Page 42 - STAV broj 185
P. 42
SVIJET
Xinjiangu. Kadeer su, zbog progona od živi 47 etničkih grupa, sunije muslimani zatvorenici učili kineski i obećavali oda-
strane Kineza i njezinog krhkog stasa, us- Ujguri su najbrojniji. nost Komunističkoj partiji.
poredili s tibetanskim duhovnim liderom Kazahstanac Kairat Samarkand, koji je
Dalajom Lamom. Prije egzila, Kadeer je Ujgurka Mariam jedna je od oko mi- bio u kampu za “reobrazovanje” na sjeveru
od siromašne djevojčice uspjela postati lion muslimana Ujgura, Kazahstanaca, provincije Xinjiang gotovo četiri mjeseca
bogata poduzetnica koja je u svom vla- Uzbekistanaca... koji su zatočeni u mre- ove godine, izjavio je kako je bio prisiljen
sništvu imala trgovačka društva i robne ži logora na sjeverozapadnom kineskom nositi opremu poznatu pod nazivom “želje-
kuće. Godine 1997. osnovala je organiza- području Xinjiang, stoji u dužem članku zna odjeća”, odijelo sklopljeno od željeznih
ciju za pomoć ujgurskim ženama i otvo- kojeg je prije nekoliko dana objavio lon- kandži i šipki. Jedan ga je dan nosio cije-
rila školu ujgurskog jezika. Dvije godine donski Guardian. Kampovi su dio žestoke lih 12 sati nakon što nije pospremio svoj
kasnije je uhapšena, optužena za odava- kineske kampanje koja uključuje kazne za- krevet. Samarkand je rekao da zatvoreni-
nje državnih tajni strancima i osuđena na tvora, nadzor, političku indoktrinaciju ili cima nije bilo izravno rečeno da se odre-
osam godina zatvora. “reobrazovanje”, mučenje i zlostavljanje knu svoje vjere, ali je značenje bilo jasno.
kako bi uklonili ekstremističke elemente. “Rekli su: nema religije. Vlada i partija će
Američka vlada i brojne skupine za Sve je više dokaza za ovakve tvrdnje, kako se pobrinuti za vas.”
ljudska prava širom svijeta prisilile su ki- zbog iskaza svjedoka, tako i zbog brojnih Prije svakog obroka zatočenici su mo-
neske vlasti da je puste na slobodu. Vla- medijskih izvještaja, vladinih dokumena- rali zahvaliti kineskom predsjedniku Xiju
da ju je 2005. godine pustila iz pritvora i ta i satelitskih slika. Jinpingu. Morali su naučiti imena glav-
dopustila joj odlazak u posjetu porodici nih kineskih čelnika i recitirati patriotske
u SAD. Njezina dva sina ostala su zatvo- Restriktivna politika Pekinga u Xi- pjesme. Samarkandu je bilo dopušteno
rena u Kini. njiangu, koja je započela nakon niza et- napustiti kamp nakon što je pokušao sa-
ničkih nereda u 2009. godini, pojačala se moubistvo. Drugi bivši zatvorenik, koji
SPAS U KAZAHSTANU prije dvije godine, pod izlikom borbe pro- Guardianu nije želio reći svoje ime, izjavio
tiv terorizma. Jedan od svjedoka s kojim je kako je bio šokiran onim što je vidio
Ujguri su srednjoazijski turkijski narod je razgovarao Guardian jeste 23-godišnja kad su ga poslali u kamp za obnovu ranije
i najvećim su dijelom nastanjeni u Kini, Guli, koju je policija uhapsila i osudila na ove godine. Bio je zaključan u učionica-
u kojoj ih živi oko 10 miliona, uglavnom 15 dana zatvora jer je nosila hidžab i moli- ma u kojima su ih nadgledali stražari. U
u autonomnoj pokrajini Xinjiang. Ima la u parku. Bila je zatočena, kako opisuje, dva mjeseca, koliko je bio tamo, nije vidio
ih još i u Kazahstanu, Uzbekistanu, Ki- u zgradi s oko još 230 drugih žena. Mora- da je neko pušten. Većina zatvorenika se
rgistanu i Mongoliji. Islam se među Uj- le su pjevati domoljubne pjesme dva sata nada da će biti oslobođeni za godinu ili
gurima proširio između 14. i 16. stoljeća. dnevno, zapamtiti deset tačaka disciplin- dvije. Kao kazahstanskom državljaninu,
Peking pokrajinu Xinjiang doživljava skog koda i podvrći se samokritici. Veći- na kraju mu je dozvoljeno napustiti logor.
kao stratešku zonu. Prije osamdesetak na žena bile su Ujgurke ili Kazahstanke. “Atazhurt”, kazahstanska organizacija
godina na tom su prostoru nakratko bile Jedna od žena zatočena je jer je čestitala koja zastupa svoje državljane zatočene u
oformljene turkestanske republike, koje Bajram SMS porukom. Kini, kaže kako im svaki dan stiže tride-
su rasformirane nakon pobjede kineskih setak zahtjeva za pomoć ljudi čiji su ro-
komunista 1949. godine. Tada su na te Guli kaže da nije bila fizički zlostav- đaci bili zatočeni, uhapšeni, ili im je bilo
prostore poslane hiljade vojnika, Xinjia- ljana, ali da je psihološki pritisak bio in- zabranjeno da napuste Kinu. Ova se orga-
ng je postao lokacija za kaznene centre, tenzivan. Stražari su joj redovito govorili nizacija bavi s više od 1.000 takvih sluča-
a u isto vrijeme je ubrzana migracija pa kako će joj zatvor biti produžen na još šest jeva. Tokom nedavnih razgovora s pred-
su Han Kinezi sada postali brojem skoro mjeseci. Žena u ćeliji preko puta njene bila stavnicima “Amnesty Internationala”, više
izjednačeni s Ujgurima. je četiri dana svezana lancima na nogama. od 100 ljudi pojavilo se s dokumentima i
Guli je oslobođena nakon osam dana zatvo- fotografijama njihovih nestalih srodnika.
Još 2009. godine Guardian je pisao kako ra i poslana natrag u Kazahstan. Vjeruje da Osuđeni su roditelji, dede, nane, braća i
se fakultetski obrazovani Ujguri žale na je ono što je vidjela bilo samo vrh ledenog sestre, djeca... U jednom slučaju, porodica
diskriminaciju prilikom zapošljavanja, brijega. “Vidjela sam samo mali dio. (…) je tražila bilo kakve vijesti o 13-godišnjoj
dok se u ruralnim područjima seljaci žale Bilo je puno ljudi koji su tamo bili mnogo djevojčici za koju vjeruju da je poslana u
da se voda i drugi resursi preusmjeravaju duže i nadam se da će moje svjedočenje po- kamp za obnovu. n
ka kineskim doseljenicima. Mnogi Ujguri moći da što prije prestanu njihove patnje.”
vjeruju da se njihov etnički identitet “sis- Ostali bivši zatočenici govore o tome kako
tematski uništava”. U pokrajini Xinjiang su bili poslani u kampove obnove, gdje su
42 20/9/2018 STAV
