Page 39 - STAV broj 348

odrastati i u Gradačcu/Nenavištu jer joj
je to bio prvi susjedni grad.
„“Najvjerovatnije je ova princeza dala
sagraditi grad, kao i njene sestre druga dva
grada, jer su bile više nego dovoljno politič-
ki i finansijski moćne i nezavisne tako da
se mogu uzeti osnivačicama. Druge dvije
kćerke Elizabete Bošnjačke Kotromanić
su ‘kćerke-kraljice’ Marija od Mađarske i
Hrvatske te Jadviga od Poljske i Litvani-
je. Dakle, utjecaj Srednje Evrope i Mađar-
ske je ključan, presudni. Javljaju se objekti
kompletno građeni od cigle, što je panon-
ska karakteristika, a ne od kamena, što je
bosanska karakteristika. Isto tako, javljaju
se fasade u boji, pretežno bijeloj, što je ta-
kođer srednjoevropska karakteristika, a ne
fasade od samog kamena, što je bosanska
karakteristika. Također su direktno ili in-
direktno postojali povezani viteški redovi
za Gradačac/Nenavište, koji su ostavili svo-
ga traga u građenju i stilskim elementima.
Oni su i više nego specifični”, priča nam.
Sasvim slučajno naišao je tokom istra-
živanja i na zaboravljene objekte, ali i na
neke postojeće kojima se dugo nije zna-
la tačna svrha. Tačnije, pronašao je četiri
“izgubljene” tekije u kompleksu Gradina.
“Pronašao sam podatak da je Fatih
Mehmed-hanova džamija, koja se nalazi
na mjestu bivše gimnazije u centru kom-
pleksa Gradina, u prošlosti bila bektašij-
sko-janjičarska tekija, a zatim i da je zabo-
ravljena Bijela džamija, na samom ulazu
u Bijelu kulu, bila tekija koja je pripadala
najvjerovatnije bektašijsko-janjičarskom i
nakšibendijskom derviškom redu. Došao
sam i do informacije da je bivša čaršijska
Medresa Muradija bila nakšibendijska
tekija koju je vodio čovjek čija česma na
gradskom trgu i turbe i dan-danas postoje. selu Slatina između Gradačca i Modri- Novalić, posljednji je u tom nizu. Dugo pri-
Naravno, radi se o Hadžiefendijinoj česmi če, srednjovjekovni bansko-kraljevski premam knjigu o porodičnom porijeklu i to
i turbetu. Medresa kod Sviračke džamije grad Dobor kod Modriče, mala ljetni- bi trebala biti treća knjiga na ovu temu. Prva
bila je nakšibendijska tekija koju je vodio kovac-kula Gradaščevića u prigradskom je već objavljena, a druga je u pripremi za
šejh Svirac, vezan uz Muradija tekiju u naselju Bagdale-Mionica, lokalitet sred- štampu. Autori prve su gradačački književ-
Istanbulu, po kojem se i zove ovaj dio gra- njovjekovnog utvrđenja Mihaljevac na nik Sadik Šehić i moj rođak Galib Novalić,
da. Iz svega navedenog da se zaključiti da ušću rijeke Bosne u rijeku Savu kod koji baštini podatke od mog djeda, a autor
je Gradačac itekako povezan s derviškim Bosanskog Šamca, čardak-kula na neka- druge je rahmetli Mustafa Novalić, po ko-
redovima, ali se to pomalo ‘zaboravilo i dašnjem riječnom meandru i umjetnom jem sadašnja gradačačka gimnazija nosi ime
izgubilo’. Ipak, sjetili smo se i pronašli po- otoku s velikim ljetnikovcem i nizom i koji je bio, zanimljivo, mesnevihan. Mož-
veznicu. Husein-kapetan Gradaščević bio manjih kula i pratećih objekata u selu da će biti nekome interesantno i to da je sa-
je derviš nakšibendijskog reda kod šejha Čardak u blizini Bosanskog Šamca, ma- dašnji federalni premijer Fadil Novalić moj
Sirri-babe Sikirića s Oglavka kod Fojni- nja kula Gradaščevića u Bosanskoj Bi- blizak rođak i komšija, tj. zajednički nam je
ce. Također, i moji preci bili su najvjero- jeloj kod Brčkog, kula Novalića u selu pradjed, isto smo ‘koljeno’ po genealogiji.
vatnije bektašijsko-janjičarskog reda, a i Novalići, kula Gromića u selu Zelinja, Inače, naša porodica primarno potječe od
ja sam murid nakšibendijskog derviškog tri nekropole stećaka u selima Srnice, ilirskog plemena Delmata iz dalmatinske
reda”, priča nam o svojim otkrićima, ali Ledenice i Zelinja, kula Ormanica na Zagore (Zadar – Šibenik – Knin), gdje su
i vlastitoj duhovnoj pripadnosti. tromeđi općina Gradačac, Srebrenik i bili trgovci na kopnu i moru. Zatim smo se
Ističe kako postoji još čitav niz spo- Brčko te još mnogo njih.” kao trgovci soli doselili u Boku Kotorsku u
menika u Gradačcu o kojima bi se moglo Na samom kraju, Emir Novalić je od- Crnu Goru i u grad Herceg-Novi, a odatle
detaljno polemizirati sa stanovišta arhi- lučio objasniti i svoje specifično porijeklo. smo se tokom Napoleonovog zauzimanja
tekture kao nauke. Odlučio je nabrojati “Moji preci, age Novalići, bili su uz Hu- Boke Kotorske i Dubrovnika nastavili rase-
samo neke od njih. sein-kapetana Gradaščevića te su bili na ljavati u dvije linije – Crna Gora – Sandžak te
“Antičko-ranosrednjovjekovni osta- braniku domovine i tokom austrougarske Hercegovina – Bosna – Slavonija”, objasnio
ci prvobitnog utvrđenja Nenavište u okupacije. Moj rahmetli djed, hadži Osman je na kraju Emir Novalić. n

STAV 5/11/2021 39