Page 82 - STAV broj 263

KULTURA

muzičke kulture na različitim nivoima
obrazovanja.
“Sviralja od pirinča”: Tragala sam za
nečim što je karakteristično za našu naci-
onalnu zajednicu. U razgovoru s novina-
rom Ramizom Etemovićem došla sam do
informacije da postoji Mujko Ugljanin u
selu Dolova nadomak Tutina koji svira na
nekom instrumentu koji je drugačiji od
drugih instrumenata. Odlazim kod njega
i snimam ga i vidim zaista da on svira na
veoma specifičnom instrumentu. Od jedne
žene iz tog sela dobila sam i informacije
o samom ovom instrumentu, u kakvim
prilikama se svirao i kako i na koji na-
čin se svirao. Tu sam saznala da se uz taj
instrument pjevalo, a i igralo. To su sve
bitni detalji. U etnomuzikološkoj litera-
turi postoji naziv “pirinčeva frula”. Sta-
novnici ga nazivaju “sviralja od pirinča”,
ili kratko “pirinče”. To je labijalna svira- Svirka bez prestanka: Pri proizvođe- jer je Novi Pazar bio veoma konzervativna
la koja ima šest rupica naprijed, pozadi nju zvuka veliku ulogu igraju usne, koje sredina, dolazi do miješanja muškaraca i
nema rupica i nema dodatnih rupica sa se postavljaju direktno na ivicu cijevi i žena na svadbenim veseljima. Prije toga
strane kao što je to slučaj s kavalom. Fi- njihovim pogodnim položajem upravlja se to nije moglo ni zamisliti i nigdje se u
zički liči na ostala svirala, ali je po načinu se zrak u instrument. Pri izvođenju svi- Pazaru nije moglo naći. A istovremeno,
sviranja, tehnici disanja koja je cirkularna, rač posebnom tehnikom krišom uzima na Pešteri to nije bio slučaj. Dalje, dobila
disanje kroz nos i sviranje bez prestanka, zrak na nos, odnosno, kako narodni svi- sam informaciju da se to sve skupa poste-
ovaj instrument itekako originalan. Samo rači kažu, “prediše”. Uz pomoć ove teh- peno mijenjalo, pa je u početku muškarac
je ovdje, na Pešterskoj visoravni, i možda nike disanja svirači su u stanju da satima mogao samo da svira na ženskim veselji-
na Kosovu, mada prostor Kosova nisam sviraju bez prestanka. Ugljanin je tokom ma, da bi se kasnije potpuno izgubila ta
istraživala, ovaj instrument od mesinga. jedne radionice za obuku sviranja na pi- pregrada i sada su ta veselja zajednička.
U prijevodu s turskog jezika, “pirinč” rinču ispričao polaznicima kako je kao Mevlud u funkciji očuvanja islama:
znači “mesing”, pa je odatle i naziv za dječak na insistiranje svog oca “puho u Također, jedno vrijeme sam se interesira-
ovaj instrument. Mjerenjem pirinča u vla- slamku u vodu”. On je polaznicima ra- la za mevlud. U Novom Pazaru i Tutinu
sništvu Mujka Ugljanina ustanovili smo dionice demonstrirao ovu tehniku govo- ga zovu “mevljud”, u Sjenici “mevlut”,
da ga čini cijev dužine 437 mm, spoljaš- reći da “voda mora stalno da ključa i da a u Prijepolju i Novoj Varoši “mevlud”.
njeg prečnika 20 mm se ne smije nikada zaustaviti”. Nadalje, Pošto sam od malehna imala priliku da
i debljine zida 1 na pirinču se svira samostalno i u paru. u svojoj kući, a i u široj porodici slušam
mm. Pri svi- Sjećajući se prošlih vremena, Ugljanin u učenje mevluda, uvijek sam razmišljala
ranju svira- jednom trenutku kaže ovako: “Iz brda u o tim melodijskim obrascima koji se ja-
la od pirin- brda se sviralo i bila ljepota. Sviralo se ka sno mogu čuti. A čim postoji melodija,
ča drži se Kosovu, najviše tamo Draga i Pešter, ovaj to pripada nekoj muzici i on se može po-
malo uko- Sandžak, tu. Čuje se zvuk i sad sviralja u smatrati kao muzički obred. Onda sam
so, baš kao moje selo. Najviše su svirali za stokom, krenula da sagledavam mevlud i došla
i kaval. za ovcama i kad se skupe na neki pose- sam do zaključka da mevlud ima tri me-
dak, neki skup. To je ta sviralja postojala lodijska obrasca. Prvi je melodijski obra-
i više ništa nije imalo. To je samo ta svi- zac brzog i veselog ritma koji je dosta za-
ralja od prije sto godina pa na tamo bila.” stupljen u bošnjačkoj tradiciji. Drugi je
Nedovoljno istraženi običaji: Nedavno obrazac salavata koji može da bude razli-
sam završila projekt pod nazivom Običaji i čit u zavisnosti od toga ko ga uči i koju
pjesme svadbenog rituala Bošnjaka u Srbiji. vrstu melodije salavata preferira. Treći je
Željela sam da u mjestima koja se nalaze u obrazac tekbira. Posmatrajući generalno
Srbiji, a pripadaju Sandžaku, vidim koli- muzičke oblike, kaže se da je nekad, da
ko se zapravo običaji razlikuju i koje su to bi nešto bila cjelovita muzička forma, do-
tradicionalne pjesme koje su se pjevale. Tu voljan tekst da bude taj koji vezuje, koji
sam taksativno mogla razgraničiti koja se je vezivno tkivo. Mi u mevludu baš ima-
pjesma u kojem dijelu pjevala i koji su bili mo tu nit koja se sve vrijeme provlači i to
običaji u gradskoj, a koji u seoskoj sredini. predstavlja taj mevlud kao ciklični oblik.
I došla sam do saznanja da se ovi običaji Kada sam došla do ovih saznanja, onda
mnogo razlikuju i upravo je zbog toga tre- sam radila na tome da vidim koju ulogu
nutno takva konfuzija u informacijama o i značaj mevlud ima u našem narodu. Za-
ovom pitanju. Istražujući, dođem do infor- nimalo me koji je to značaj mevluda za
macije da je def bio zastupljen u ženskoj očuvanje islama i bošnjačkog identiteta
tradiciji, a tek kasnije, kako se mijenjaju kod naših ljudi u ovim krajevima u doba
društvene okolnosti na ovim područjima, komunizma. n

82 19/3/2020 STAV