Page 42 - STAV broj 143
P. 42
DRUŠTVO
STAV: Šta ste sve uspjeli uraditi za vri- predsjednika vjerskih poslova u Kayse- povukla voda, ukazali su se ostaci stubo-
jeme svog dvadesetogodišnjeg mandata riju Necmettin Nursaçan i tada su obe- va Aladže. Te ostatke smo pod pratnjom
goraždanskog muftije? ćali da će u Goraždu izgraditi džamiju. SFOR-a vadili iz Drine. Kasnije su uslije-
EFENDIĆ: Naš prvi zadatak bio je da u U Kayseriju smo 2007. godine zvanično dila traganja za drugim ostacima, pa smo
svakom gradu u Istočnoj Bosni uspravimo potpisali protokol o saradnji između dva- ispod pekare KP doma pronašli zatrpane
barem po jednu munaru srušenih džamija. ju muftijstava i o njihovoj obavezi da na- ostatke Aladže. Sjećam se da smo 35 ka-
Taj cilj ostvaren je u vrijeme mog mandata prave jednu osmanlijsku džamiju na oba- miona kamenja zidova Aladže uspjeli izva-
i svaki grad, Rudo, Višegrad, Foča, Roga- lama Drine. Izgradnja džamije započeta diti i dopremiti u harem Aladže. Harem
tica, Čajniče, Žepa, dobio je obnovljenu je 2008. godine, a 2009. godine je bilo i smo, zahvaljujući sredstvima Ambasade
po jednu džamiju, a neki i više. Primaran njeno otvaranje. Tokom otvaranja pojavio SAD-a u BiH, uspjeli zagraditi i početi
zadatak bio je da postavimo taj simbol i se neki čovjek za koga su mi rekli da bi i govoriti neke stvari o Aladži. Sjećam se da
da se za gradove poput Foče, koja je bila on nešto trebao da tu ljudima progovori. su dvojica-trojica američkih ambasadora
dobila naziv Srbinje, ne može kazati da Mi nismo tada znali o kome je riječ. Čo- dolazili na plato Aladže, a državna komi-
su to gradovi u kojem su živjeli isklju- vjek je izašao, poselamio, čestitao, vratio sija je od njih dobila i određena sredstva.
čivo Srbi. Cilj je, također, bio da se ob- se i sjeo. Tadašnji, kako mi kažemo, reis Zahvaljujući prof. dr. Amiru Pašiću, koji je
nove i svi drugi vjerski objekti i mi smo Turske Bardakoğlu okrenuo se i tom čo- s direktorom IRCICA-e dr. Halitom Ere-
to u najvećem dijelu i uradili. Od proje- vjeku rekao: “Mustafa, ljudi su te pustili nom 2005. godine došao u Foču, uspjeli
kata koje bih izdvojio i koji su obilježili da govoriš ovdje, tako da sada i ti moraš smo potpisati ugovor o donaciji sredsta-
vrijeme mog muftijstva jeste definitiv- napraviti nešto u ovom gradu.” Bio je va za izradu projektne dokumentacije za
no izgradnja Kajserije džamije u Goraž- to načelnik općine Keçiören iz Ankare Aladžu. Isar vakuf iz Istanbula tada je dao
du, o kojoj smo počeli sanjati pred sami Mustafa Ak. Tada smo započeli priču o 100 hiljada KM kako bi se uradila projek-
rat. Godine 1991. predratni predsjednik izgradnji Islamskog kulturno-obrazov- tna dokumentacija. Na osnovu podataka
Skupštine općine Hadžo Efendić i ja po- nog centra u Goraždu. Taj smo projekt koji su ostali o Aladži, a i knjige Andreja
čeli smo razgovarati o izgradnji džamije završili i realizirali pred moj odlazak iz Andrejeviča o Aladži, polahko je sklapan
na desnoj obali Drine. Taj je san ostvaren Goražda, a finansirale su ga dvije općine mozaik. Federalni zavod za zaštitu spo-
zahvaljujući bratimljenju s turskim gra- iz Turske, općina Keçiören iz Ankare i menika u međuvremenu nam je dao pro-
dom Kayserijem. To bratimljenje bilo je općina Şahinbey iz Gaziantepa, koja je jektnu dokumentaciju enterijera 1:1. To
odmah poslije rata, a u junu 2007. godine pobratimska s općinom Keçiören. To je nam je definitivno olakšalo posao, a svi
posjetili su Goražde tadašnji muftija Kay- ono što se tiče novih projekata na koje znamo da je Aladža bila posebno poznata
serija Şaban Işlek i nekadašnji zamjenik mogu biti ponosan. Njih posjećuju svi po svom enterijeru. Godine 2006. predali
koji dolaze u Goražde. smo svu ovu dokumentaciju u Ministar-
stvo prostornog uređenja u Banjoj Luci,
STAV: A šta je s obnovom Aladže u Foči? izvršili smo reviziju projektne dokumen-
EFENDIĆ: Što se tiče projekta Aladže, tacije. Bili smo iznenađeni kada su nam
kada je 1992. godine porušena Aladža, ja za sedam dana izdali dozvolu za obnovu
sam rekao da je mi već počinjemo obnav- Aladže. Prije toga smo imali problema s
ljati. Ljudi su me pitali: “Kako to?”, a ja Aladžom i tadašnji mitropolit Nikolaj po-
sam već tada vidio da je mi našim željama kušavao je u dva-tri navrata zaustaviti i op-
i dovama u svojim srcima obnavljamo. Mi struirati radove i obnovu. Slao je i pisma
smo s obnovom Aladže počeli 2000. godi- tadašnjem reisul-ulemi Mustafi ef. Ceriću
ne, i to s vađenjem prvih ostataka koje smo kako se tu nekada nalazio manastir, te da
pronašli ispod KP doma u Drini. Kada se im dozvolimo da se tu vrše iskopavanja.
Naravno, ništa od toga nije bilo tačno. Sada
Naš prvi zadatak bio je da u postoji zamisao da se pored Aladže napra-
svakom gradu u Istočnoj Bosni vi muzej za porušene džamije u BiH. To
uspravimo barem po jednu bi bio muzej u kojem bi bili eksponati iz
munaru srušenih džamija. Taj svih džamija u BiH porušenih u vrijeme
cilj ostvaren je u vrijeme mog agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.
mandata i svaki grad, Rudo, Muzej bi ostavio spomen svima, i Srbima
Višegrad, Foča, Rogatica, i Bošnjacima, i jasno bi ukazivao na činje-
Čajniče, Žepa, dobio je nicu da džamije ne vrijedi rušiti jer se one
obnovljenu po jednu džamiju, opet i uvijek iznova sagrade.
a neki i više. Primaran zadatak STAV: Rođeni ste u Potočarima, a veći
bio je da postavimo taj simbol dio svog života proveli ste u Goraždu.
i da se za gradove poput Šta Vam danas znače Potočari, odno-
Foče, koja je bila dobila naziv sno Srebrenica?
Srbinje, ne može kazati da su EFENDIĆ: Sudbinski sam vezan za
to gradovi u kojima su živjeli dva grada koja su doživljavala stradanja.
isključivo Srbi Rođen sam u Potočarima, u Srebrenici,
gdje je tokom agresije stradao najveći dio
moje porodice. Drugi grad jeste Goražde,
u kojem sam proveo i cijeli rat. Kada se
vratim sada i pogledam, sudbina je bila
da provedem rat u Goraždu s čitavom
42 30/11/2017 STAV
