Page 33 - STAV 72 21.07.2016

samo Bošnjak može biti nacionalista, i to Evidentno je da, zahvaljujući profesorskoj poziciji, koja se od
boreći se za Ustavom zagarantirano pravo. pamtivijeka mogla kako upotrebljavati, tako i zloupotrebljavati,
Srbin ili Hrvat, s druge strane, takvu vrstu Veličković osigurava sve veći broj različitih navijača, među kojima
statusa ne mogu zaslužiti s obzirom da ne
moraju braniti stajališta o postojanju jezika nemali broj i udvarača koji “znaju” procijeniti po njih najbolji izbor
kojim govore jer te jezike ni na razini aka- strane kojoj se u ovom trenutku profitabilno priključiti. A zapravo,
demske zajednice niti u javnom prostoru cilj je ušutkati sve, da se potare svaki glas, pa čak i nagovještaj
niko ne osporava. Međutim, taj se bošnjač- protivljenja. I što je najapsurdnije, da se taj rijetki glas uz podršku
ki pojedinac, umjesto da se preda, opire,
zbog čega su sve kvalifikacije dozvoljene. medijske buke okvalificira i javnosti predstavi kao hajka ili glas moći
“Atributi nisu argumenti, niti to mogu biti,
čak ni u basnoslovnim količinama”, sjajno nacionalnim programima, dok se u neko- učestvujemo na onom zajedničkom a isto-
primjećuje Bogdan Bogdanović. “Nisu ar- liko kantona, Sarajevskom, Tuzlanskom, vremeno svi čuvamo ono što je specifično”.
gumenti, ali su dejstvene leksičke formule Srednjobosanskom, Bosansko-podrinj- Suštinski gledano, to je formula koja
koje u naglašenoj gradaciji dejstvuju uzne- skom, kao i mnogim školama u drugim jedino omogućava i afirmira sazvučje
mirujuće i zastrašujuće. Prema tome, ipak kantonima, djeca obrazuju po Federalnom bosanskih specifičnosti na čijem je tragu
su nekakvi ‘dokazi’, naročito ako su loma- programu, koji nije nacionalno omeđen i i satkan Federalni nastavni plan, kojeg
če već zapaljene!” fokusiran na jednu tradiciju i gdje se slo- uporno i nasilno predstavljaju bošnjačkim
Anacionalni programi, koje zagovara bodan izbor jezika ne dovodi u pitanje. kako bi javnosti lakše predočili tezu o po-
Veličković, bili bi, polazeći od navedenog, Federalni nastavni program, koji u trebi generalnog zaokreta koji bi na kon-
ništa drugo do svojevrsna srpsko-hrvatska javnom prostoru nasilnički javnosti lažno cu bio poduzet samo zbog u bosanskom
projekcija producirana u miljeu u kojem protura pod bošnjački, kako bi se neuteme- mozaiku jedne nacionalne specifičnosti.
se jedino u bošnjačkoj i bosanskoj identi- ljene kritike mogle osloniti na uobičajenu Zašto da se lažemo kad su stvari preoči-
fikaciji prepoznaje i uočava problem. Uo- nacionalnu trijadu, kojeg su uzgred reče- gledne? Cijeli je problem u bosanskom
stalom, više je nego vidljivo da takvi pro- no poodavno potpisali prof. dr. Fahrudin jeziku, samim tim svemu što taj prefiks
grami mogu ići uz otvoreno osporavanje Rizvanbegović i prof. Jakov Pehar, nepo- podrazumijeva. Istina, standardizacija je
bosanskog jezika, ali ne i drugih s kojima željan je u krugovima radikalista riješenih bosanskoga jezika, kako kaže prof. dr. En-
je ustavno, dakle zvanično ravnopravan. da cijeli smisao obrazovnih reformi sagle- ver Kazaz, završen posao. Tačno, ali to za
Više nego znakovita smetnja iza koje se davaju u potiranju nacionaliteta, ali više njega, u ovakvoj konstelaciji odnosa, očito
bez posebnih poteškoća daju naslutiti is- nego očito samo na štetu jednog. Federalni nije dovoljna zaštita. Čak i s ustavnim oja-
ključivo ciljevi političke naravi. Na kon- nastavni plan i program suštinski je oslo- čanjima kao neprikosnovenim pravom.
cu, cijela kampanja o potrebi anacionalnih njen na već spomenuti bosanski duh nad Na koncu, bosanski jezik nije bio baš ne-
projekata počiva na jednoj velikoj laži koja kojim je sedamdesetih godina ozvaničen standardiziran ni 1907. godine, kada su,
se čak bez ijednog jedinog osvrta provlači i progon, iako on, kako to u časopisu Slovo nakon više izdanja, knjizi Franje Vuletića
dominira javnim prostorom. Priča kako u Gorčina podsjeća prof. dr. Kasim Korjenić, pod naslovom Gramatika bosanskog jezika,
obrazovnom sistemu postoje tri nacional- “ne izražava težnju za nivelacijom novih po odluci Zemaljske vlade, promijenjene
na programa obmana je na koju je naslo- formi duhovnosti, koje neko naziva i ra- samo korice i naslov preinačen u Grama-
njena cijela ujdurma. Istine radi, postoje zličitostima, niti ima za cilj za izgradnju tika srpsko-hrvatskog jezika. Tim je činom,
tri programa – srpski, hrvatski i federalni, unilateralnog i zatvorenog tipa duhovnosti ne treba smetnuti s uma, ozvaničeno ne
a ne bošnjački program kako se u javnost kao općevažećeg – naprotiv, on teži za što samo političko nego i akademsko nasilje
protura. U prijevodu, srpska i hrvatska potpunijim obuhvatanjem različitosti u nad jednim živim jezikom koje očito ne
djeca u BiH u najvećoj mjeri uče prema onom što je među njima zajedničko, gdje svi prestaje. n

STAV 21/7/2016 33