Page 39 - STAV broj 348
P. 39

odrastati i u Gradačcu/Nenavištu jer joj
          je to bio prvi susjedni grad.
            „“Najvjerovatnije je ova princeza dala
          sagraditi grad, kao i njene sestre druga dva
          grada, jer su bile više nego dovoljno politič-
          ki i finansijski moćne i nezavisne tako da
          se mogu uzeti osnivačicama. Druge dvije
          kćerke Elizabete Bošnjačke Kotromanić
          su ‘kćerke-kraljice’ Marija od Mađarske i
          Hrvatske te Jadviga od Poljske i Litvani-
          je. Dakle, utjecaj Srednje Evrope i Mađar-
          ske je ključan, presudni. Javljaju se objekti
          kompletno građeni od cigle, što je panon-
          ska karakteristika, a ne od kamena, što je
          bosanska karakteristika. Isto tako, javljaju
          se fasade u boji, pretežno bijeloj, što je ta-
          kođer srednjoevropska karakteristika, a ne
          fasade od samog kamena, što je bosanska
          karakteristika. Također su direktno ili in-
          direktno postojali povezani viteški redovi
          za Gradačac/Nenavište, koji su ostavili svo-
          ga traga u građenju i stilskim elementima.
          Oni su i više nego specifični”, priča nam.
            Sasvim slučajno naišao je tokom istra-
          živanja i na zaboravljene objekte, ali i na
          neke postojeće kojima se dugo nije zna-
          la tačna svrha. Tačnije, pronašao je četiri
          “izgubljene” tekije u kompleksu Gradina.
            “Pronašao sam podatak da je Fatih
          Mehmed-hanova džamija, koja se nalazi
          na mjestu bivše gimnazije u centru kom-
          pleksa Gradina, u prošlosti bila bektašij-
          sko-janjičarska tekija, a zatim i da je zabo-
          ravljena Bijela džamija, na samom ulazu
          u Bijelu kulu, bila tekija koja je pripadala
          najvjerovatnije bektašijsko-janjičarskom i
          nakšibendijskom derviškom redu. Došao
          sam i do informacije da je bivša čaršijska
          Medresa Muradija bila nakšibendijska
          tekija koju je vodio čovjek čija česma na
          gradskom trgu i turbe i dan-danas postoje.   selu Slatina između Gradačca i Modri-  Novalić, posljednji je u tom nizu. Dugo pri-
          Naravno, radi se o Hadžiefendijinoj česmi   če, srednjovjekovni bansko-kraljevski   premam knjigu o porodičnom porijeklu i to
          i turbetu. Medresa kod Sviračke džamije   grad Dobor kod Modriče, mala ljetni-  bi trebala biti treća knjiga na ovu temu. Prva
          bila je nakšibendijska tekija koju je vodio   kovac-kula Gradaščevića u prigradskom   je već objavljena, a druga je u pripremi za
          šejh Svirac, vezan uz Muradija tekiju u   naselju Bagdale-Mionica, lokalitet sred-  štampu. Autori prve su gradačački književ-
          Istanbulu, po kojem se i zove ovaj dio gra-  njovjekovnog utvrđenja Mihaljevac na   nik Sadik Šehić i moj rođak Galib Novalić,
          da. Iz svega navedenog da se zaključiti da   ušću rijeke Bosne u rijeku Savu kod   koji baštini podatke od mog djeda, a autor
          je Gradačac itekako povezan s derviškim   Bosanskog Šamca, čardak-kula na neka-  druge je rahmetli Mustafa Novalić, po ko-
          redovima, ali se to pomalo ‘zaboravilo i   dašnjem riječnom meandru i umjetnom   jem sadašnja gradačačka gimnazija nosi ime
          izgubilo’. Ipak, sjetili smo se i pronašli po-  otoku s velikim ljetnikovcem i nizom   i koji je bio, zanimljivo, mesnevihan. Mož-
          veznicu. Husein-kapetan Gradaščević bio   manjih kula i pratećih objekata u selu   da će biti nekome interesantno i to da je sa-
          je derviš nakšibendijskog reda kod šejha   Čardak u blizini Bosanskog Šamca, ma-  dašnji federalni premijer Fadil Novalić moj
          Sirri-babe Sikirića s Oglavka kod Fojni-  nja kula Gradaščevića u Bosanskoj Bi-  blizak rođak i komšija, tj. zajednički nam je
          ce. Također, i moji preci bili su najvjero-  jeloj kod Brčkog, kula Novalića u selu   pradjed, isto smo ‘koljeno’ po genealogiji.
          vatnije bektašijsko-janjičarskog reda, a i   Novalići, kula Gromića u selu Zelinja,   Inače, naša porodica primarno potječe od
          ja sam murid nakšibendijskog derviškog   tri nekropole stećaka u selima Srnice,   ilirskog plemena Delmata iz dalmatinske
          reda”, priča nam o svojim otkrićima, ali   Ledenice i Zelinja, kula Ormanica na   Zagore (Zadar – Šibenik – Knin), gdje su
          i vlastitoj duhovnoj pripadnosti.  tromeđi općina Gradačac, Srebrenik i   bili trgovci na kopnu i moru. Zatim smo se
            Ističe kako postoji još čitav niz spo-  Brčko te još mnogo njih.”  kao trgovci soli doselili u Boku Kotorsku u
          menika u Gradačcu o kojima bi se moglo   Na samom kraju, Emir Novalić je od-  Crnu Goru i u grad Herceg-Novi, a odatle
          detaljno polemizirati sa stanovišta arhi-  lučio objasniti i svoje specifično porijeklo.  smo se tokom Napoleonovog zauzimanja
          tekture kao nauke. Odlučio je nabrojati   “Moji preci, age Novalići, bili su uz Hu-  Boke Kotorske i Dubrovnika nastavili rase-
          samo neke od njih.                sein-kapetana Gradaščevića te su bili na   ljavati u dvije linije – Crna Gora – Sandžak te
            “Antičko-ranosrednjovjekovni osta-  braniku domovine i tokom austrougarske   Hercegovina – Bosna – Slavonija”, objasnio
          ci prvobitnog utvrđenja Nenavište u   okupacije. Moj rahmetli djed, hadži Osman   je na kraju Emir Novalić.   n


                                                                                                    STAV 5/11/2021 39
   34   35   36   37   38   39   40   41   42   43   44