Page 7 - STAV broj 194

GIKIL-U PRIJETI ZATVARANJE
Inspektori Federalne uprave za in- kompanija opstane. Bez obzira na
spekcijske poslove i tužioci Kanto- Tužilaštva. Istražni je tim, dodaje Arnautović, kompleksnost i težinu situacije, ne
nalnog tužilaštva Tuzlanskog kanto- utvrdio i da se pojavljuju novi uzroci oneči- mogu vjerovati da bi moglo doći do
na tokom prošle sedmice nastavili šćenja okoliša. zatvaranje ovakve kompanije, koja
su istragu u lukavačkom GIKIL-u. Direktor Ganguly je poručio kako surađuje u protekle dvije godine finansijski
Inspektorski nalazi i odluka o daljoj s inspektorima i tužiocima, da su 2. oktobra fantastično stoji, što u prošlosti nije
sudbini kompanije javnosti još uvijek predali novi zahtjev za okolinsku dozvolu te bio slučaj. Stavovi kantonalne vlade
nisu poznati. da su poduzeli nekoliko koraka i za pola go- i ekonomsko-socijalnog vijeća je da
U GIKIL-u, jednom od najvećih za- dine inicirali 47 projekata vrijednih šest mili- se radi i ulaže u ekonomiju. Prvi put
gađivača zraka, vode i tla u Bosni i ona. “Bilo koja aktivnost o zatvaranju imala bi se nešto ulaže, što je za mene ohra-
Hercegovini i u ovom dijelu Evrope, katastrofalne ekonomske posljedice, a bilo bi brujuće, ali u ovom trenutku, očigled-
zaposleno je oko hiljadu stanovnika veoma nefer i prestrogo donositi bilo kakve no, to nije dovoljno za inspekcije. Ne
Lukavca i okoline. GIKIL radi bez zaključke o zatvaranju kompanije jer je u toku mogu zamisliti šta bi radnici poduzeli.
okolinske dozvole, kao i bez dozvo- razmatranje našeg zahtjeva za novu okolinsku Znajući njihov karakter, a prije sve-
le za ispuštanje otpadnih voda u ri- dozvolu”, tvrdi Ganguly. ga karakter ljudi koji rade na teškim
jeku Spreču, koja je oduzeta prošli Radnici se također protive zatvaranju GI- radnim mjestima kojih više nema u
mjesec. Protiv direktora Debasisha KIL-a, tvrdeći da nema mnogo kompanija u BiH, poduzet ćemo sve mjere. Oni
Gangulyja Tužilaštvo vodi istragu BiH u kojima se dnevno obrne milion mara- koji misle isključivo o zatvaranju, mo-
zbog nesavjesnog rada i zagađenja okoliša u ka. “Nadam se da će svi imati razuma da ova rat će mijenjati svoje stavove. Ovaj je sindi-
dva ovogodišnja ekološka incidenta, odnosno kat dovoljno jak, ali i dovoljno lud, rekao bih.
zbog izlijevanja katrana u rijeku Spreču i zbog Nismo žuti sindikat i onaj koji prati, nikad ni-
izlijevanja amonijačne vode i drugih opasnih smo bili igrači ni uprave ni državnih instituci-
materija. Također, nakon prošlosedmičnog ja. Sami odlučujemo i ako uradimo nešto što
uviđaja, tužioci su potvrdili da ova kompani- nije korektno, spremni smo odgovarati za to”,
ja nastavlja s onečišćenjem okoliša te da je poručio je Mirsad Imamović, predsjednik Sin-
stanje veoma loše. dikalne organizacije GIKIL-a.
“U cilju navodnog smanjenja oticanja u Spre- I dok se, kako su naveli tužioci, zagađivanje
ču, amonijačna voda se i dalje taloži i rasipa nastavlja većim intenzitetom, postavlja se pi-
po samom kombinatu. Stanje je i dalje izrazito tanje da li je hiljadu radnih mjesta važnije od
loše. U napuštene kanale i podrumske prosto- života preko 477.000 stanovnika Tuzlanskog
rije ugašenih koksnih baterija, koje zauzimaju kantona, gdje je, kazali su stručnjaci tokom
značajan dio površine kompleksa, i dalje se nedavno održanih Sedmih susreta pulmolo-
taloži značajna količina amonijačne vode, a i ga u Tuzli, povećan broj oboljelih od karci-
dalje se dio te vode ispušta u Spreču”, sa- noma pluća, na što zagađenje zraka utječe
općio je Admir Arnautović, glasnogovornik u značajnoj mjeri. /A. A./

“LIČNO” U
BANJOJ LUCI
Izložba portreta “Lično”, čiji je autor fotoreporter Stava Velija
Hasanbegović, otvorena je u Banjoj Luci. Hasanbegović je na Događaju je prisustvovao veliki broj zvanica, uključujući i pred-
otvaranju rekao da je cilj ove izložbe da kroz portrete, koji govore stavnike međunarodnih organizacija i lokalnih vlasti, aktivista i
o prošlosti, pošalje poruku za budućnost. udruženja žrtava rata. /R. I./
“Proces stvaranja ovih fotografija počeo je prije dvije godine, a sam
proces stvaranja portreta trajao je tri dana. Na ideju sam došao u
Doboju, gdje sam prisustvovao javnom govorenju i svjedočenju
ljudi koji su proživjeli strahote u ratu, ta svjedočenja su ostavila
traga na mene i nakon toga sam odlučio napraviti ove portrete”,
kazao je Hasanbegović. Na izložbi su govorili i Janko Samouković
iz Višegrada, Krešo Primorac iz Mostara i Amir Omerspahić iz Sa-
rajeva, koji su svjedočili o patnjama kroz koje su prošli tokom rata.

STAV 22/11/2018 7