Page 13 - STAV broj 276
P. 13

na tim plantažama. Obveznice utemeljene
                                                                               na robovima finansirale su se od novona-
                                                                               stale željezničke industrije do lutrije u Sje-
                                                                               dinjenim Državama. Britanska banka “Ba-
                                                                               rings Brothers”, usko povezana s elitom te
                                                                               zemlje, počela je prodavati te obveznice u
                                                                               Evropi, gdje su stekle znatnu popularnost
                                                                               jer su ih smatrali vrlo sigurnim. Kad su
                                                                               SAD ukinule ropstvo, presudom Vrhov-
                                                                               nog suda te zemlje potvrđena je valjanost
                                                                               imovine kojom su vlasnici tog duga nasta-
                                                                               vili primati kamate i glavnicu izdavatelja
                                                                               obveznica, unatoč činjenici da je osnovna
                                                                               imovina – robovi – prestala postojati jer je
                                                                               ropstvo bilo zabranjeno.
                                                                                  Na brodovima koji su robove dopremali
                                                                               u Ameriku umiralo je više mornara nego ro-
                                                                               bova. Razlog je bio jednostavan: rob je imao
                                                                               ekonomsku vrijednost, posada nije. Pored toga,
                                                                               ako je mornar umro, nije mu plaćen bonus za
                                                                               prodaju tereta kada se vrati kući. To, narav-
                                                                               no, ne znači da putovanja nisu bila grozna
                                                                               za robove. Znakovit je za to vrijeme podatak
                                                                               da su 90 posto posjeda trećeg predsjednika
                                                                               SAD-a Thomasa Jeffersona činili njegovi ro-
                                                                               bovi. Godine 1804. desila se pobuna crnačkog
                                                                               i mulatinskog stanovništva Haitija i dovela
                                                                               je do nezavisnosti te francuske kolonije. To
                                                                               je bio jedini slučaj u historiji da je pobuna
                                                                               robova postigla takav rezultat, ali 1825. go-
                                                                               dine Francuska je uspjela natjerati Haiti da
                                                                               pristane nadoknaditi svojim bivšim vlasni-
                                                                               cima zemljišta ekonomski gubitak. Haiti je
                                                                               tako morao plaćati dug za svoju slobodu 122
                                                                               godine. Tek je 1947. godine isplata završena.
                                                                                  Nije samo Churchillov kip meta ovih
            Nije više stvar samo u sjećanju na nedav-                          dana u Velikoj Britaniji. Churchill je bio lik
          no nasilje nad imigrantima i tamnoputim,    Kralj Leopold            svog vremena, koji je govorio jezikom vre-
          Evropljani su također odlučni samokritizi-                           mena u kojem je živio i koji, iako je vjerovao
          rati i revidirati vlastite historijske ličnosti                      u rasne hijerarhije, ipak nije dijelio ideju da
          koje gledaju kao spomenike na trgovima                               se ljudi u nižim ešalonima trebaju ponašati
          svojih gradova. Na svojim leđima nose te-                            neljudski ili ih treba, kao što je toliki broj to-
          ret duge rasističke historije koja predstav-                         talitarnih vođa mislio, istrijebiti. U Bristolu
          lja tamnu fazu u njihovoj prošlosti, teret                           je kip Bronza Edwarda Colstona, trgovca ro-
          ropstva i kolonijalizma. Spomenici moraju                            bovima iz osamnaestog stoljeća, srušen i od-
          predstavljati ideale koji ne odgovaraju ra-                          vučen u vodu. Tako je bilo i s kipom Cecila
          snoj segregaciji koju su u to vrijeme branili                        Rhodesa u Oxfordu, britanskog kolonizato-
          ti likovi iz prošlosti.                                              ra koji je vjerovao u anglosaksonsku supe-
            Ako postoji djelatnost koja definira čo-                           riornost. U Belgiji su demonstranti napali i
          vjeka, to je ropstvo. Taj se pojam pojavljuje                        oštetili kip kralja Leopolda II, koji je u An-
          još prije 4.000 godina, u prvom poznatom                             twerpenu uklonjen s trga. Bila je to kritika
          pravnom tekstu – Hamurabijevom zakoniku,                             kolonijalne historije Belgije i monarha koji
          pa sve do 1981. godine, kada je Mauritanija                          je brutalno zlostavljao i iskorištavao milio-
          popustila pritisku i ukinula ropstvo. To je                          ne građana Konga u onome što je on nazvao
          bio dan kada je svijet prvi put postao mje-                          “civilizacijskom misijom”. U Francuskoj su
          sto gdje je na svakom njegovom pedlju bilo                           statue i ime Jean-Baptiste Colberta prisutne
          zabranjeno da jedna osoba posjeduje drugu.                           na ulicama i trgovima kao sjećanje na čo-
          Ropstvo je odraz ljudske historije, nastalo je                       vjeka koji je napisao Code Noir, zakon iz 18.
          u neolitiku, a najveći se zamah desio tokom                          stoljeća koji je regulirao trgovinu robljem na
          transatlantske trgovine robovima, koja je u                          teritorijima francuskih kolonija.
          tri i po stoljeća odvela 13 miliona ljudi iz
          Afrike u Ameriku.                                                    LEOPOLD I KONGO
            U 19. stoljeću robovi su prihvaćeni kao                               Statue belgijskog kralja Leopolda II uni-
          zalog za kredite koje su vlasnici plantaža                           štene su u demonstracijama u Bruxellesu, An-
          dobijali od banaka za finansiranje operacija                         twerpenu i Gentu. Leopold de Saxe-Cobourg


                                                                                                    STAV 18/6/2020 13
   8   9   10   11   12   13   14   15   16   17   18