Page 13 - STAV 77 25.08.2016

selefija”, priča imam Jusupović. Djecu
Cerske kampovi ne zanimaju, za njih se
čuje u svijetu. Kako po dobrom, tako i
po lošem. Nažalost. Kao prije nekoliko
godina kada je Sulejman Talović pucao
u šoping-centru u američkom Salt Lake
Cityju, gdje je izbjegao s porodicom. Sa-
hranjen je u rodnom, istoimenom selu,
blizu džamije čija srušena munara opo-
minje i podsjeća zašto je Sulejman mo-
rao ići u Ameriku. U Cerskoj nisu puno
pričali o tome zašto je taj dječak uzeo
pušku. Smrt je za njih, nakon stradanja
u Srebrenici i izbjegličkih godina, bila
stvar na koju su odavno navikli. Postala
je dijelom njihovog života. Ali, u Americi
je i unuka Lutve Ahmetovića na koju su
svi ponosni. Lamija je završila fakultet u
Bostonu, vrstan je ekonomist i svi pričaju
o danu kada ju je u svom kabinetu primio
Barack Obama. Lamija je, za ove ljude,
pravo novo lice Cerske. Siromašne, nao-
za njih uopće ne zanimaju. “Komunika- Da nema Federacije, kojoj smo mi teret ko prazne, a ipak pune života, mladosti
cije nema ni u kakvom smislu, načelnik za budžet, ne bismo imali ništa. Struju su koja hoće posla i stabilnog života, da žive
i ostale općinske službe u Vlasenici sla- uveli stranci, kuće smo obnavljali sami, u svom mjestu, da ne budu poput očeva
bo pomažu Bošnjake, pogotovo ovdje u uz pomoć Federacije i humanitaraca. Mi koji su radili u inostranstvu. Da se ne sje-
Cerskoj. Mi smo daleko i nebitni smo. U za RS ne postojimo”, priča Gobeljić. U ćaju samo ljeta kada su očevi dolazili kući
Milićima je malo drugačije, ima nekoliko istoimenom selu, sedam kilometara od na odmor. Oni koji su otišli i danas tako
mjesnih zajednica gdje živi veći broj Boš- središta Cerske, pokrenuo je farmu krava. dolaze, preko ljeta, u novim autima. Ali
njaka i kod njih se osjeti da ima nekakvog Žive od mlijeka koje prodaju u Gradač- pomažu obnovu, pomažu familije, ulažu
napretka”, kaže Muamer Jusupović, imam cu. Kaže da se može živjeti, ali je ljut na u poljoprivredu. Pomažu i obnovu džami-
u Cerskoj. U selima posla nema, kako u mlade koji svoju budućnost hoće graditi je koju je odnijelo klizište nakon poplava
Cerskoj, tako ni u obližnjim Milićima i negdje drugo. “Hoće sjediti i surfati na 2015. godine. Od nje je ostala samo mu-
Vlasenici. Šefko Gobeljić jedini je boš- mobitelu. E to ne može, moraju se zasu- nara koja se ne da već stoljećima. Građe-
njački vijećnik u vlaseničkom Općinskom kati rukavi”, tvrdi. U Cerskoj su navikli na u turskom vaktu, srušena u Drugom
vijeću. Na toj je dužnosti već osam godina da im vlasti ne pomažu, no ljuti su kada svjetskom ratu, obnovljena 1960. godi-
i samo je jednom, kaže, uspio isposlova- im odmažu. Kao prošlog ljeta kada je ne. Pa opet srušena 1992. godine. Pa ob-
ti pomoć od općinskih vlasti. “Tu nema vlasenički dopisnik Glasa Srpske pustio novljena 2008. godine. Pa srušena 2015.
nikakve razlike, politika je ista i kod SN- vijest o selefijskim kampovima u ovim godine. Stoji uspravno i ne da se. Poput
SD-a i kod SDS-a. Dva kuma iz te dvije selima. Tada ih je, nakon dugo vremena, Cerana koji vole svoju dolinu i žele u njoj
stranke dođu krvava na sjednicu, pobili počela obilaziti policija. “Mi smo tražili živjeti. Volje imaju, ali prepreka je puno.
se prije oko nekih razlika koje imaju, ali sastanak s načelnikom Opštine i policije Najveća je to što nema – cura. Ovdje se
politika prema BiH, prema nama, ista je da dođu i kažu gdje su ti kampovi, otkud ionako rađaju uglavnom muška djeca. I
kod njih. Kada smo im trebali da se usvoji ta priča. Nikada se nisu odazvali. Zašto ono malo djevojaka što je za udaju radije
budžet, dobili smo donaciju od 40 hilja- im je to trebalo, ne znam, smirilo se tek bi momke tražilo među onima koje zovu
da maraka da asfaltiramo dio puta. I to je kada smo mi alarmirali medije i pozvali dijasporom. A možda bi im bolje bilo da
sve za ovih 12 godina otkako smo ovdje. ih da dođu vidjeti da ovdje nema nikakvih ostaju ašikovati na “Highburyju”. n

STAV 25/8/2016 13