Page 38 - STAV broj 315
P. 38
POLITIKA
je izjavio da bi MBS morao snositi ličnu
odgovornost, u vidu sankcija, zabrane pu-
tovanja u SAD, ali i suočiti se s pravnim
posljedicama, a da, konsekventno tome,
Vlada Saudijske Arabije treba da snosi
adekvatne posljedice sve dok je MBS na
njenom čelu.
BIDEN NEMA PUNO IZBORA
Posmatrači prilika na Bliskom isto-
ku i posebno odnosa Washingtona prema
ovom dijelu svijeta, koji se zalažu za na-
stavak i jačanja ovog saveza, upozoravaju
na ključni faktor i značajnu ulogu feno-
mena generacijskog sjećanja na donošenje
političkih odluka. U tom kontekstu, Bi-
denove kritike na račun Saudijske Arabi-
je, tipa kako Rijad mora platiti adekvatnu
cijenu za svoje ponašanje, kako je Saudija
postala problem država, kako kraljevskoj
porodici Saudijske Arabije nije ostalo ništa
od moralnog i društvenog kapitala koji bi
je mogao iskupiti, moglo bi se kasnije kao koju čine šejh Muhamed bin Zayed bin Washingtonom, mogli okrenuti ćurak i
bumerang vratiti Americi u obliku geopo- Sultan Al Nahyan, prijestolonasljednik približiti se Kini i Rusiji, koje su, svaka
litičkih i monetarnih reperkusija koje bi UAE-a i de facto vladar u Abu Dhabiju, na svoj način, već duboko involvirane u
mogle reducirati američku hegemonistič- kao i egipatski predsjednik Abdel-Fattah regiju, što predstavlja važan presedan u
ku poziciju u ovom ključnom dijelu svijeta el-Sisi. Ovaj trijumvirat, reklo bi se, triju međunarodnim odnosima bliskoistoč-
na bazi kojeg američka supersila održava najznačajnijih arapskih zemalja, koji čini nih zemalja.
svoju globalnu superiornost. okosnicu političke opozicije “Arapskom Istini za volju, u svoju odbranu vlasti u
Zagovornici nastavka i obnove američ- proljeću”, zalaže se za održanje statusa quo Rijadu mogle bi se pozvati na to da i druge
ko-saudijske alijanse drže da je bez obzira na Bliskom istoku, nastavak američke he- zemlje regije opterećuje hipoteka ekstrate-
na Bidenov animozitet prema princu pri- gemonije, a suprotstavljen je političkim ritorijalnih likvidacija političkih protivnika
jestolonasljedniku, realpolitika zahtijeva demokratskim promjenama koje su bile u inostranstvu, npr. Irana, koje su navodno
prihvatanje činjenice da je MBS već sada potaknute “Arapskim proljećem”, s jedne, bile uobičajene. Pritom, analitičari navo-
dobrano prihvaćen kao važna karika nove kao i pokretu otpora američkoj hegemo- de, Bidenov tim Iran ne smatra državom
strukture vladajuće klike na Bliskom istoku niji na Bliskom istoku koji čini osovina koju treba ignorirati, već s kojom želi po-
otpora “Axis of Resistance”, u čijem su novo pokrenuti direktne pregovore kako
sastavu Islamska Republika Iran, Sirija, bi se oživio sada već, Trumpovom politi-
Kroz historiju saudijsko- “Hizbullah” u Libanu, neke šiitske sku- kom, propali nuklearni sporazum JCPOA.
-američkih odnosa vladajuća pine u Iraku i pokret “Husi” u Jemenu, Govoreći o generacijskom sjećanju Arapa
i politici, vlasti u Rijadu Obaminoj admi-
pod vodstvom Irana. Ovaj savez zalaže se
vrhuška u Rijadu uvijek je za slabljenje američke moći na Bliskom nistraciji ne mogu oprostiti otvaranje pre-
bila bliža republikanskim istoku i uspostavu regionalne sigurno- ma Iranu i slanje novca Iranu u gotovini, i
sno-ekonomske arhitekture bez prisustva
to avionima američkog ratnog zrakoplov-
američkim administracijama velikih sila izvan regije. stva, nakon potpisivanja nuklearnog spo-
Ideološki, politički, mezhepski i kul-
koje su joj bile više turološki jaz i neslaganje između ova tri razuma, naprosto zbog činjenice da Rijad
egzistencijalnu prijetnju svojoj sigurnosti
naklonjene. Trump je taj sada već izdiferencirana bloka na Bliskom vidi upravo u Iranu. Osim toga, jedan od
argumenata koje bi vlasti u Rijadu tako-
istoku predstavlja dobru polaznu osnovu
odnos postavio na još viši za Washington na bazi koje može ostva- đer mogle navesti u svoju odbranu jeste
nivo, iako je javno šikanirao rivati svoje ciljeve u regiji, potičući jednu sporazum o nuklearnom naoružanju koji
je Washington postigao s Moskvom, iako
opciju protiv druge, pritom čvrsto stojeći
i omalovažavao vladajuću uz konzervativnu grupaciju koja je također je ruski predsjednik Vladimir Putin, na-
porodicu Saudijske Arabije i najmanje demokratska, ali koja je odana vodno, lider koji se optužuje za pokušaje
Americi, povremeno, po potrebi, oscilira-
likvidacije njegovih političkih protivnika.
pred očima čitavog svijeta. jući između njih, naginjući ka “Arapskom Ovakav Bidenov odnos mogao bi ga pri-
Stječe se također dojam da proljeću” u jednom periodu, a potom se kazati kao licemjernog lidera.
vraćajući svojim perenijalnim saveznicima
Biden želi pokazati kako se u zaljevu. Biden, ma koliko retorički bio
namjerava distancirati i od opredijeljen za demokratiju, ljudska prava SAUDIJSKI STRAH OD DEMOKRATIJE
Ono što najviše zabrinjava vladajuću
i liberalni idealizam i internacionalizam,
dosadašnje brutalne politike koji karakterizira čitavu njegovu politič- vrhušku u Rijadu jeste strah da bi Bide-
Izraela koju personificira ku karijeru, nema baš puno izbora nego nova Vlada mogla pokrenuti neke poteze
koji imaju za cilj demokratizaciju Saudijske
da sarađuje s postavom političkih lidera
vlada Benjamina Netanyahua. koji bi, u slučaju pogoršavanja odnosa s Arabije, što bi kraljevska porodica na čelu
38 19/3/2021 STAV