Page 36 - STAV broj 351 - 352

25. NOVEMBAR – DAN DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE

kao predstavnici srednje generacije. Onda prilikom dodjele Nobelove nagrade 1987.
je tu i čitav niz hercegovačkih imena, godine. Parafrazirat ću ga – ako je jezik
neću posebno isticati nikoga. I naposl- to što nas izdvaja iz životinjskog carstva,
jetku, pojavili su se ženski samosvjesni i ako je poezija najviša forma jezika, nije
glasovi. I u traumatizovanim, ranjenim li poezija onda – cilj naše vrste? Poezi-
zemljama poezija se obnavlja ne pitajući. ja kao cilj čovječanstva? Postavite ovo
Problem je, možda, što ozbiljan lektorski pitanje predstavnicima vlasti pa ćete
i urednički rad u mnogim izdavačkim znati gdje smo.
kućama više ne postoji. A digitalizovana
komunikacija do te je mjere demokrati- STAV: Osjećate li se pripadnikom izop-
zovala objavljivanje da su spomenarske ćenih pjesnika, u kontekstu pripadnosti
pjesmice i ispovjedni treš postali javno elitama nacionalne literature?
dobro. Pa pored viška teške istorije, ima- DEDOVIĆ: Ne. Manjinska, individu-
mo i višak lakih stihova. alna pozicija u svim pitanjima nije mi
No, vrijeme će, kao i uvijek, odlučiti koji nikada bila strana. Inače, ja sam svoj iz-
su stihovi sposobni da putuju kroz njega. bor napravio devedesetih. Otišao sam iz
zemlje da ne bih ubijao i da ne bih bio
STAV: Zbigniew Herbert zabilježio je: ubijen. Shvatam da bi nekima i danas
“Ko ima bolju umjetnost, ima bolju bilo draže da se desilo ili jedno ili dru-
Mislim da su estetski najosvješćeniji vlast.” Kakav je u tom pogledu danas go, kako bi Dedović, kao i mnogi drugi,
predstavnici generacija devedesetih po- odnos vlasti i umjetnosti na prostoru bio još jedan dokaz da van krda nema
novo suočeni s tim istorijskim “viškom” bivše Jugoslavije? opstanka. “Elite” koje tako rezonuju,
njega tretirali kao umjetnički materijal. DEDOVIĆ: Dok je umjetnost predsta- a u suštini imaju ortačko-burazerski
Ili kako je to još Hölderlin formulisao: vljala društveni surogat slobode, i um- mentalitet, naprosto me ne interesuju.
Ali gdje je opasnost, raste i spasonosno. jetnici i vlast i publika pridavali su joj Nisu me one stvorile, postojim i pišem
pretjerani značaj – pripisivali su joj at- ne zbog njih već uprkos njima.
STAV: Vidite li danas mogućnost ponov- ribute društvene moći i uticaja koji nije
ne pojave snažnog stvaralačkog talasa, posjedovala. To je vrijeme u kojem si STAV: Sarajevo, grad Vaše novinarske,
sličnog onom koji su proizvele ratne zbog stihova mogao zaglaviti u zatvoru, pjesničke, ljubavne i ljudske inicijacije….
bosanske godine? Koga biste izdvojili ali i vrijeme kada je poezija punila sale. DEDOVIĆ: Da, tako sam zapisao. Sve
iz mlađe generacije pjesnika koja ima U tranzicionom košmaru i divljim tržiš- to je Sarajevo bilo u mom životu tokom
“mastilo” u krvi? nim uslovima umjetnost, naročito poe- osamdesetih. Radost koju sam osjećao kada
DEDOVIĆ: Meni su po senzibilitetu zija, naizgled je postala anahrona, su- bih autobusom iz Tuzle silazio od Kobilje
bliski Zvizdić, Šehić, Kujović i prerano višna. Tako je to kada vladaju oni koji Glave prema gradu bila je pouzdan znak da
preminuli Emir Šaković, sve njih sam ništa ne čitaju. mi se taj grad zauvijek uvukao pod kožu.
upoznao još krajem devedesetih. Oni su Strateški značaj poezije za čovječanstvo, Ma koliko ga ove decenije, ratno i porat-
tada bili mlade nade. Ne toliko u prozi pa time i za svaku civilizovanu vlast, na- no mrcvarenje promijenili, ja na licu tog
koliko u poeziji, zadržali su svježinu i jbolje je opisao Brodski u svojem govoru grada kao na palimpsestu još čitam ono
što je u meni izazivalo tu radost. O tome
KRATKA BIOGRAFIJA DRAGOSLAVA DEDOVIĆA završavam proznu zbirku Priče iz Mrakuše.

STAV: Novinarstvo…
Dragoslav Dedović rodio se 1963. godine u Zemunu. Odrastao je u Kalesiji, gimnaziju DEDOVIĆ: Imam sreću da se profe-
je završio u Tuzli. Nakon studija žurnalistike u Sarajevu, radio je kao novinar za različite sionalno bavim novinarstvom za kuću
medije i pohađao postdiplomske studije sociologije kulture u Beogradu. Od 1990. do koja uredno plaća, čiji je redakcioni ok-
1992. godine bio je urednik u jednoj tuzlanskoj izdavačkoj kući. vir podnošljiv i gdje mogu pored dne-
Dragoslav Dedović javno se angažirao protiv upotrebe vojne sile i napustio je bivšu Ju- vnoaktuelnih analiza objavljivati i por-
goslaviju nakon početka rata u Bosni i Hercegovini. U Njemačkoj se nastanio 1992. go- trete gradova, čak i esejističke tekstove.
dine, najprije radeći u Nürnbergu i Regensburgu u restoranima, na brodogradilištima i u Inače, postfaktičko novinarstvo balk-
fabrikama kako bi finansirao svoje intenzivne kurseve njemačkog jezika. Kao stipendista anskog kova, udruženo s kloakom društ-
Fondacije “Heinrich Böll”, odbranio je 1999. magistarsku tezu na interdisciplinarnim venih mreža i sveprisutnom poetikom
evropskim studijama u Aachenu. rijalitija, dobrim dijelom odgovorno je
Od 1999. do 2006. godine radio je kao novinar Radija Deutsche Welle u Kölnu i Bonnu,
uređujući i vodeći emisije Evropa danas i Tura kulture. Od 2006. do kraja 2008. godi- za održavanje modusa mržnje u postju-
goslavenskim društvima. Svjetski trend
ne boravio je u Beogradu kao direktor Regionalne kancelarije za Jugoistočnu Evropu
njemačke Fondacije “Heinrich Böll”. Od 2009. godine ponovo živi u Njemačkoj, prvo u neselektivnog dilanja poluistinama nije
Berlinu, a potom u Kölnu, gdje je do 2012. radio kao savjetnik za Zapadni Balkan u Fo- mnogo drugačiji, ali su polazne tačke
rumu Civilne mirovne službe (forum ZFD). kultura koje se suočavaju s njim raz-
Više puta nagrađivan, između ostalog na “Slovu Gorčina” (1988), Godišnjom nagradom ličite. U devastiranim kulturama ovak-
za najbolju knjigu Društva pisaca BiH (2005), Pečatom varoši sremskokarlovačke (2012), vo medijsko okruženje jak je katalizator
te nagradom Stražilovo (2013), kao i stipendijskim boravcima njemačkih književnih in- za nastanak dominantne, kulturno de-
stitucija. Eseje i analitičke tekstove objavljuje i na njemačkom, prevodi s njemačkog i na vastirane svijesti. Možda je utješno to
njemački, a njegovi književni tekstovi prevedeni su na više jezika. što je jedan jedini dobar stih u stanju
Zastupljen je u nekoliko antologija bosanskohercegovačkog, crnogorskog i srpskog da višestruko nadživi ukupna životna
pjesništva. djela “novinara”, “influensera” i drugih
sveštenika digitalne logoreje. n

36 26/11/2021 STAV