Page 38 - STAV broj 418

DRUŠTVO

obrađivana nikako do danas, ali se može
konstatirati da se njegovom utjecaju, kako
graditeljskom tako i političkom, nije pri-
davala veća pažnja u vodećim naučnim
krugovima, naročito u posljednjih neko-
liko decenija.
“Izražena je i nebriga za materijalnim
naslijeđem koje je ostavio iza sebe. Tako
je još od vremena austrougarske uprave
počela razgradnja, prvenstveno vakufa i
vakufske imovine, a onda i s nacionaliza-
cijom, pa čak i uništenjem pojedinih dje-
la, kako materijalne tako i duhovne kul-
ture. Ovo nije radio samo ‘strani’ faktor,
radile su to i same institucije u državi, a i
obični puk svojom nebrigom doprinosio
je uništenju i devastaciji ove zaostavštine”,
pojašnjava Muftarević.

PROBLEM ZANEMARENOSTI
HISTORIJSKIH LIČNOSTI
Predsjednik Udruženja za zaštitu kul-
turne baštine Bosne i Hercegovine “Isa-
beg Ishaković” Armin Čelik kaže da zane-
marivanje, nažalost, nije samo prisutno u
kontekstu lika i djela Isa-bega Ishakovića,
već da je predmetom istog problema i niz
drugih važnih historijskih ličnosti. riječi da je vrijeme najbolji sudija, a da je Sve dok se bavimo čisto naučnim pristu-
“Mislim da ovo dobrim dijelom poka- ono pokazalo da je delekovidost Isa-bega pom u tome ne vidim nikakav problem.
zuje i sliku nas kao društva. Ključne histo- Ishakovića bila ogromna. Dobro je da smo uspjeli skrenuti pažnju
rijske ličnosti ekskomunicirali smo iz druš- Kada je riječ o debatama koje su se vo- javnosti na jednu ovako bitnu temu”, nje-
tva, ne slijedimo njihov svijetli primjer i dile u vezi s 1. februarom, on kaže da je gova je zaključna poruka.
ne uzimamo nikakve pouke od njih. Ovo Udruženje za zaštitu kulturne baštine BiH
isto možemo reći i za plejadu ličnosti koja “Isa-beg Ishaković” sve svoje aktivnosti “S ISA-BEGOM ISHAKOVIĆEM GRAD
počinje banom Kulinom pa sve do Emeri- provodilo skupa s akademskom zajedni- POSTAJE GRADOM”
ka Bluma. Kada sagledamo kontekst ovoga com. Čitav njihov rad, ističe, u skladu je Jedan od koautora “Utemeljitelja”, vr-
što sam rekao ranije, nije ni čudo da se o s naučnim postulatima i nikada nisu ula- šilac dužnosti direktora JU Muzej Sarajeva
Isa-begu Ishakoviću govorilo ponajmanje zili u bilo kakve špekulacije. Armin Čelik Hamdija Dizdar priča da će ova izložba u
i da je njegova ostavština apsolutno nepra- ističe da se 1. februar nametnuo sam kao 22 panela i pet kubusa s predmetima iz tog
vedno gurnuta u drugi plan. Definitivno odgovor na njihovu hipotezu “Od kada perioda ispričati priču o urbanim počeci-
Isa-beg Ishaković nema mjesto u našem Sarajevo u kontinuitetu egzistira kao ur- ma i nastanku Sarajeva te na slikovit način
društvu koje bi trebao imati. Ono što bi bana cjelina?” predočiti kako je razvoj grada oblikovao
bilo posebno bitno jeste da kroz institucije “Skupovi koje smo organizirali – živote ljudi i kako je arhitektura doživjela
Grada dobije status koji bi trebao da ima “Okrugli stol” i “Međunarodna naučna promjenu, odnosno kako se vodilo raču-
kao osnivač. Isa-beg Ishaković bi trebao konferencija Isa-beg Ishaković” dali su na da se postigne sklad, funkcionalnost i
biti inspiracija svima onima koji preten- odgovor. Napominjem da su ovdje svoje da se poštuje pravo drugog i drugačijeg.
diraju biti državnici, političari, poduzet- radove priložili najznačajniji naučnici u “Osmanska arhitektura poznata je kao
nici, graditelji i humanitarci. Posebno bi ovom polju koje trenutno imamo. Osim jedna od najsuperiornijih u graditeljskoj
oni koji djeluju u tim okvirima iz Sarajeva toga, konsultiran je i određeni broj histori- kulturi i Istoka i Zapada, što je dakako
trebali imati prepoznatljivu nit u svome čara koji nisu učestvovali direktno na sku- determinirano i onim što su prethodnici
poslu koja ih veže za Isa-bega Ishakovića povima, ali su kroz promocije i samostalne postavili kao uzuse. Istovremeno, ona je i
i način na koji je on gledao u budućnost, tekstove dali doprinos. Na samom kraju umjetničko-estetska i funkcionalno-utilitar-
gradio, darivao, vodio... To je historijski došao je i elaborat koji je potkrijepio sve na, pa se s pravom može reći da su se i javni
kapital koji je rijedak. To su ličnosti koje ovo o čemu govorimo. Naravno, postoje i i stambeni objekti iz tog perioda, oni koji
su mijenjale tok povijesti”, tvrdi Čelik uz drugačija mišljenja i to je sasvim uredu. su bili u simbiozi s prirodnim okruženjem,
“Ključne historijske ličnosti ekskomunicirali smo iz društva, ne slijedimo njihov svijetli
primjer i ne uzimamo nikakve pouke od njih. Ovo isto možemo reći i za plejadu ličnosti
koja počinje banom Kulinom pa sve do Emerika Bluma. Kada sagledamo kontekst ovoga
što sam rekao ranije, nije ni čudo da se o Isa-begu Ishakoviću govorilo ponajmanje i da
je njegova ostavština apsolutno nepravedno gurnuta u drugi plan. Definitivno Isa-beg
Ishaković nema mjesto u našem društvu koje bi trebao imati.”

38 10/3/2023 STAV