Page 33 - STAV broj 415

svjedočimo buđenju lijevih ekonomskih
teorija, obnavlja se zalaganje za socijalizam,
a u nekim zemljama Južne Amerike (Ve-
nezuela, Ekvador, Bolivija, uz dugovječni
kubanski put u socijalizam i nešto stidlji-
vije Argentina) političkim se sredstvima,
uz više ili manje poštivanja ljudskih pra-
va, te ideje nastoji provesti u djelo jer su
socijalne razlike postale neizdržive i vrlo
opasne za stabilnost tih država.
Kineski model polagane pretvorbe mao-
ističkog koncepta potpune državne kontro-
le nad proizvodnim i ostalim ekonomskim
tokovima koji se provodi od 1978. godine, monetarne i finansijske agregate koji s re- premostiti uzimanjem od nekog drugoga,
uz zadržavanje, dao je neke pozitivne re- alnim sektorom gube organsku vezu. U po- recimo reprogramom kredita s kamatom na
zultate, pa je Kina postala zemlja s najve- sljednjoj fazi takvog odvajanja, konsekven- kamate, dizanjem kamatne stope centralne
ćim BDP-om u svijetu, što ju zbog njezinih tno dereguliran finansijski sektor počinje banke ili pak promjenjivom kamatnom sto-
1,4 milijarde stanovnika ipak svrstava tek predatorski crpiti preostalu vrijednost iz pom. Isto tako nastoji što više igrača uvući
u srednje razvijene države po relativnom realnog, potpuno ga gušeći, smanjujući u taj rulet, pa se posljednjih desetljeća do
kriteriju OECD-a i UN-a, BDP-u per ca- time i sebi prostor jer pauperiziran realni apsurda smanjilo aktivne kamatne stope na
pita, čak i kada se on korigira za paritet sektor ima smanjenu kupovnu moć, padaju oročenu štednju, a štediše koje žive od svo-
kupovne moći. No, ni Kina, a ni druga potrošnja i krediti. Zbog toga je finansij- ga rada uputilo na finansijska tržišta kroz
velika ekonomija, ona ruska, nisu riješile skim institucijama i poduzetnicima (spe- navodno sigurne (osigurane ili hedge) fon-
problem narastajućih društvenih razlika, kulantima) od životnog značaja širenje na dove čije su dionice kupovali, primamljeni
slabog unutarnjeg tržišta, jeftinog izvo- druga tržišta, odnosno globalizacija. Kako obećanjima o višim prinosima od aktivne
za, u ruskom slučaju i izvoza energenata. je davno primijetio rimski biskup Karol kamatne stope.
Rusija je, na koncu, primarno ukrajinskih Woytila, jedina provedena globalizacija je- Slom se dogodio 2008. godine, kada se
resursa radi, pokrenula agresiju prošle go- ste ona finansijska. Sve drugo bili su pro- finansijska piramida, dobrano izgrađena iz-
dine koja je, barem za jedno vrijeme, po- pagandni slogani (mobilnost radne snage, mišljanjem i višekratnom prodajom speku-
mirila članice EU. otvorene granice, slobodna razmjena do- lantskih papira na neotplative hipotekarne
Svijet, osim razmišljanja o alternativ- bara, znanja i usluga...). kredite osiromašenoj srednjoj klasi u SAD-u
nim modelima, treba pristupiti reorga- Spekulantsko ludilo s finansijskim deri- i Britaniji, urušila nakon što su posljednji u
nizaciji globalnih finansija, spriječiti da vativima (neki ih zovu izvedenicama), kre- nizu “investitora” shvatili da uložen novac
spekulativne aktivnosti mogu utjecati na ditnim SWAP-ovima, vrijednosnicama na nikada neće vidjeti. Stradale su tada banke,
realni ekonomski sektor kao i na stabil- buduću cijenu, opcijskim papirima, koje se osiguravatelji njihovih depozita i “ulaga-
nosti država, uspostaviti ili naprosto rea- preko tri desetljeća, zahvaljujući deregulaci- nja” spomenute vrste, finansijske firme koje
firmirati kreditne potencijale međunarod- ji finansijskog sektora i globalizaciji (samo su se bavile samo spekulacijama, brokeri....
nih institucija, ali uz jasnu usmjerenost finansijskoj) razvilo potpuno nezavisno o No, posljedice je trpio realni sektor jer više
na infrastrukturne i proizvodne investici- stvarnim potrebama realnog sektora, osim nije mogao doći do sredstava za finansira-
je. Bosna i Hercegovina i šira ekonomska što je potonji u mnogim zemljama svijeta nje svojih proizvodnih i realnih uslužnih
regija, kao male, opustošene i nedovoljno doveo do propasti, dovelo je i finansijski djelatnosti. Tada se svjetska elita odlučuje
globalno konkurentne privrede, moraju sektor pred katastrofu. Naime, finansijski za potez bez presedana, finansijaši će, zbog
također, s punom odgovornošću, ne samo sektor ne stvara vrijednost, već samo mre- stabilnosti sistema, biti otkupljeni javnim
pasivno primjenjujući “recepte” izvana, žu međusobnih dugovanja (kao i kocka) novcem, odnosno budžetskim sredstvima.
biti uključene u promjenu kulturno-civi- koje nastoji preliti na nekog drugoga, ili Od svoga spekulantski očekivanog novca
lizacijske paradigme koja je započela, a čiji
je smjer još nejasan. Moraju voditi računa o
ciljevima ekonomske politike i posebno o
njihovom poretku i ponderima kriterija u
njihovoj funkciji. Žele li se očuvati civili-
zacijska dosegnuća, onda se ciljevi moraju
redefinirati, a dobrobit svakog pojedinca i
njegovo dostojanstvo ne mogu biti slabije
ponderirani od stabilnosti spekulativnih
banaka ili osiguravajućih kuća.
REFORMA ILI IZMJENA FINANSIJSKE
ARHITEKTURE
Finansijski sektor ekonomije svakog
društva suštinski bi trebao biti njezin lu-
brikant koji pomaže mehanizmu realnog
sektora da ulaže i stvara novu vrijednost. U
tom smislu mora biti reguliran kako ne bi
iskočio iz svoje primarne funkcije te zapo-
čeo vlastiti, nezavisan život, multiplicirajući

STAV 17/2/2023 33