Page 54 - STAV broj 263
P. 54
DRUŠTVO
Za ratne zločine u logorima u Bosni i
Hercegovini osuđena i četverica zatočenika
LOGORAŠI
KOJI SU SE
PRETVORILI
U MUČITELJE
U “Dretelju” i “Batkoviću” torturu nad zatvorenicima provodili su
i Ado Alagić, Refik Sarić, Fikret Smajilović i Džemal Zahirović
Piše: Izet PERVIZ je bilo zatočeno 2.270 osoba, od kojih su su danske novine objavile spisak lica za
neki bili maloljetni, a mnogi stariji od deportaciju. On nije bio na tom spisku.
50 godina. Zatvoren je u oktobru 1993. Tada su novinari razgovarali s njim i on
godine, a zatočenici su prebačeni u “He-
je izjavio da boluje od bolesti srca koja za-
U liodrom” i “Gabelu”. htijeva kontinuirano liječenje. “Bio sam
Bosni je tokom rata, kažu podaci
kažnjen i zatvoren ovdje i ovdje ću se li-
Udruženja logoraša BiH, ofor-
mljeno približno 1.350 logora
ječiti”, kazao je tada. U februaru 2011.
UTAMNIČENI TAMNIČARI
Logor “Dretelj”, skupa s logorom
i drugih zatočeničkih objekata.
Prema procjenama, kroz njih je prošlo “Batković” pored Bijeljine, izdvaja se još godine lokalni sud donio je odluku da
Sarić ne može biti protjeran jer njegova
približno 200.000 osoba, pretežno civila. po nečemu: za zločine u njemu osuđena žena i djeca imaju danska državljanstva.
U presudama osuđenih za mučenja i tor- su i dvojica zatočenika koji su se od žr- Međutim, ta je odluka poništena od višeg
ture u logorima sudovi su utvrdili imena tve transformirali u mučitelje. Refik Sarić suda u maju iste godine, te je ostala žalba
i okolnosti u kojima je ubijeno više od osuđen je 1995. na osam godina. Suđeno Vrhovnom sudu.
1.000 logoraša. Zauvijek će na stranica- mu je na Visokom sudu u Danskoj, gdje je Adi Alagiću zvanom Lav presuđe-
ma historije beščašća ostati zapisani nazi- pobjegao 1994. godine u nadi da ga ruka no je u Bosni. Pred Kantonalnim su-
vi “Omarska”, “Keraterm”, “Trnopolje”, pravde ondje neće stići. Proglašen je kri- dom u Mostaru osuđen je na godinu i
“Luka”, “Karimanova kuća”... vim po svih četrnaest tačaka optužnice. šest mjeseci. On je priznao krivicu. U
Jedan logor izdvaja se po tome što su On je, kao zatočenik u logoru, tokom jula ljeto 1993. godine, kao zatočenik koji
kroz njega prošli i Srbi i Bošnjaci. To je i augusta 1993. godine “na vlastitu inici- je u logoru “Dretelj” vršio dužnost re-
logor “Dretelj” pored Čapljine, smješten u jativu” počeo pružati pomoć stražarima dara, šlaufom i kocem tukao je Musta-
skladištu JNA, koje se sastojalo od upravne HVO-a u mučenju drugih zatočenika. fu Hodžića, a šipkom Semira Balavca.
zgrade i nekoliko hangara. U maju 1992. Nakon izdržane kazne, Sarić je do- On se iznenada odlučio na priznanje, i
godine formirale su ga Hrvatske oružane bio boravišnu dozvolu i ostao u Danskoj, to kada se u februaru 2016. godine su-
snage (HOS), a u njega su zatvarani civili mada je u presudi, kako navode mediji, očio sa žrtvama. Mustafa Hodžić svje-
srpske nacionalnosti. Do 22. augusta 1992. stajalo i da se osuđuje na progon iz te dočio je: “On je bio zatočenik kao i mi
godine kroz ovaj logor prošlo je 211 oso- zemlje. Boravišnu dozvolu dobio je na ostali. Ne znam gdje je spavao i šta je
ba, i to 129 muškaraca i 82 žene. Ponovo osnovu administrativnog pravila da ne jeo, ali mi se čini da je imao privilego-
je aktiviran u aprilu 1993. godine, kada može biti protjeran u državu u kojoj mu van položaj u ‘Dretelju’, a to znači da je
je Hrvatsko vijeće obrane (HVO) počelo prijeti neka opasnost, kao što je smrtna mogao da tuče druge zatočenike. Mene
hapsiti stanovništvo bošnjačke nacional- kazna, tortura ili nečovječan tretman. je Alagić izvodio na žicu, rekao bi mi
nosti. Sredinom jula 1993. godine ondje Njegovo ime pojavilo se u medijima kada da legnem i onda bi me tukao, prvi put
54 19/3/2020 STAV