Page 62 - STAV broj 342

DRUŠTVO

Drvena džamija podno zidova
srednjovjekovnog grada

BUŽIMSKI

HADŽIJSKI

TAŠEVI

Naposljetku, ustali se običaj da svaki hadžija, iako se odavno na

hadž ne polazi konjem, postavi pred džamiju taš sa svojim imenom.

Tekst i fotografija: Izet PERVIZ

oredani kao djeca pred ulazom u svemogući Bog, koji nije muhtač ničemu
mejtef, nižu se pred drvenom dža- na ovom dunjaluku.
mijom podno bužimskog starog
Pgrada taševi. Sa svakog od njih po HADŽIJSKI KAMENOVI
jedan se pokorni Bužimljanin popeo na Evo, ovi kamenovi govore da su se 25.
konja i sjahao kao hadžija. Naravno, tako februara 1969. godine odavde, probijajući se
se samo kaže, odavno se na hadž ne odlazi kroz guste krajiške magle, ispraćeni od cije-
konjem. Ali ovdje je ostao običaj da svako log sela, dvojica smjelih Bužimljana uputili
postavi svoj hadž-taš i na njemu upiše ime na hadž. Arif Duraković, sin Osmanov, imao
i prezime, godinu rođenja i onu u kojoj se je šezdeset tri godine, a Bajro Kedić godinu
uputio u daleku Meku. Nakon što bi klanjao manje. Nema sumnje da ovo nisu prvi Buži-
u džamiji, hadžija bi se, u pratnji svojih naj- mljani koji postadoše hadžije i prava je šteta
bližih, popeo na svoj taš, zahvalio se Bogu što starijih taševa nema ili što se ranije ne
i njegovu Poslaniku, zatražio halal od onih ustali običaj da svaki hadžija kamenom obi-
koji ga ispraćaju, darovao bi hodžu svilom lježi svoj sveti put. Tri naredne godine, po
i kadifom, a među djecu prosuo bombone i svoj prilici, niko iz ovog džemata nije išao
sitan novac i na kraju bi održao kratak govor na hadž. Tako kažu taševi. Ramo Duraković
i suprugu svoju ovlastio da, u njegovom od- hadž je obavio 1972, imao je 59 godina i bio
sustvu, upravlja njihovim imetkom. je jedini koji je ispred ove džamije te godine
S ovih hadžijskih taševa što čuče pred ispraćen za Meku. Sada je trebalo čekati na-
džamijom, uz ogradu koja odvaja mezarje rednih pet godina pa da se opet cijeli džemat
od puta, može se iščitati da se posljednjih iskupi pred džamijom i načini pravo narodno
godina sve više ljudi odlučuje da obavi hadž, slavlje. Te 1977. godine ode na hadž i sretno
što bi moglo govoriti da se nikada ovdje nije se vrati kao hadžinica u svojoj šezdeset šestoj u redu, ovaj prvi do džamije, na koji se tri-
bolje živjelo i da je sve više onih koji mogu godini Hatidža Čaušević. naest, odnosno četrnaest i petnaest godina
priuštiti taj svakom muslimanu sveti put. Nakon Hatidže, u cijelom džematu deset kasnije upisa i četvero hadžija Mašinovića:
A možda bi se moglo čitati i o tome kako godina nije bilo novog hadžije. Tek 1987. Nazif ode 2003, u šezdeset sedmoj godini,
su se ljudi posljednjih decenija vratili vjeri godine krenu na hadž, u svojoj šezdesetoj naredne godine, u šezdeset petoj ode Še-
i sve više je misli upućeno u stalnu svijest godini, Ale Mehić s dvije godine mlađom fika, a u godini iza nje u svojoj devedeset
o prolaznosti čovjekova života i kako je čo- suprugom Munirom i sretno se vratiše i petoj odoše Ale i njegova tri godine mlađa
vjek muhtač i vodi, i zraku, i vatri, i hrani, postadoše hadžije i uglednici među svojim supruga Selime. U međuvremenu se put
i zdravlju, i svemu onome čime gospodari Bužimljanima. To nam kazuje najveći taš Meke uputiše i šezdesettrogodišnji Arif A.

62 24/9/2021 STAV