Page 67 - STAV broj 342

Malkoč je, poslije završetka rata i po-
vratka u Jugoslaviju, na vojnom sudu u
Sarajevu 14. augusta 1945. godine osuđen
na jedanaest godina prisilnog rada. Za
vrijeme izdržavanja ove kazne u zatvo-
ru u Zenici tadašnji republički državni
tužilac Hakija Pozderac ga je identifici-
rao kao imama u Villefrancheu. Na to je
Malkoč prebačen u zatvor u Bihaću, gdje
mu je pred tamošnjim sudom namješten
politički proces, na kraju kojeg je Malkoč
osuđen na smrt.
Osmog februara 1947. godine je pogu-
bljen strijeljanjem. Srodnici nikada nisu
saznali gdje mu je grob. Kao supruga ofi-
cira, njegova udovica je kasnije uspjela, na
osnovu činjenice da joj je muž strijeljan
u Jugoslaviji, dobiti u Njemačkoj malu
penziju – po osnovu ratnog zbrinjavanja.
Bernwald je uspio da u Okružnom Bosnu, pa je tom prilikom održao javne
sudu u Bihaću dobije optužnicu protiv zborove u Banja Luci, Bos. Novom, Ca-
Halima Malkoča (Akt. Z. 722/46, Bihać, zinu, vrbujući muslimane da stupe u nje-
30. 8. 1946), na osnovu “krivičnog dje- mačku vojsku radi borbe protiv vlastite
la protiva naroda i države”, kao i presu- braće svrstane u redovima J.A. u čemu
du (broj Ko. 320/46, od 5. 11. 1947). S je imao djelomičnog uspjeha, pa je tako
obzirom na to da i optužnica i presuda samo iz Bihaća, poslije njegovog govora
sadrže potpuno identičan tekst, u knji- stupilo u SS diviziju oko 10 mlađih ljudi.
zi je objavio tekst presude, izrečene “u Osim toga za vrijeme istog propagand-
ime naroda”. nog putovanja u istom cilju držao jedan
“(...)Okružni sud u Bihaću u vijeću govor u Bos. Krupi i to u džamiji, skrna-
sastavljenom od narodnog sudije Terzi- veći tako vjersku svetinju muslimana za
ća Ale kao predsjednika vijeća i prisudi- paklene planove fašističkih neprijatelja.
telja Davidović Mile i Sefić Nazifa kao 3. Početkom ljeta 1944. odmah poslije
člana vijeća, te zapisničara Tišma Milke ubistva Miljković Huske, a u cilju da bi
povodom optužnice Javnog tužioca za to ubistvo i vojnički i politički iskoristio
okrug Bihaća od 30. 08. 1946. broj 722/46 za neprijatelja i proširio redove deset-
protiv Malkoč Halima um. Šaćira iz Bi- Zvonimir Bernwald (u sredini) kovane 13. SS divizije, sa direktivama,
haća zbog krivičnog djela iz člana 3 t.3 koje je primio od komadanta divizije
i 6 Zakona o kriv. Djelima protiv Naro- Kriv je: Što je i to: njemačkog generala Sauber-Cvajga po-
da i Države dana 4. i 5. novembra 1946. 1. Kao član štaba 13. pionirskog ba- novo krenuo na propagandsko putova-
održanog glavnog pretresa u prisutno- taljona 13. njemačke tzv. Handžar divi- nje u Bihać i Cazin, gdje je održao javne
sti pomoćnika javnog tužioca Kaveza- zije u septembru godine 1943. u Fran- zborove koje je sazvao ustaški logor uz
na Moska i optuženog Malkoč Halima, cuskoj u gradu Villefranche (Vilfranž), pomoć izdajničke muslimanske reakcije.
a na osnovu predloga javnog tužioca da otkrio njemačkoj komandi zavjeru, koju U govorima koje je tom prilikom održao
se optuženi proglasi krivim u smislu iz- je u tome bataljonu organizirao poručnik pred mnoštvom sakupljenog naroda si-
mijenjene optužnice i kazni najstrožije Džanić Ferid sa još nekim drugovima u jao klevete i laži protiv N.O.B. i N.O.P.
po zakonu i predloga optuženog da bude cilju da čitav 8. bataljon – pošto likvidira zalažući se svim silama za mobilizaciju u
blaže kažnjen – temeljem člana 12/1 citi- njemački komandni kadar – prebjegne u njemačku vojsku, za pridobijanje što ve-
ranog zakona presudio je: šumu radi priključenja francuskim parti- ćeg broja muslimana za oružanu borbu
Malkoč Halim um. Šaćira i majke zanima i zajedničke borbe s njima protiv protiv J.A., a na korist njemačkog okupa-
Džehve rođene Muhamedagić, rođen iste, Nijemci su u krvi pobunu ugušili tora, u čemu je imao djelomičnog uspje-
u Sokolcu posljednjem boravištu u Bi- i pred cijelim bataljonom strijeljali 25 ha, jer je odmah poslije njegovih govora
haću, državljanin FNRJ, oženjen, otac državljana Jugoslavije, pripadnika toga i održanih zborova preko 60 muslimana
dvoje djece od 5 – 6 godina, pismen s 4 bataljona. – dakle izvršio ratni zločin tj. stupilo u Handžar diviziju, koji se broj
razreda osnovne škole i 8 razreda Ga- u vrijeme rata i neprijateljske okupacije kasnije povećavao.
zi-Husrefbegove medrese, sa velikom vršio potkazivanja koja imaju za rezul- 4. Kao delegat njemačke divizije u
maturom, bez imovine, imam i vjero- tat osuđivanja na smrtne kazne i ubistva toku ljeta i jeseni godine 1944. vrbovao
učitelj, kažnjen presudom Vojnog suda državljana FNRJ, - čime je počinio kriv. dezertere i ostala lica koja su izbjegavala
Sarajevskog vojnog područja od 14. av- Djelo iz čl. 3 t.3 Zakona o kriv. Djelima služenje u neprijateljskoj vojsci, te silom
gusta 1946. na kaznu lišenja slobode sa protiv naroda i Države. i prijetnjama mobilisao ih u tzv. njemač-
prinudnim radom u trajanju od 11 go- 2. U jesen godine 1943. kao satnik 8. ku “Kama” diviziju, koja se nalazila na
dina i gubitkom političkih i pojedinih Njemačke tzv. Handžar divizije na poziv vježbi u Novom Sadu, koji je tada pripa-
građanskih prava osim roditeljskih u njemačkog komadanta te divizije krenuo dao Mađarskoj.
trajanju od 5 godina u istražnom zatvo- na propagandno putovanje iz Njemačke – - dakle djelima pod 2., 3. i 4. izvršio rat-
ru od 10. juna 1946. gdje se divizija tada nalazila – u Zapadnu ni zločin tj. u vrijeme rata i neprijateljske

STAV 24/9/2021 67