Page 30 - STAV broj 294
P. 30
POLITIKA
jer se time zadire u jedan od temelja suve- unutarnjih graničnih kontrola, Benelux i Da bi neka zemlja bila “primljena” u pri-
reniteta – kontrolu ulaska i izlaska na te- Nordijska unija. mjenu tog sporazuma, postoji niz segme-
ritoriju države i uvoza robe. Ako nemate “Šengen” je počeo 1985. godine sporazu- nata iz oblasti prava, državne sigurnosti,
granične kontrole, teoretski granicu ne- mom iz mjesta Schengen u Luksemburgu, pravosudne i policijske saradnje, viznog
smetano može proći kolona tenkova, ili na tromeđi Beneluxa, Francuske i Njemač- režima i graničnih zakona koji se mora-
kamioni puni švercovane robe. A, bile su ke, kada je pet EU država odlučilo ukinuti ju potpuno uskladiti s ostalim zemljama,
spremne na to tek nakon dugih pregovora unutarnje granične kontrole. Evropljani kako zakonski, tako i u praksi. Tih polja,
i usaglašavanja o raznim pitanjima, kao što danas svake godine ostvaruju gotovo 1,25 odnosno područja, ima devet: upravljanje
su pitanja državne sigurnosti, vizni režim, milijardi putovanja u šengenskom prosto- vanjskim granicama, povratak i ponovni
jednak način granične kontrole i uvjeti ula- ru, a Evropa bez unutrašnjih granica dono- prihvat (stranaca), šengenski informacij-
ska, saradnja policija i pravosudnih organa si velike koristi i uštede privredi u cjelini, ski sistem, zajednička vizna politika, po-
i drugo. Do Šengenskog sporazuma došlo što upućuje na to koliko je šengensko po- licijska saradnja, zaštita podataka, pravo-
je tek 30 godina nakon prvih prijedloga, a stignuće opipljivo, popularno i uspješno, te sudna saradnja u kriminalnim poslovima,
proteklo je još 10 godina do njegove pri- koliko je važno za svakodnevni život građa- propisi o vatrenom oružju i funkcioniranje
mjene u praksi, tj. do “otvaranja granica” na, kako onih u EU, tako i onih koji posje- nadležnih tijela koja primjenjuju šengen-
i uklanjanja graničnih prelaza. ćuju zemlje “Šengena”, kao turisti napri- sku pravnu stečevinu.
Ono prvo “otvaranje granica”, znači uki- mjer. S druge strane, taj korak napravljen Zemlja koja želi postati dio šengenskog
danje graničnih kontrola, ono što danas je tek nakon dugog decenijskog procesa prostora prvo mora uskladiti svoje zako-
nazivamo “Šengenom”, ostvarile su tada pregovora i usklađivanja zakona uz veliko ne i prakse s ostalim državama koje su već
samo tri države: Holandija, Belgija i Luk- “uzajamno povjerenje” među zemljama. postale ili žele biti dio sporazuma. Zatim
semburg, i to 1960. godine, a prva saradnja Uzajamno povjerenje je i danas jedan od slijedi “Deklaracija spremnosti”, kojom
između njih, poznati Sporazum Benelux, postulata Šengena. ta država obavještava EK i države potpi-
potpisan je bio još 1943. godine. snice o namjeri pristupanja, te da je ispu-
Fer je naglasiti i to da su, neovisno od STAV: Zašto dio država Evropske unije još nila sve (zakonske) uvjete. A, pošto ništa
navedenih sporazuma, četiri zemlje Sje- nije u “Šengenu”? ne ide “na lijepe oči”, sljedeći je korak da
verne Evrope: Švedska, Danska, Finska MUJAGIĆ: Kako rekoh, ideja je nastala EK i ostale zemlje organiziraju takozvane
i Norveška još 1954. omogućile svojim pedesetih, prvi sporazum potpisan je 1985, Šengenske evaluacije, tj. inspekcijske po-
građanima putovanje bez pasoša, a 1958. stupio na snagu 1995. godine, a Šengen ka- sjete u kojima timovi stručnjaka ocjenjuju
i potpuno otvorile svoje granice. Gleda- kvog danas poznajemo znači otvoren prostor usklađenost, na osnovu svojih analiza pišu
no unazad, do Sporazuma iz Schengena između 26 suverenih zemalja, postoji od de- izvještaje i daju preporuke. Te Šengenske
1985. godine, u Evropi su od 1960. posto- cembra 2008. ulaskom Švicarske, a za njom evaluacije stalna su obaveza i za zemlje koje
jala dva mala “ostrva” zajednica država bez i Lihtenštajna 19. decembra 2011. godine. su unutar “Šengena”. Znači, postoje stalne
kontrole primjene zakona u svim zemlja-
ANEGDOTE S EVALUACIJSKIH MISIJA ma. Te posjete obavljaju se u svakoj zemlji
“Šengena” u rasponu od pet godina, a od-
nedavno su moguće i nenajavljene posjete
– Kolege iz Italije, tokom posjete 2016. godine, na kartici s mojim imenom, ispod naziva kojima je odlika efekt iznenađenja. Pošto
Evropska komisija, dodali su “Bosnia”. Prvo sam se u sebi i s kolegama malo smijao jer je “Šengen” postao i dio pravne stečevine
sam mislio da su me guglali i da je u pitanju greška. U principu, za službenike EU nije ni EU, te Šengenske evaluacije, koje postoje
potrebno stavljati ime države iz koje dolaze, a ako već stave, to je u mom slučaju Holan- još od 1998. godine, od 2014. koordinira
dija, jer Bosna i Hercegovina nije u EU. Tek kasnije sam saznao da su to radili namjerno i vodi EK. Ja sam, u ime Holandije, kao
i iz poštovanja prema meni i zemlji odakle dolazim. Hvala, Italija! stručnjak za kontrolu vanjskih granica,
– Godine 2006. stajali smo na rijeci Narva između Estonije i Rusije. Bio je lijep dan, ali učestvovao u tim evaluacijskim misijama
nikog nije bilo s druge strane. Kad sam pitao Estonce da li nekad vide ruske kolege, je- od 2003. do 2014. godine, u skoro svim
dan reče: “Ponekad da, sad ne, ali vide oni nas, budite sigurni.” zemljama EU, a od 2015. sam i zaposlen
– A 2004. godine, opet u Italiji, na mojoj tek drugoj evaluaciji, bio sam prvi put vođa tima u EK u odjelu koji koordinira i vodi sve
jer je Holandija bila predsjedavajuća EU, pa samim tim njeni eksperti koordiniraju i vode Šengenske evaluacije. To mi je sad i jedi-
tim. Danas se vođe timova biraju po znanju i iskustvu, a onda je bilo “protokolarno”, pa ni posao, a uz to sam i predavač / mentor
sam ja, najmlađi, vodio tu grupu. Imao sam čast da vodim tim na kontrolu morskih gra- za nove šengenske evaluatore. Posljednjih
nica, na Siciliju, zatim u luke Bari, Ankona i Trst. Bilo nas je petnaestak, a ja sam vidlji- godina najčešće vodim timove stručnjaka
vo bio najmlađi član tima. Tako da se dešavalo da se naši domaćini, a nekad i guverneri u 6 do 8 evaluacija godišnje, od juga Grč-
provincija koje smo obilazili, kao Sicilija ili Venneto, na početku zvaničnog prijema prili- ke do vrha Norveške. No, da napomenem,
kom ulaska u salu spontano okreću da se rukuju s najstarijim u timu, valjda polazeći od ovaj intervju dajem u lično ime, a ne u ime
toga da su oni vođe tima. Tek nakon 2-3 neuspjela pokušaja prema sijedim kolegama iz institucije u kojoj radim.
Švedske i Norveške, koji su se stidljivo okretali čekajući da se po protokolu prvi rukujem, Da se vratimo na “ulazak u Šengen”. Tek
ukazao bih se odnekud ja. Nasmijan, mršuljav, s 32 godine i ispruženom rukom uzviknuo nakon što je ispunjena sve i jedna preporu-
bih: “Dobro veče, kako ste? Ja sam Satko Mujagić...”, a italijanski policajci bi gurali nje- ka stručnih timova u evaluacijama, država
govu ruku prema mojoj i njemu začuđenom na italijanskom pojašnjavali: “Da, da, on je kandidat dobija zeleno svjetlo na tom “teh-
vođa ove grupe. Da, da, jer ne gledaju po iskustvu, nego je predstavnik predsjedavajuće ničkom pregledu”. Zatim slijedi politička
EU uvijek vođa tima..., ima nerazumljivo ime, ali je iz Holandije.” odluka na najvišem nivou. Ako se samo
– Na jednoj zahvalnici / certifikatu nakon obuke Frontexa koju smo davali nas osam tre- jedna zemlja protivi ulasku, i dalje nema
nera za šengenske evaluacije, na mojoj je pisalo: “Slatko Mujagić uspješno je završio pristupa. Znači, sve zemlje članice imaju
obuku kao trener.” Rado je čuvam u uredu u Bruxellesu, a ponekad se našalim i pojasnim pravo veta, kao i kada se radi o pristupanju
kolegama šta znači “slatko”, pa na kraju kažem, a sad imam i napismeno kakav sam. EU. To govori koliko je to važan, a time po-
nekad i dug proces za sve države. Tako su,
30 22/10/2020 STAV