Page 14 - STAV broj 276

POLITIKA

Oštećeni Churchillov spomenik rezervi gume. Tokom njegove vladavine
narasla je međunarodna potražnja za gu-
mom koja je vađena iz stabala u bogatim
šumama Konga. Problem prikupljanja tog
materijala bio je ogromna količina radne
snage koja je bila potrebna i teški uvjeti
rada. Zato je belgijski kralj smislio sistem
eksploatacije, koji je u osnovi stanovnike
Konga osudio na ropstvo.
Istraživač Henry Morton Stanley (de-
monstranti ovih dana traže rušenje i njegove
statue), prvi Evropljanin koji je prešao neko-
liko hiljada kilometara toka rijeke Kongo,
i drugi kraljevi izaslanici bili su zaduženi
između 1884. i 1885. da potpišu ugovore s
vođama plemena u Kongu koji su tako ne-
svjesno ustupili vlasništvo nad svojom ze-
mljom Međunarodnom udruženju Konga.
Na taj je način Leopold II koristio lokalnu
radnu snagu kako bi skupio gumu i pomo-
gao belgijskim dužnosnicima, vojnicima i
policiji koji su došli da se nastane u zemlji.
et Gothase (1865–1909) vladao je Kongom je elegancijom i dobrim manirima uvje- Kongoanci su postali robovi, a sadistički su
bez ispaljenog metka. Zemlju s dvadesetak rio odabranu grupu geografa, istraživača i kažnjavani oni koji nisu na vrijeme isporu-
miliona stanovnika nije ni naslijedio niti humanitarnih aktivista na geografskoj kon- čivali obavezne količine. Načini na koji su
osvajao, bilo je dovoljno da uvjeri tadaš- ferenciji u Bruxellesu da je njegov interes kažnjavani bili su neopisivo teški, od sek-
nju međunarodnu zajednicu da će, ukoliko “apsolutno humanitarni”. Tada je izabran za sualnih napada do uništavanja cijelih sela,
mu povjere suverenitet nad tom afričkom predsjednika novoosnovanog Međunarodnog a sakaćenja su uzela tolikog maha da su ci-
državom, zaštititi stanovnike od mreže tr- udruženja Afrike, koje je na kraju transfor- jela sela bila nastanjena ljudima bez udova.
govaca robljem. Cilj tog Belgijanca, koji je mirano u Međunarodno udruženje Konga. Monarh je bio potpuno svjestan onoga
svoje malo evropsko kraljevstvo definirao U februaru 1885. godine u Berlinu su se što se događa u unutrašnjosti zemlje. Histo-
kao “mala država – mali ljudi”, bio je dobiti okupili predstavnici četrnaest nacija, pred- ričar Adam Hochschild pisao je o tome u
koloniju i iz nje iscijediti sve što se iscije- vođeni Velikom Britanijom, Francuskom, svojoj knjizi Duh kralja Leopolda, u kojoj
diti dalo. Teritorija današnje Demokratske Njemačkom i Sjedinjenim Američkim Dr- tvrdi da je Leopold II bio savršeno svje-
Republike Kongo bila je lični posjed bel- žavama. Bio je tu i Leopold II. Za Kongo, stan zločina. On objašnjava da se belgijski
gijskog kralja Leopolda II do 1908, kada je područje 20 puta veće od Belgije, obećao je kralj nije suočio ni s kakvim otporom kada
postao belgijska kolonija. “ukinuti ropstvo i kristijanizirati divljake” je uspostavio svoj robovski sistem, budu-
Leopold je znao sakriti svoje ekonom- u zamjenu za vladavinu nad njime. Velike ći da se Kongo protezao preko ogromnog
ske ciljeve stvarajući o sebi sliku humani- sile dodijelile su belgijskom kralju Kongo teritorija na kojem je svako pleme živjelo
tarca, altruističkog monarha koji je finan- a da nisu znale kakva je on zaista osoba i, u izolaciji. Hochschild je procijenio da je
sirao dobrotvorne udruge za borbu protiv prije svega, nisu znale ništa o velikom blagu u tim okolnostima 10 miliona ljudi umr-
ropstva u zapadnoj Africi i plaćao putovanje koje je bilo tamo skriveno. Osim slonovače, lo. Kada su o onome što se dešava u Kon-
misionara u te regije. Godine 1876. svojom Leopolda je Kongo privlačio zbog velikih gu javnost uzbunili američki baptistički
pastori, tuženi su za klevetu, a 1889. Leo-
pold je čak ugostio učesnike konferencije
protiv ropstva.
Trebale su godine da Evropa i Belgija
priznaju i preuzmu odgovornost za zločine
u Kongu. U britanskoj administraciji nastala
je prava drama kada su za divljačke zločine
u Kongu saznali iz izvještaja Rogera Case-
menta poslanog Ministarstvu vanjskih po-
slova. O zločinima je javnosti govorio pisac
Joseph Conrad u svom romanu Srce tame, a
Arthur Conan Doyle, tvorac Sherlocka Hol-
mesa, napisao je knjižicu Zločin u Kongu
(1909). Neposredno prije smrti Leopold je
pod međunarodnim pritiskom ostavio Kon-
go u vlasništvu Belgije, ali je nova kolonija,
iako restrukturirana, imala brojne probleme
prouzročene tolikim brojem maltretiranih i
ubijenih. Naknadna milionska odšteta koju
je Belgija platila Kongu učinila je robovsku
kompaniju za eksploataciju gume profitabil-
Negro Village u Njemačkoj nom samo za Leopolda.

14 18/6/2020 STAV