Page 59 - STAV broj 149
P. 59
dakle žene i djevojke, kao i jedan manji broj “Osvrnula sam se i na HUSIĆ: Priča o ženama koje su preživje-
muškaraca, mladih iz ranjivih i margina- djelomično dobru praksu, le ratnu traumu, posebno ratno seksualno
liziranih grupa. Svršenice ekonomskog i a to je omogućavanje nasilje, ne može biti završena sve dok i
psihosocijalnog osnaživanja svake godine preživjelim od silovanja i jedna žena čeka ostvarivanje svojih pra-
“Medica” Zenica podrži s odgovarajućom seksualnog nasilja da ostvare va. Nažalost, stanje u Bosni i Hercegovini
opremom, a ove je godine to bilo u vrijed- status civilne žrtve rata. takvo je da veći broj žena nema osnovne
nosti od 17.136 KM – za nastavak aktiv- Ostvarivanje tog prava prvi egzistencijalne uvjete za život. Danas im
nosti ekonomskog osnaživanja za žene iz put se prepoznaje u historiji je zdravlje narušenije nego ranije jer idu
Babine Grede kod Zenice i okolnih sela zahvaljujući zakonodavstvu ka godinama koje prirodno traže više bri-
općine Vareša. Osnažili smo i podržali i Bosne i Hercegovine, ali, ge, a uz to i preživljena trauma odigrava
četiri najbolje procijenjena projekta – od nažalost, samo u jednom dijelu svoje. Kada se odluče progovoriti o pre-
ideje do tehničkog pisanja i izgleda – za Federacije BiH i djelomično u življenoj traumi, često dobijaju odgovor
žene iz sela Smajići – neformalna grupa Brčko Distriktu” od društva: “Šta si čekala? Šta hoćeš sada?
žena Grad Zenica; Balačići – neformal- To je sve prošlo? Koga to još interesuje?”
na grupa žena, općina Žepče; Udruženje odnosima s muževima, članovima poro- Umjesto razumijevanja i podrške, dobijaju
žena Kovači, općina Zavidovići; Udruženje dice, djecom. Vidan je transgeneracijski odgovore zbog kojih zažale što su uopće
žena “Krivaja Iskra”, općina Zavidovići, prijenos traume na druge članove porodi- progovorile. A one ne žele previše, samo
u vrijednost od 2.000 maraka po projektu. ce, posebno na djecu koja toj traumi nisu dostojanstven život, život koji im je odu-
Očito je da “Medica” Zenica ide u susret bila direktno izložena. Također sam uka- zet ne njihovom voljom nego stradanjima
ženama i njihovim potrebama i to je ta zala da tome doprinosi neodgovarajući i i ratom. Nastoje skupiti snagu da ispričaju
vrijednost ekonomskog i psihosocijalnog nesistemski pristup u pružanju podrške svoju priču, da se zabilježi i ostane pouka
osnaživanja žena u ruralnim sredinama. u cilju rehabilitacije preživjelih ratnog za buduće generacije, da se nikome nika-
STAV: Nedavno ste učestvovali na kon- seksualnog nasilja i društvenog priznanja. da takav zločin ne desi. Je li društvo spre-
ferenciji u Njemačkoj koju je organizirao Osvrnula sam se i na djelomično dobru mno odgovoriti na njihove potrebe? Na
UETD na temu “Žena i rat”. Tu ste pred- praksu, a to je omogućavanje preživjelim osnovu vlastitog rada s preživjelim skoro
stavili i neke podatke o ženama koje su od silovanja i seksualnog nasilja da ostva- 25 godina, vidno je da su ti odgovori ad
tokom agresije na BiH bile žrtve silova- re status civilne žrtve rata. Ostvarivanje hoc. Tako često ostaju same da se nose s
nja. Koliko su danas, nakon više od 20 tog prava prvi se put prepoznaje u histo- patnjom, strahom i bolom.
godina, snažne traume iz proteklog rata? riji zahvaljujući zakonodavstvu Bosne i
HUSIĆ: Konferencija koju je organizi- Hercegovine, ali, nažalost, samo u jednom STAV: Šta je, zapravo, projekt “Stariji brat,
rao UETD bila je izuzetno zanimljiva dijelu Federacije BiH i djelomično u Brč- starija sestra”?
jer je upravo tretirala pitanja žene i rata. ko Distriktu. Ukazala sam i na mnogo- HUSIĆ: Taj projekt usmjeren je na mla-
Većina učesnica i učesnika ukazali su na brojne poteškoće u ostvarivanju tog sta- de i djecu. Na mlade spremne da dio svog
stradanje žena u ratovima od kojih neki i tusa, kao i šta bi bilo potrebno poduzeti vremena posvete djeci koja dolaze iz so-
danas traju. Imala sam priliku predstaviti da cijeli proces ostvarivanja statusa, ali i cijalno ugroženih i disfunkcionalnih po-
rad “Medice” Zenica i ukazati na strada- društvene podrške bude lakši i adekvat- rodica, kako bi ona osjetila bolju stranu
nja žena i djevojčica tokom rata, s poseb- niji za žene preživjele od ratnog seksual- života. Na djecu koja dobijaju mogućnost
nim fokusom na ratno seksualno nasilje, nog nasilja, ali i za muškarce koji su po- da nakon susreta s mladima izaberu svoju
koje obuhvata silovanje i druge oblike sebno stigmatizirani, te da je ova tema i stariju sestru ili brata, da se s njima druže,
seksualnog nasilja kao oružje rata u Bo- dalje tabuizirana u Bosni i Hercegovine uče, izlaze, razgovaraju. Susret je najčešće
sni i Hercegovini. Da, hiljade žena bile i pored hiljade preživjelih. sedmični, kada odvoje vrijeme za sebe i or-
su izložene tom obliku ratne traume koja ganiziraju ga kako oni misle da je najbolje.
nanosi bol ne samo ženi već i porodici. STAV: Koliko je u ovih dvadeset pet godi- Zajedno uče, a stariji brat i sestra uzor su
Bila je to prilika da ukažem na dugoročne na djelovanja vaše organizacije njen rad djetetu i motivacija u život. Djeca imaju
posljedice ratnog seksualnog nasilja pre- utjecao na žene žrtve rata koje su vam se priliku vidjeti ljepšu stranu života koja
ma ženama koje su vidne i danas, dakle, obratile za pomoć? se može postići radom i učenjem, a s dru-
više od dvije decenije nakon što je nasilje ge strane, mladi realnije prihvataju život.
počinjeno. Preživjele se nose s ozbiljnim
simptomima PTSP-a, imaju poteškoće u STAV: Šta biste poručili ženama koje se
plaše progovoriti o nasilju u porodici?
HUSIĆ: Izlaz postoji, prvi korak je najte-
ži, ali je on neophodan. To je progovoriti
o nasilju jer ono ne može biti greška žene
koja trpi nasilje. Nasilje nema opravdanje,
a osobe s nasilnim ponašanjem trebaju biti
razotkrivene i moraju zakonski odgova-
rati. Raspoloživi resursi koji će pomoći
ženi da lakše prebrodi sigurno postoje.
Progovoriti o nasilju ne podrazumijeva
odmah raspad porodice, to prije svega
označava brigu o sebi, a zatim i o porodi-
ci. Porodica se može sačuvati skrivanjem
nasilja “među četiri zida”, ali sigurno se
može doprinijeti poboljšanju života ako
se progovori i zatraži pomoć. n
STAV 11/1/2018 59
