Page 63 - STAV broj 342

Bosni i jedinstvena po svojoj konstrukciji i
redovima stubova preslikanih iz seldžučke
arhitekture, kako vele stručnjaci, tek bijaše
završena pobuna Husein-kapetana Grada-
ščevića. Nakon što porazi Huseina na Stu-
pu pored Sarajeva, Kara Mahmud-paša poče
mahati sabljom i lijevo i desno i sjeći hame-
tice, ne ispitujući podrobno ničije krivnje.
Za toga svako je u Bosni bio kriv pa i naj-
mudrije glave u Krajini pokupi i protjera
u Istanbul. Godinu ranije iz izgnanstva se
vrati Alija Kedić, dugogodišnji tjelesni ču-
var ostarjelog Hasan-age Pećkog, te pričaše
kako su Hasan-agu otrovali i da se srušio mr-
tav čim je izašao iz odaja velikog vezira koji
ga pozvao na kahvu da ga, k’o biva, upozna.
Opet se narod bunio i u Krajini se sve
uzvihorilo. Sve je češće dolazio u Bužim kod
Kedića Durak-beg, sin Hasan-age Pećkog,
prijek i tvrdoglav, pun bijesa i želje da osve-
ti oca, kojeg, pravo rečeno, bijahu poklopi-
le godine i svaki se čas čekalo da mu Azrail
dođe na kahvu pa bi ga samo benast trovao
i okajavao i nosio njegovu smrt na duši. A
Bužimljanima baš se prohtjelo da podignu
jednu džamiju ovdje, ispod gradskih zidina,
gdje se svakog dana iskupljala gomila svijeta
na daleko poznati bužimski sajam. I po hi-
ljadu ljudi znalo se obreti na ovom mjestu,
među dućanima iz kojih se snabdijevalo pola
Krajine, a džamija gore, među zidinama, iz-
građena još one godine kada Osmanlije zau-
zeše Bužim, bila je namijenjena gradskoj po-
te da najstariji među gizdavim krajiškim ni- sadi, pa je dizdar, kako su nastupila pogana
šanima u haremu potječe iz 1856. godine, a vremena bez mira i poretka, bio prinuđen ne
podignut je Sulejmanu Šahinoviću. U dža- dati da mu se svako vrzma po gradu i bro-
miji se skoro dva stoljeća čuva drvena ploča ji mu stražu i topove i đulad, jer je sve bilo
s tarihom u formi levhe. Oni koji razumiju uzavrlo od špijuna i više nisi mogao znati ko
arapski kažu da na njoj stoji zapisana godina za koga radi i ko kome dojavljuje, a brinuti o
hidžretska 1254, što odgovara 1838. Te go- jednoj ovakvoj utvrdi, mora se priznati, nije
dine je džamiju i Hudud česmu pred njom bio nimalo lahak posao.
dao obnoviti bosanski valija Vedžihi-paša, što Iako bijahu nastupile teške godine i narod
piše i u vakufnami iz 1840. godine, koja se u Krajini sve dublje propadao u siromaštvo i
isto čuva u džamiji. Kažu da je Vedžihi-pa- bijedu, ipak, ovdje, uz same zidine srednjo-
ša donio tada sa sobom i dvije levhe čuve- vjekovnog grada to se nije dalo osjetiti. I dalje
nog Abdurahmana Siri-babe, šejha tekije u su dolazili trgovci, nakupci i šverceri sa svih
Oglavku pored Fojnice, njegovog velikog strana, dovodila se stoka i cijeli dan na kan-
prijatelja i jednog od najvećih duhovnjaka tarima mjerilo žito, zveckaše srebrne akče u
tog vremena. kesama za pasom, a po dućanima nanizanim
Taj Mehmet Salih Vedžihi-paša ostat će s obje strane ceste razmjeravala se kadifa iz
upisan u bosanske historijske knjige kao vezir Damaska i svila iz Isfahana i brojala porto-
koji je konačno ukinuo kapetanije i ajanska kola izmirska. Mirisalo je sve po domaćem
vijeća te proveo podjelu Bosanskog pašaluka hošafu, i po pečenju, i po kestenu, i po cijeli
na muselimluke. Bilo je to iste godine kada je dan vrtješe se prodavači boze, halve i pek-
dao izgraditi ovu džamiju, neki kažu, samo simeta svakojakog, na sav glas hvaleći svo-
zbog toga što je htio da se dodvori buntov- ju robu. Ponekad bi zalutao kakav Ciganin
Šahinović i šezdesetsedmogodišnji Ibro nim Bužimljanima. Teško je u to povjerova- s medvjedom i lupao u def tjerajući stokilu
Makić. Bi to godine 1989. ti jer Vedžihi-paša pokaza veliku hrabrost i životinju da igra, a pod njom se protresala
U vrijeme Agresije na Bosnu i Herce- već naredne godine sudari se s pobunjenim zemlja, i krv joj kapala u prašinu s njuške
govinu iz Bužima se nije moglo nikud, pa Krajišnicima kraj Lipnika u Starom Majda- na koju je bio privezan kolac što je pravio
ni na hadž. nu na Sani i potuče ih do nogu, a onda ode sigurnu razdaljinu između medvjeda i nje-
Evo, stoji zapisano da je džamija izgra- dalje gušiti pobune po Livnu, i po Sarajevu, govog vlasnika. Jednom dovede neki Afga-
đena 1835, a da je popravljena tačno stotinu i po cijeloj Bosni. nistanac majmuna i sjedio je baš na mjestu
godina kasnije. Međutim, historičari vole reći Bila su to teška vremena. U godini kada gdje će godinama stajati taš s kojeg se jaha-
da nije poznato tačno vrijeme njene izgradnje je započeta ova džamija, najveća drvena u lo na konja kada se krene na hadž i, poput

STAV 24/9/2021 63