Page 65 - STAV broj 149
P. 65
Stijenjanima, nekropola u Prkosima i So- ljudi nastali od jednog čovjeka i žene. Bosne i Hercegovine, od svih tih južnosla-
kolac srednjovjekovna gradina.” To su vrlo bitne stvari za današnju Evro- venskih zemalja, jedino je još Slovenija
pu, u kojoj neofašizam ponovo dobija na imala arheološki leksikon. Dolaskom rata,
ZLOUPOTREBA NAUKE I KULTURE značaju. Počeci bosanskohercegovačke jedni arheolozi otišli su na Istok, a drugi
arheologije imali su vrlo jak zamah kada na Zapad i desila se smjena generacija.
Arheologija je nauka koja se bavi pro- je osnovan Zemaljski muzej u Sarajevu, Arheologija je posebno zloupotrijebljena
učavanjem i istraživanjem starih mate- koji je bio u ravni s bilo kojim evropskim između svjetskih ratova i pojavom naci-
rijalnih ostataka s ciljem rekonstrukcije muzejom u to vrijeme. Vršena su najveća onalizma i fašizma. Raspravljalo se o po-
cjelokupnog života čovječanstva. Enver istraživanja i došlo se do fantastičnih re- rijeklu naroda i ko je prvi došao na ove
Mulabdić počeo se za arheologiju zani- zultata. Nakon Prvog svjetskog rata dolazi prostore. Posebno su Srbi pretjerivali u
mati još kao srednjoškolac. Ovoj nauci do pada i smanjenja terenskog rada i ula- tome. Jovan Deretić kaže da su Srbi na-
privukao ga je neki unutrašnji poriv i ganja u arheologiju, da bi poslije Drugog cija stara 7.000 godina, što je smiješno.
instinkt za pronalaženjem i otkrivanjem svjetskog rata opet došlo do uzleta arhe- Nacije su nastale sredinom 19. stoljeća,
nepoznatog. Mulabdić arheologiju ne sma- ologije. Međutim, problem je, to se i na- a on priča o 7.000 godina, od čega i srp-
tra samo pukom društveno-historijskom slućivalo krajem osamdesetih godina, što ska nauka diže ruke. Problem je u tome
naukom, ona je za njega mnogo više od se vodila kriva politika, bez razmišljanja vraćanju, jer, ako se vratimo, recimo, na
toga jer pruža ispravan i tačan pogled na o tome da će doći do smjene generacija, 1463. godinu, onda, neću da kažem koga
civilizacijske tekovine koje se, kaže, često jer su arheolozi pomalo ljubomorni i ne nije bilo, ali neko je došao s Osmanlija-
zloupotrebljavaju. gledaju daleko naprijed. Tih osamdesetih ma kao akindžijske jedinice. Ako se opet
godina urađene su velike stvari. Centar vratimo na to kad je koja država nastala
“Arheologija je ne samo primijenjena za balkanološka istraživanja organizirao i koja je od njih najstarija na ovim pro-
već i vrhunska umjetnost. Ona se dobrim je izdavanje Praistorije južnoslavenskih ze- storima ili ako odemo na period dolaska
dijelom bavi i umjetničkim tekovinama malja. Riječ je o petotomnom renomira- Slavena itd. Želim kazati da se ljudi ne
koje se pronalaze i na osnovu kojih se pra- nom izdanju svjetskog kvaliteta, a centar vraćaju dovoljno daleko u prošlost, i tu je
vi rekonstrukcija. Nažalost, poslije rata je tog projekta bila je Bosna i Hercegovina. problem”, pojašnjava Mulabdić.
arheologija srozana na vrlo nizak nivo, a Zatim je u izdanju Arheološkog društva
ona je vrlo bitan dio svakog naprednog i Zemaljskog muzeja, u saradnji sa svim Smatra da je bosanskohercegovačka
društva, baš kao što su to antropologija arheolozima koji su radili u Bosni i Her- kultura na vrlo niskom nivou zbog nepo-
i genetika, koje mogu biti ključni fakto- cegovini, izdat Arheološki leksikon. Osim stojanju politike koja se bavi kulturom.
ri u borbi protiv rasizma jer su genetska Kao primjer je naveo Zemaljski muzej u
istraživanja dovela do otkrića da su svi Sarajevu, “koji ilustrira sukob određe-
nih politika koje žele uništiti sve što nosi
predznak bosansko”.
“Arheologija i istraživanja kojima se
ova nauka bavi vrlo su značajna za svaki
narod, državu, regiju i grad. Problem je
ako to niko ne vidi. Uzmimo za primjer
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, koji
je svjetska institucija, naučni i kulturni
brend i dvostruki ponos, a, evo, već godi-
nama ne radi kako treba, i to je ono o čemu
vam govorim. Bojim se da mi Bošnjaci
kasno dolazimo pameti. Imamo i Umjet-
ničku galeriju Bosne i Hercegovine, koja,
također, nosi državni ‘predznak’ i neko
hoće da uništi sve ustanove s državnim
‘predznakom’. Ne rade to Bošnjaci, nego
Srbi i Hrvati koji žele prebaciti određe-
ne predmete i arheološka otkrića u svoje
institucije. Problem je kod nas Bošnjaka
jer nam često na ključne funkcije budu
postavljeni ljudi koji nemaju potrebni
kvalitet za njihovo obnašanje ili nemaju
dovoljno svijesti o problemima od ključ-
nog interesa za našu zemlju”, kategoričan
je Enver Mulabdić.
KRAJINA U SEBI ČUVA VELIKO
KULTURNO BLAGO
Naš sagovornik ističe da na području
Unsko-sanskog kantona ima 200 lokalite-
ta iz prahistorije, stotinu iz antičkog pe-
rioda i 200 iz srednjeg vijeka, što govori
o vrlo burnoj historiji ovog podneblja.
Podsjeća da su osnivanjem Zemaljskog
muzeja Bosne i Hercegovine na području
STAV 11/1/2018 65
