Page 79 - STAV broj 185
P. 79
miliona građana, ponosit će se s oko 300 druga središta genija koja su se takmičila robova poznatih kao Memluci, koji vla-
javnih kupatila, 300 džamija, 50 bolnica i s ovim gradovima. Jedno od prvih takvih daju Kairom do 1517. godine, kad bivaju
visokom javnom pismenošću izraženom središta nastalo je u današnjem Kairu na- svrgnuti od strane Osmanlija. Uprkos tim
u bibliotekama, javnim i privatnim, s ve- kon dolaska osvajačke grupe ismailijske tektonskim promjenama, Kairo zadrža-
ćim brojem knjiga nego u cijelom ostatku sekte šiija iz Tunisa, odlučne da usposta- va vodeću intelektualnu ulogu. S druge
Evrope”, piše Morgan. vi svoje svjetsko carstvo. Oni su, kako strane, u XI stoljeću izrasta još jedno izu-
primjećuje Morgan, iskoristili jedno od zetno važno središte islamske pismenosti,
Usponu islamske civilizacije u An- mnogih razdoblja političke nestabilnosti duhovnosti i umjetnosti.
daluziji doprinijela je i činjenica da su i slabosti Bagdada kako bi izvršili napad.
stari iberijski kršćani naučili govoriti i Radi se o najslavnijem gradu Irana
pisati arapski, što je pomoglo Emevija- Gotovo je nevjerovatno da je ovo novo – Isfahanu – koji doživljava procvat pod
ma da prevedu latinske i grčke klasike carstvo, predvođeno malom grupom onih vlašću Turaka Seldžuka. “Njihovi gradovi
na arapski jezik. Jevreji, prisutni u Iberiji koji su se smatrali potomcima Poslaniko- Nišabur i Isfahan bit će domovi pjesnika
od predrimskih vremena, bili su žestoko ve kćerke Fatime, na svom vrhuncu obu- i naučnika Omera Hajjama i njegovog za-
progonjeni od Vizigota baš kad je Tarik hvatalo dijelove Sjeverne Afrike, uključu- štitnika Nizamulmulka, po kojem su ime
napao, te su u muslimanima vidjeli poten- jući Egipat i Palestinu, te Siriju, Siciliju, dobile škole nizamije građene širom Sred-
cijalne zaštitnike. I oni će, poput kršćana, dijelove Arabije i Jemena. Fatimije 972. njeg istoka”, piše Morgan, ističući da je
doprinijeti općoj pismenosti, učeći arap- godine podižu veličanstvenu džamiju, a seldžučka prijestolnica Konya bila dom
ski i prevodeći spise s hebrejskog jezika. u njenoj blizini i Univerzitet Al-Azhar, sufijskom učitelju i pjesniku Dželaluddi-
koji se i danas smatra jednim od prestiž- nu Rumiju, čija djela i danas fasciniraju
Kako je sve više Jevreja emigriralo u nih islamskih univerziteta. Iako je prvot- publiku širom svijeta.
Andaluziju, zbog povlaštenog statusa kojeg no bio organiziran kao ismailijska škola,
su uživali pod muslimanskom vlašću, ovo je Al-Azhar je s dolaskom dinastije Ejubija Mongolska razaranja, primjećuje Mor-
područje postalo njihova najvažnija u nizu sa Salahudinom na čelu reorganiziran kao gan, imala su i neke pozitivne popratne
mnogih raštrkanih zajednica. U dugom raz- sunijski centar učenja. pojave. Hiljade ljudi uronjene u inventiv-
doblju od dolaska Tarika 711. do inkvizicije ne prakse islamske kulture i nauke migri-
1492. godine, jedinstvena hibridna kultura Pad Bagdada pod mongolsku vlast u ralo je ka Anadoliji, Egiptu i Andaluziji,
Andaluzije proizvest će čudesne inovacije XIII stoljeću još je više doprinio tome da obogaćujući intelektualni život tih važnih
u arhitekturi, muzici, književnosti, filozo- Kairo postane vodeće svjetsko musliman- središta znanja. Sami Mongoli kasnije su
fiji, medicini i nauci uopće. sko intelektualno središte, što je ostao prešli na islam, pa je Hulug-han, uništi-
uprkos promjenama vlasti. Godine 1250. telj Bagdada, osnovao najveću svjetsku
“Nažalost, ovo je prečesto izgubljena vlast Ejubija okončala je dinastija bivših zvjezdarnicu u Meragi u Perziji. Timur
historija, mnogo je toga izgubljeno u teroru Veliki učinio je isto, noseći zaplijenjene
španske inkvizicije i bijegu Jevreja i musli- umjetnine Bagdada u svoj voljeni Semer-
mana iz njihove stare španske domovine; kand, kako bi ga učinio središtem znanja
u prisilnom prevjeravanju i iskrivljavanju Srednje Azije.
historijskih činjenica; u gubljenju jezika;
u spaljivanju neprocjenjivih biblioteka od Istočno od Semerkanda cvjetalo je
strane ekstremista”, poručuje Morgan. zlatno doba muslimanske Indije, u Sin-
du, Lahoreu i Delhiju kao središtima
KAIRO, ISFAHAN, DELHI... umjetnosti, kulture i nauke. Ipak, naj-
veća muslimanska prijestolnica u Indiji
Kako se koncentrični krug znanja i bila je Agra tokom XVI i XVII stoljeća,
muslimanskih inovacija širio iz Bagda- u vremenu kada muslimani grade Tadž
da, Damaska i Cordobe, pojavila su se i Mahal u ovom gradu, Crvenu tvrđavu u
Delhiju i mnoga druga remek-djela.
“Među tim dalekim središtima, uprkos
izbijanju ratova i kuga te poteškoćama pu-
tovanja, hiljadu godina teći će kontinuirana
razmjena ljudi i deja, posebno s Istoka na
Zapad. Andaluzija, Irak i Sjeverna Afrika
bit će obogaćeni doseljenicima iz Srednje
Azije, Perzije i Arabije. Buhara i Gazna
komunicirat će s Bagdadom i Cordobom,
s Delhijem i Kairom”, zapaža Morgan.
(Nastavak u narednom broju)
STAV 20/9/2018 79
