Page 46 - STAV broj 430

DRUŠTVO
DRUŠTVO

Jezički savjeti dr. sc. Alena Kalajdžije (37. dio)

KAKO STATI UKRAJ JEZIČKOJ

ASIMILACIJI, IMPERIJALIZMU

I KOLONIJALIZMU

Piše: Alen KALAJDŽIJA

Dr. sc. Alen Kalajdžija naučni je savjetnik Instituta
za jezik Univerziteta u Sarajevu, u kojem je
obavljao i funkciju direktora u dvama mandatima.
Njegova područja zanimanja jesu lingvistika i
historija jezika. Do sada je ukupno objavio 72
rada, uključujući izvorne naučne članke, stručne
radove i prikaze, a istovremeno je učestvovao
na 54 domaće i međunarodne naučne i stručne
konferencije, simpozija i okrugla stola, od čega
su 25 učestvovanja od izbora u zvanje višeg
naučnog saradnika. Učestvovao je na više od
60 stručnih tribina i promocija izdanja iz oblasti
bosnistike. Urednik je više od 20 izdanja Instituta
za jezik, od čega je u 14 izdanja bilo od izbora
u zvanje višeg naučnog saradnika, te je bio
recenzent niza različitih naučnih i stručnih djela iz
oblasti bosnistike.

HAMAN FASCINANTNO

O utjecaju hrvatske leksike na bosanski leksički sistem već je u bosanskom govornom prostoru taj što su mas-mediji preza-
govoreno. Ostat će i dalje haman fascinantno to kako se neki sićeni tim jezičkim idiomom: od crtanih filmova, prijevoda na-
tipični kroatizmi, a posebno u nekim tekstovima „višeg stila“ bo- učnih, igranih i dokumentarnih emisija, preko društvenih javnih
sanskog jezika, sve snažnije opiru sinonimnim leksemama koje u mreža s hrvatskim backgroundom, od Tik-Toka do portala. Ta-
bosanskom odavno postoje. Naravno da postoje i one lekseme kođer, razloge treba tražiti i u zvaničnim bh. medijima na javnom
koje su zajedničke srednjojužnoslavenskim jezicima i o takvim servisu, kao i udžbenicima i knjigama za različite nastavne obla-
primjerima ovdje nije riječ. Prostor za istraživanje u psiholingvistici sti i predmete – od osnovne škole do univerziteta, na kojima se
upravo pružaju primjeri ovog tipa, gdje bi se objektivnim nauč- koriste hrvatski udžbenici. Vjerovatno je najveći psiholingvistič-
nim mjerilima trebalo objasniti koji su uzroci i posljedice ovakvih ki problem u tome, kako mi nekidan „otvoriše oči“ neki studen-
i sličnih pojava. Iako se kod nas psiholingvistička istraživanja ti, to što se kroatizmi uzimaju kao kulturno razvijeniji jezički sloj
uglavnom ne vrše, to neće smetati postaviti nekoliko hipoteza jezika, što svakako govori i o tome u kakvom se indolentnom i
u vezi s principima kroatizacije bosanskog jezika. Sigurno je da indiferentnom položaju nerijetko nalaze sami govornici bosan-
tu postoje interlingvistički i esktralingvistički razlozi. Moguće je skog jezika. Sve to, naravno, dovodi i do pitanja kakav položaj u
da je ključni interlingvistički razlog taj da neki tipični kroatizmi bh. društvu ima bosanski jezik, zbog čega krivicu ne treba traži-
bivaju u upotrebi zbog preciznosti i gramatičke pravilnosti koja ti na strani već unutar same zajednice. To, opet, ima poveznicu
je uspostavljena u tim primjerima. Može se također pretpostaviti spram naših društveno-političkih neprilika i nevolja. Problem je
da je ipak najmanji broj govornika pod takvim utjecajem jezika. zaista složen, višestruk i gotovo da nema alternative. Pa ipak, ne
Ako je jezik navika, a sigurno je da i to jeste, onda se dolazi do mogu ne vjerovati da se s malo bolje razvijenom sviješću može
psiho-socijalnih aspekata interferencija, odakle se broj ekstralin- stati ukraj jezičkoj asimilaciji, imperijalizmu i kolonijalizmu. Pravi
gvističkih kriterija za prepoznavanje utjecaja povećava. Tako se put u ovome polju treba tražiti u znanju, dostojanstvu i identitar-
može zaključiti da je sigurno najveći razlog upotrebe kroatizama noj svijesti. Do nas je, ipak.

46 2/6/2023 STAV