Page 34 - STAV broj 291
P. 34

POLITIKA



          Zemlja vatre i dima
          NAGORNO-







          -KARABAH,






          VJEČNI RAT







          Kako se Sovjetski Savez raspadao krajem 1991. godine, Nagorno-

          -Karabah je proglasio nezavisnost, a sukob je eksplodirao u
          rat širokih razmjera: s jedne strane Armenija i nova Republika
          Nagorno-Karabah, a Azerbejdžan s druge strane. Kada je 1994.
          godine konačno postignuto primirje, ostalo je 20.000 mrtvih i

          milion raseljenih. Nagorno-Karabah je bio nepriznata republika:
          de facto neovisna i potpuno izvan azerbejdžanske kontrole, ali
          de jure u međunarodno priznatim granicama te zemlje



          Piše: Nedim HASIĆ                    Ovaj dugogodišnji sukob sa sobom   sovjetski komesar za nacionalnost, stvo-
                                            nosi moguće geopolitičke implikacije   rio je Autonomnu oblast Nagorno-Kara-
                                            zbog pozicije Kavkaza kao ključne tran-  bah (NKAO) kao autonomnu enklavu u
                                            zitne tačke za cjevovode koji isporučuju   sastavu Azerbejdžana, a u njoj Armenci
                                            naftu i plin na svjetsko tržište, a sukobi   čine oko 90 posto stanovništva.
                                            između Armenije i Azerbejdžana uvijek   Armenska Sovjetska Socijalistička Re-
                                            su imali prevelik značaj zbog mogućnosti   publika periodično će pokretati pitanje
                                            uvlačenja ključnih međunarodnih aktera   Nagorno-Karabaha narednih 60 godina,
                 ukobi između Armenije i Azer-  u širi sukob. Turski predsjednik Recep   ali je problem eksplodirao tek u zadnjim
                 bejdžana ponovo su izbili u ne-  Tayyip Erdoğan snažno je podržao Azer-  danima umirućeg Sovjetskog Saveza. U
                 djelju zbog sporne teritorije Na-  bejdžan i pozvao Armence da se usprotive   februaru 1988. godine, s porastom naci-
         Sgorno-Karabaha. Nastavak je to    vladinoj strategiji. Pašinjan je razgovarao   onalizma u cijelom Sovjetskom Savezu,
          višedecenijskog sukoba koji opet izazi-  s ruskim predsjednikom Vladimirom Pu-  održane su masovne demonstracije u glav-
          va zabrinutost zbog stabilnosti Kavka-  tinom telefonom nedugo nakon izbijanja   nom gradu Armenije Erevanu, na kojima
          za, ali i mogućnosti šireg sukoba u koji   konflikta. Rusija je dugogodišnji saveznik   su se čuli glasni pozivi da se Karabah od-
          bi mogle biti uključene Turska i Rusija.   Armenije i snabdijevala je tu zemlju ogro-  voji od Azerbejdžana i učini dijelom Ar-
          Azerbejdžan tvrdi da su se njegove sna-  mnim zalihama oružja od završetka rata   menije. Borbe između Azerbejdžanaca i
          ge u Nagorno-Karabahu našle na udaru   s Azerbejdžanom 1994. godine.  Armena izbile su u objema republikama.
          armenskih trupa. Usred nasilja je Ar-                                   Lokalne vlasti NKAO-a ubrzo su
          menija proglasila vojno stanje i provela   SAMOPROGLAŠENA NEZAVISNOST  izglasale pridruživanje teritorija Arme-
          punu vojnu mobilizaciju. “Pripremite se   Nagorno-Karabah dio je Azerbejdžana   niji, dok su sovjetske snage sigurnosti
          za odbranu naše svete domovine”, rekao   smješten na rubu Južnog Kavkaza. Mjesto   provele naredne tri godine u uzaludnom
          je armenski premijer Nikola Pašinjan u   na kojem su se Armenci (kršćani) i Azer-  pokušaju da zaustave nasilje. Kako se
          svom postu na Facebooku. Azerbejdžanski   bejdžanci (muslimani) često sukobljavali   Sovjetski Savez raspadao krajem 1991.
          parlament također je glasao za proglaše-  na vjerskoj osnovi. Spor oko ove teritori-  godine, Nagorno-Karabah je proglasio
          nje ratnog stanja, iako je zaustavio punu   je seže još u rane dane bivšeg Sovjetskog   nezavisnost, a sukob je eksplodirao u rat
          vojnu mobilizaciju.               Saveza. Te 1923. godine Josif Staljin, tada   širokih razmjera: s jedne strane Armenija



         34  1/10/2020 STAV
   29   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39