Page 57 - STAV broj 299
P. 57

i lidera u pogledu odgovornosti za blo-  MIROVNI  SPORAZUM I         presudu takozvanoj “šestorci”, na čelu sa
          kade integracija.                 IDENTIFIKACIJA BIVŠIH ZARAĆENIH    Jadrankom Prlićem, i reagiranje zvanič-
            Relevantni poznavatelji stanja u Bo-  STRANA                       nog Beograda na presude o srbijanskoj
          sni i Hercegovini, uključujući među-  Opći okvirni sporazum za mir u Bo-  odgovornosti za genocid u Srebrenici.
          narodne zvaničnike i lokalne političke   sni i Hercegovini ili Dejtonski mirovni   Pri tome treba imati u vidu činjenicu
          analitičare u akademskim, medijskim i   sporazum (parafiran 21. novembra 1995.   da su zvaničnici države Hrvatske Mate
          drugim relevantnim društvenim sredi-  u Dejtonu, potpisan 14. decembra 1995.   Granić, paradržave HRHB Krešimir Zu-
          nama, slažu se u ocjeni da 2006. godine   u Parizu) potpisali su predsjednik  Save-  bak i države Bosne i Hercegovine Ha-
          nije iskorištena šansa za veći iskorak   zne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna   ris Silajdžić potpisnici Vašingtonskog
          u unapređenju unutarnjeg uređenja i   Gora) Slobodan Milošević, predsjednik   sporazuma 18.3.1994. godine, kojim je
          jačanju države Bosne i Hercegovine.   Republike Hrvatske Franjo Tuđman  i   zaustavljen rat između Hrvatske i Bo-
          Tada su, uz snažnu podršku međuna-  predsjednik Predsjedništva Republike   sne i Hercegovine. Vašingtonski, a za-
          rodne zajednice, lideri i parlamentarci   Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović.   tim Dejtonski sporazum jesu formule za
          srpskog, hrvatskog i bošnjačkog naroda   Oni su svojim potpisima na taj sporazum   prestanak oružanih neprijateljstava, ali
          pristali na takve promjene, ali je samo   identificirali zaraćene strane – Jugoslaviju   putem tih sporazuma nije osiguran pre-
          jedan bošnjački glas izostao i preva-  (Srbiju i Crnu Goru), Hrvatsku i Bosnu   stanak raznih sadržaja i metoda neoruža-
          gnuo da u Parlamentarnoj skupštini   i Hercegovinu. Državnik koji odlučuje   nih neprijateljstava agresorskih država
          BiH propadne ponuđeni paket ustav-  o započinjanju, vođenju i prekidu rata,   s istim ciljevima, kakvi su bili i njihovi
          nih amandmana, poznat kao Aprilski   eksponira državu kojoj je na čelu da je   ratni ciljevi protiv države Bosne i Her-
          paket. Od tada se vladajući lideri Srba   zaraćena strana.  Ta zakonomjernost od-  cegovine. U tome su izvori opstrukcija
          i Hrvata, koji su bili podržali taj paket,   nosi se na svaki, pa i na protekli rat u   provedbi Dejtonskog sporazuma. Svaki
          radikalno mijenjaju, zahtijevajući da se   Bosni i Hercegovini 1992.-1995. godine.   iskorak u implementaciji tog sporazu-
          ponište i one reforme putem kojih je   Uzrok tog rata bilo je neprihvatanje   ma prepreka je tim opstrukcijama, čije
          do 2006. godine ojačala država Bosna   da Bosna i Hercegovina ostane država,   je porijeklo u vladajućim politikama Be-
          i Hercegovina.                    posebno odbacivanje njenog međuna-  ograda i Zagreba.
            Iste godine počela se uspostavljati   rodnog priznanja. U tome je Jugoslavija
          praksa da multietnička politička stran-  (Srbija i Crna Gora) bila transparentna.   SRBIJA I HRVATSKA UNIŠTAVAJU
          ka, koja većinom okuplja Bošnjake, za   Hrvatska je formalno priznala državu   DVA REZULTATA DEJTONSKOG
          člana Predsjedništva BiH kandidira   Bosnu i Hercegovinu, dok je u praksi   SPORAZUMA
          Hrvata, što, naravno,  po Ustavu  BiH   protiv te države poduzela opsežne po-  Srazmjerno očiglednosti i jasnoći
          nije sporno. Isto se ponovilo na općim   litičke, diplomatske, vojne, obavještaj-  da je rat u Bosni i Hercegovini bio me-
          izborima 2010. i 2018. godine. Zbog izo-  ne i propagandne mjere, tako da je ver-  đudržavni oružani sukob, da su Jugo-
          stajanja hrvatske podrške tako predlože-  balnim priznanjem dodatno maskirala   slavija (Srbija i Crna Gora) i Hrvatska
          nom kandidatu, uslijedilo je to da čla-  faktičko nepriznavanje i svoju oružanu   bile zaraćene strane u ulozi agresora na
          na Predsjedništva BiH iz reda Hrvata   agresiju. Negiranje da su bile zaraćene   Bosnu i Hercegovinu, Beograd i Zagreb
          dominantno biraju Bošnjaci. Ustavna   strane i da su kao takve bile agresori na   propagiraju da njihovi potpisi na Dej-
          mogućnost u tom pogledu nije bila do-  Bosnu i Hercegovinu, strateško je pita-  tonski sporazum nisu odraz njih kao
          voljna da preduprijedi usložnjavanje po-  nje unutarnje i vanjske politike Srbije i   zaraćenih strana. Propagiraju da njiho-
          litičke situacije u Bosni i Hercegovini s   Hrvatske, što te zemlje jasno potvrđuju   vi potpisi znače da su i one garanti tog
          posljedicama jačanja hrvatsko-bošnjač-  odbacivanjem presuda Haškog tribunala   sporazuma. Tako sami sebi nastoje dati
          kih tenzija i narušavanja odnosa Bosne   da je rat u Bosni i Hercegovini bio me-  tretman koji u vezi s Dejtonskim spo-
          i Hercegovine s Hrvatskom.        đudržavni sukob i da su njihova držav-  razumom imaju njegovi stvarni garanti:
            Iz naprijed navedenih razloga može   na ratovodstva odgovorna za zločine ge-  SAD, Rusija, Njemačka, Velika Britani-
          se zaključiti da napretka u implementa-  nocida, progona, ubijanja, zlostavljanja,   ja, Francuska i Evropska unija.
          ciji Dejtonskog sporazuma, po njegovom   udružene zločinačke poduhvate i mno-  Srbija i Hrvatska nelegalno prisvaja-
          “slovu” i “duhu”, nema bez kritičkog i   ge druge oblike kršenja međunarodnog   ju ulogu garanta Dejtonskog sporazuma
          samokritičkog preispitivanja pređenog   humanitarnog prava, što ilustrira, napri-  isključivo radi negiranja stvarne uloge
          puta od završetka rata do danas, posebno   mjer, reagiranje zvaničnog Zagreba na   zaraćenih strana. Sve vrijeme poslije rata,
          u vezi s posljedicama odbacivanja pake-
          ta ustavnih amandmana iz aprila 2006.
          godine i kompliciranja hrvatsko-boš-
          njačkih odnosa u vezi s izborom člana
          Predsjedništva BiH iz reda Hrvata 2006,  - Vašingtonski, a zatim Dejtonski sporazum jesu formule
          2010. i 2018. godine.             za prestanak oružanih neprijateljstava, ali putem tih
            Težina ratne krize i rizik koji je ta
          kriza u sebi nosila za opstojnost države  sporazuma nije osiguran prestanak raznih sadržaja i metoda
          Bosne i Hercegovine, za njene građane   neoružanih neprijateljstava agresorskih država s istim
          i narode, okolnost je koja objašnjava ali
          ne opravdava nedostatke i anomalije  ciljevima kakvi su bili i njihovi ratni ciljevi protiv države
          Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sve
          dok se njegovi nedostaci i anomalije ne   Bosne i Hercegovine. U tome su izvori opstrukcija provedbi
          prevaziđu, održavat će se i komplicira-  Dejtonskog sporazuma. Svaki iskorak u implementaciji tog
          ti kriza na Balkanu, a politički sukobi
          u toj krizi nosit će velike rizike za mir   sporazuma prepreka je tim opstrukcijama, čije je porijeklo u
          i sigurnost.                      vladajućim politikama Beograda i Zagreba


                                                                                                   STAV 26/11/2020 57
   52   53   54   55   56   57   58   59   60   61   62