremena jeste Dnevnik Anne Frank, potre-
su radile za interese nacističke države, a Španiji je, međutim, drugačije. U toj ze- sno svjedočenje o skrivanju Jevreja od na-
koje su opstale i u periodu nakon Dru- mlji negiranje holokausta bilo je kažnji- cističkih progona. Do sada je ova knjiga
gog svjetskog rata. Te su kompanije, prije vo do 1995. godine. Onda je Ustavni sud prevedena na sedamdeset jezika i prodana
svega, plaćale odštetu jevrejskim i drugim 2007. odlučio da se to kosi sa zakonom o u više od četrdeset miliona primjeraka.
radnicima koji su tokom Drugog svjetskog pravu na slobodu mišljenja. U Njemač- Zanimljivo je da je Dnevnik Anne Frank
rata bili prinuđeni raditi u ovim kompa- koj su kazne za negiranje holokausta do prvi put preveden s holandskog izvornika
nijama. Jedna od tih velikih kompanija 1995. godine bile novčane. Onda je done- upravo na njemački jezik 1951. godine, a
jeste i “Siemens”, koja je do sada isplati- sen zakon prema kojem je negiranje holo- i danas je nezaobilazna lektira u njemač-
la mlionske odštete. Izražavajući duboko kausta krivično djelo, a onome ko negira kim osnovnim školama. Prošle godine
žaljenje zbog onoga što je učinjeno Jevre- holokaust može biti izrečena i zatvorska snimljen je i igrani film o Anni Frak u
jima tokom nacističke vladavine, Eberhar kazna u trajanju do pet godina. njemačkoj produkciji. “Zašto njemački
Posner, direktor za odnose s javnošću u producenti uvijek moraju sve prepusti-
“Siemensu”, izjavio je 1998. godine da je Kako je precizirano u zakonu, holo- ti Amerikancima”, pitao se 1959. godine
kompanija na zahtjev Svjetskog jevrej- kaust ne mora biti negiran na teritoriji ljutito jedan njemački dnevni list kada je
skog kongresa isplatila multimilionsku Njemačke, ali će negiranje biti zakonski film Dnevnik Anne Frank u holivudskoj
odštetu tokom šezdesetih godina prošlog sankcionirano ako je onaj ko negira holo- produkciji ušao u kina. Od tada je mora-
stoljeća i humanitarnu pomoć u indivi- kaust njemački državljanin. Tako je Ad- lo proći pola stoljeća da bi u kina stigla
dualnim slučajevima, te da je osnovan ministrativni sud u Regenzburgu izrekao njemačka kinematografska produkcija.
2013. godine kaznu od 1.800 eura ultrakon-
zervativnom katoličkom biskupu Richardu Film, koji se prije svih obraća mladi-
Williamsonu jer je u jednom televizijskom ma, doživio je svoju svjetsku premijeru na
intervjuu za švedsku televiziju negirao ho- 66. Berlinalu u sekciji “Generation”. Već
lokaust. Posljednji poznati slučaj desio se u martu 2016. godine film režisera Han-
u augustu ove godine, kada je osamdese- sa Steinbichlera ušao je u njemačka kina.
tosmogodišnja Ursula Haverbeck, pozna- “Dnevnik Anne Frank važan je dokument
ta kao “baka nacista”, kažnjena s još dvije njemačke historije i stalno smo se čudili
godine zatvora zbog negiranja holokausta zbog čega nije urađena njemačka verzija
i izazivanja mržnje. Presuda je donesena filma”, izjavili su uoči premijere producenti
pošto je Haverbeck uložila žalbu na odlu- M. Walid Nakschbandi i Michael Souvi-
ku nižeg suda koji ju je prethodno osudio gnier. “Moja želja bila je da Annu Frank
na dvije i po godine zatvora, također zbog neprimjetno transformiram u današnje vri-
negiranja holokausta. Ona je i tokom suđe- jeme”, rekao je režiser. Naravno da je ma-
nja uporno, uprkos svim dokazima, tvrdila terijal, kaže on, i dalje historijski, ali ga se
da koncentracioni logor Auschwitz nikada ne treba držati slijepo. Steinbichler je pred
premijeru oštro kritizirao uspon desnice u
STAV 21/12/2017 65
