Page 32 - STAV broj 415
P. 32

EKONOMIJA



          Raspad ili reforma
          u Evropskoj uniji






          EKONOMSKE




          PROMJENE KAO




          NUŽAN UVJET




          POLITIČKE





          STABILNOSTI







          Finansijska elita mir održava u većem dijelu svijeta emitirajući kredite koji i dalje jednom broju ljudi
          daju iluziju mogućnosti održavanja dostojnog standarda života. Tu i tamo pokrene i finansira neki rat i
          skreće pažnju sa svojih šapetina u tuđim džepovima, ali se i nada lukrativnim, kreditima finansiranim
          ugovorima o poslijeratnoj obnovi. Pitanje je koliko dugo može opstati logika stalnog zaduživanja i
          emisije novca bez realnog pokrića. Još važnije je – šta se dešava kada se taj sistem potroši?


          Piše: Faris NANIĆ                 i radinost “siromašnih”, pa time i njiho-  Kosovo. Posljedično i rastu kupovne moći,
                                            vu mogućnost izlaska iz krize (depresije)   što je otvorilo put plasmanu roba i usluga
                                            i uz finansijske injekcije, a s druge strane   iz obje “razvijene” republike i Srbije, koja
                ivimo u vremenu terminalne krize   se optužuje, i to ne bez osnove, “bogate”   nije bila “razvijena” kao prve dvije, ali je
                postojećeg globalnog ekonomskog   da na finansijskim injekcijama iz svojih   neto uplaćivala više nego što je primala (ne
                modela, svjedočimo njegovom fi-  budžeta spašavaju svoje propale investici-  zaboravimo da je Kosovo bilo autonomna
         Žnansijskim spekulacijama gene-    je u potrošačko-spekulativni boom, a ne da   pokrajina u okviru Srbije) na ta “tržišta u
          riranom urušavanju, slušamo propitiva-  doista pomažu. EU fondovi su dobrodošli   nastajanju”. Zanimljivo kako ni Hrvatska
          nja njegove moralne utemeljenosti, time   manje razvijenim zemljama članicama, ali   niti Slovenija nisu imale ništa protiv ulije-
          i elementarne humanosti. Slijed događaja   se barem na primjeru Hrvatske vidi kako   vanja desetaka milijardi eura investicija iz
          iz 2008/2009, bez obzira na potencijal za   oni čine više od 80 posto javnih investici-  EU fondova, unatoč svojim “lošim” isku-
          promjenu paradigme, urodio je samo po-  ja i da će njihovim presušivanjem recesija   stvima iz propale Jugoslavije.
          mjeranjem na spekulacije s osnovnim do-  ponovo pokucati na vrata.
          brima, što će dodatno doliti ulja na vatru   Ovdje je zanimljivo te fondove upo-  NOVI SOCIJALIZAM ILI TEK POPULIZAM?
          krize, a mnoga se društva, čak i na Zapa-  rediti s Fondom za nerazvijene u bivšoj   Rast, katkad i prilično nesređen, haoti-
          du, nalaze u situaciji ekonomske depresi-  Jugoslaviji. Tada su tzv. razvijene republi-  čan i, zbog vrlo niskih nadnica te socijalne
          je. Frekventni štrajkovi i protesti radnika   ke (Slovenija i Hrvatska) rogoborile zbog   nesigurnosti, moralno upitan u zemljama
          u Francuskoj, ali i u drugim, manje razvi-  uzaludnog trošenja svojih prihoda za ne-  BRICS-a ili Jugoistočne Azije, uz postoje-
          jenim zemljama Evrope to ilustriraju. Svi   razvijene i tražile oslobađanje od te obave-  ću krizu EU i SAD i Japana, kao najjačih
          veliki projekti, poput Evropske unije, do-  ze. Pritom su izbjegavale spomenuti kako   svjetskih ekonomija, nameće potrebu raz-
          laze pod znak pitanja jer se, s jedne strane,   su ti fondovi doprinijeli rastu BDP-a u   mišljanja o alternativama i njihovoj pri-
          javlja nepovjerenje “bogatih” u sposobnosti   tzv. nerazvijenim republikama i pokrajini   hvatljivosti. Nekoliko posljednjih godina



         32  17/2/2023 STAV
   27   28   29   30   31   32   33   34   35   36   37