Page 18 - STAV broj 437

POLITIKA

Srpska kultura još nije obliku perfekta propisanim pravopisom prebrojavati, postrojavati, zatezati i do-
sposobna da Bošnjake bosanskoga jezika. U svakodnevnoj ko- tjerivati uniforme?”
munikaciji, profesor će prije izgovarati
percipira kao ravnopravan “rek’o” nego “rekao”, jer je narodni go- POSTOJE CRVENE LINIJE!
Da li je moralno poslije Genocida, sko-
kulturni i politički subjekt. vor, budući nekontroliran, spontan, time ro trodecenijskog negiranja Genocida, u
i bliži realnosti, odnosno stabilniji i teže
Zato njeni pripadnici promjenjiv (ne i apsolutno nepromjenjiv!) posljednjih nekoliko godina i otvorenog
slavljenja presuđenih za Genocid i ratne
od standardnog jezika. Tako i univerzi-
(manjinski), budući ideološki tetski profesor, političar, diplomata, novi- zločine, kako od tzv. običnih građana,
opredijeljeni za prihvatanje nar... Ma koliko, primjera radi, bio odan tako i od zvaničnih predstavnika Srpske
principima liberalne demokratije, protiv
pravoslavne crkve, Srpske akademije na-
Drugih (Bošnjaka) kao šovinizma, prije za razgovor nego za oru- uka i umjetnosti, većine srpskih medija,
ravnopravnih subjekata, žani sukob, kultura kojoj pripada može dobrog dijela srpskih političara, svih tih
vidljivih označitelja nevidljive srpske kul-
usloviti njegove postupke, njegov govor
teško prihvataju mogućnost na način potpuno suprotan svjesnim opre- ture... Poslije eksplicitnih uvreda, kršenja
da u nekim slučajevima djeljenjem za ovaj ili onaj svjetopogled. bazičnih moralnih načela, poslije neu-
mornog pokušavanja da se izvrne stvar-
Srpska kultura još nije sposobna da
stvari mogu biti crno- Bošnjake percipira kao ravnopravan kul- nost, zločinac pretvori u heroja, a žrtva
bijele (kakav je slučaj sa turni i politički subjekt. Zato njeni pri- u zločinca koja je pravedno kažnjena...
padnici (manjinski), budući ideološki
Da li je moralno sve to staviti ad acta te,
studenticama), pa ako opredijeljeni za prihvatanje Drugih (Boš- zbog minornog broja Srba koji u javnosti
Drugog ne mogu eksplicitno njaka) kao ravnopravnih subjekata, teško promiču politički korektne, ali dubinski
novoljevičarskom ideologemom i brisel-
prihvataju mogućnost da u nekim slučaje-
optužiti za nevolju, onda vima stvari mogu biti crno-bijele (kakav skim novogovorom opterećene stavove,
će makar dio odgovornosti je slučaj sa studenticama), pa ako Drugog očekivati od Bošnjaka da, kad se pojavi
neka nova Slađana i Valentina, “postupi
ne mogu eksplicitno optužiti za nevolju,
prenijeti i na njega. onda će makar dio odgovornosti prenijeti drugačije”? Ne bismo rekli.
i na njega, iako osnova za to nema. Tako Ohrabruje reakcija javnosti na slučaj
Dejan Ilić, iako u tekstu negativnu kritiku bivših sarajevskih studentica. Dobro je
obrazovne institucije, službena korespo- usmjerava ka srpskim institucijama, sa- što ih nema više u Bosni i Hercegovini,
ndencija...), s vremenom neće mijenjati, svim pogrešno odgovornost nastoji makar njihovo prirodno okruženje jeste upra-
pa se javiti potreba za novim standardom. dijelom prebaciti i “s ove strane Drine”: vo današnja Srbija. Nije čak ni Republi-
To znači da niti narodni niti standardni Da je bilo pameti, neko bi odmah u ka srpska, jer je Bosna i Hercegovina i s
jezik nisu vječni i nepromjenjivi, nego Sarajevu sjeo da razgovara s tim djevoj- ovakvim manjim bh. entitetom moralno
da su u stalnoj mijeni. Isto bismo mogli kama. Mogao je da ih pita zašto su napi- zdravija od Srbije. Njihovo “E, nek smo
reći i za kulturu jednoga naroda i njene sale to o Mladiću; na šta su mislile dok vas pobili” novu moralnu ništavnost do-
institucije. su to pisale; da li je i inače u redu ubijati bilo je bijegom iz vlastite države u tuđu
Teže je mijenjati kulturu od institucija nevine ljude, rušiti im kuće i tjerati ih iz i niti jednim znakom koji bi nagovješta-
Da je kulturu jednoga naroda mnogo njih, ili se njima dopada samo kada Srbi vao eventualno pokajanje, izvinjenje. Na-
teže mijenjati nego institucije sistema do- ubijaju i protjeruju Bošnjake i ruše im protiv! One su ponosne što im je arhetip
kazuje i tekst Dejana Ilića. Ukratko, čak i kuće. Možda sam naivan, ali vjerujem komuniste, bolje reći srpskog nacional-
u narativima dobronamjernog dijela srpske da je te dvije duše bilo (a možda je i još) socijaliste, Aleksandar Vulin, omogućio
javnosti, koji nema problem s uvažavanjem moguće spasiti. nastavak studija u Srbiji.
činjenica i oštro kritizira autoritarnost Nećemo reći da je Ilić naivan, jer vjera Postoje crvene linije preko kojih je
srpskog režima te njegovih ključnih in- u promjene nije znak naivnosti, nego do- nemoguće uživati blagodati mira, ljepotu
stitucija, razvidan je uzrok svih problema bre volje, dobre namjere... Koja je nerijetko dijaloga, izazovima u traženju rješenja za
zbog kojih je danas nemoguć konstruk- “put za ovosvjetski pakao”. Bez obzira na probleme, a neophodno biti spreman na,
tivan dijalog bošnjačke i srpske kulture. što u dobroj volji možemo potpisati citi- čerčilovski rečeno, “krv, znoj i suze”. Bo-
Radi se o potpunom ignoriranju kulture rano stajalište autora, odbijamo to uraditi jimo se da smo ih odavno prešli, ne zato
kao omnipotentne sile koja pokreće vid- zbog konteksta u kojem je izrečen: što smo htjeli, jer nismo mazohisti, nego
ljive procese institucija, odnosno potrebi S obje strane Drine incident je isko- zato što srpska kultura ne šalje signale da
da se umjesto introspekcije (“ulazak u du- rišten da se mladi ljudi ponovo postroje, je spremna na bolan proces introspekcije.
bine”), koja je conditio sine qua non nužne i da zategnu i dotjeraju uniforme. Valjda Dugoročni mir na Zapadnom Balkanu mo-
istinske promjene, misaoni i emocionalni će neko u Sarajevu makar naknadno raz- guć je samo u dva slučaja. Prvi je potpuni
procesi usmjere vani (ka institucijama) i misliti o svemu, izvući pouku i sljedeći vojni poraz Srbije i “srpskih politika” u Bo-
vjeri da će promjenom institucija (“dola- put, a neminovno je da se desi ponovo, sni i Hercegovini i Crnoj Gori, pa i Koso-
skom pravih ljudi na vlast”), promjenom postupiti makar sporije, ako ne i sasvim vu. Drugi je katarza srpskog naroda. Zato
vanjštine, svijet postati bolji. drugačije. se možemo pridružiti prijedlogu jednog
Naravno, kako smo rekli, i standar- Kako vidimo, i za Ilića je borba na- hirurga iz Tuzle koji je došao na ideju da
dni jezik/institucije utječe na narodni roda za pravo, čast i slobodu “zatezanje možda ne bilo loše da, zvanično, na nivou
govor/kulturu, i institucionalne promjene uniformi”, a u bošnjačkom slučaju nije. Islamske zajednice, uputimo dovu Uzviše-
jesu važne, ali mnogo je teže profesoru Svejedno, politički nekorektno i blago nom Stvoritelju, da pomogne i uputi srpski
bosanskoga jezika u svakodnevnom govoru ironično pitanje koje bismo postavili narod. Jer, ne bismo “krv, znoj i suze”, ra-
izgovarati “rekao”, nego kada je u učio- Dejanu Iliću jeste sljedeće: “Zar stvar- dije bismo se umarali tražeći rješenja mir-
nici, kad mora izgovarati glagol “reći” u no mislite da se Bošnjaci ne bi trebali nim putem. Ali ne po svaku cijenu. n

18 21/7/2023 STAV