Page 41 - STAV broj 418

ĐAVO ILI ŠEJTAN – DUHOVNO ZLO BIĆE

Monoteističke religije proistekle s ademovskog i ibrahimovskog Kad su posrijedi temeljna značenja navedenih leksema, đavo
izvora naučavaju o postojanju duhovnih bića čiji je zadatak na- je onaj koji „nabacuje“ i kleveće, u prenesenom smislu, nago-
vođenje ljudi na zlo. Prema islamskom naukovanju, stvoreni su vara na zlo, što ima veze s latinskim izrazom temptare, a što
od biti vatre, za razliku od meleka, koji su stvoreni od biti svje- je kod nas dalo oblik tentati, odakle se pojavljuje i konstrukci-
tlosti. U bosanskom jeziku više je izraza kojima se označavaju ja: „natentati koga na nešto“. Sotona odnosno šejtan, ako se
ova bića, i zanimljivo, više je izraza kojima se opisuju negoli je uzima da imaju isto porijeklo, prema potvrdama iz hebrejskog,
riječ o melecima. Dakako, pod navedenim se ne podrazumije- znači protivnik, odnosno šire kazano neprijatelj, dušmanin, a
vaju vlastita imena nekih od spomenutih duhovnih bića. isto to porijeklo značenja nalazi se u obliku vrag (prasl. *vorg’),
Nazivi općeg značenja navedenih zlih duhovnih bića u bosan- što je značilo neprijatelj. Lucifer je ime dobio po jutarnjoj zvi-
skom vode porijeklo iz različitih jezika i poprilično su determini- jezdi, s obzirom na to da je lat. lux svjetlost (u bosanskom je
rani vjerskom provenijencijom, iako to ne mora biti uvijek tako. to prilagođeno u luča). Ime Iblis označava, dakle, šejtanskog
Općeupotrebni izraz, naslijeđen iz grčkog i preuzet u latinski: starješinu, a njegovo etimološko značenje nije dostupno u juž-
diabolos > diabolus, što je kasnije proizvelo oblik dijavol, shodno noslavenskim izvorima.
tzv. vitacizmu iz grčkog jezika gdje je b zapravo v. Nakon toga U jeziku je prisutan nemali broj metaforički kreiranih izraza koji
došlo je do skraćivanja suglasnika i u j, što je proizvelo stapa- se odnose na ovo biće: šantavi, prokletnik, nalet, naletnik, a po-
nje d i j u đ, dok se finalno l, pošto je izgubljen poluglas iza l, sebno zanimljiv jeste oblik anamon, o kojem postoje novije lin-
preobrazilo u o, nakon čega je skupina -ao stezanjem dala -o: gvističke studije (Halid Bulić). Zanimljivo je da je izraz proklet-
dakle, diabolus > diabol’ > diavol > djavol > đavol > đavoo > nik zapravo svojevrsni prijevodni ekvivalent riječi nalet odnosno
đavo. Da proces adaptacije nije tekao ravnomjerno, pokazuje modificirano naletnik. A nalet je oblik koji je nastao metatezom
činjenica da je u hrvatskoj praksi registriran oblik đavao, gdje se arapskog izraza la’net, što znači proklet, prokletstvo, a koji se
u genitivu pojavljuje oblik đavla, što se ne podudara s prethodno javlja i u konstrukciji la’netullah, odnosno lanetullah, što odgo-
objašnjenim procesom adaptacije. No, u svakom slučaju, đavo vara značenju „Bog ga prokleo“. Nalet je također pučkom eti-
– đavola oblici su koji su potvrđeni u bosanskoj jezičkoj praksi. mologijom podržana imenica izvedena od glagola naletjeti, pa
Sinoniman oblik ovom izrazu pokazuje leksema šejtan, koja je je došlo do unakrštanja laneta i naleta u navedeni izraz s datim
kod nas vezana za arapsko porijeklo ovog izraza te je uglavnom značenjem. Analoška kreativnost u ovom obliku zaista je ilus-
u upotrebi u tzv. islamskom diskursu. Etimologija porijekla ove trativna jer podrazumijeva metaforizaciju naleta šejtana ili đa-
lekseme vjerovatno se veže i za izraz sotona (i satana), što bi vola poput vjetra. Među navedenim primjerima sigurno je izraz
mogla biti zajednička ishodišna veza šejtana i sotone, pri čemu anamon etnolingvistički gledajući najzanimljiviji.
se njihovo porijeklo veže za semitsko-hamitsku jezičku zajed- Na kraju, vrijedi spomena još navesti imena raznovrsnih đavola,
nicu koja ima veze s drevnim etiopskim jezikom, kako navodi odnosno šejtana koja su registrirana u čuvenom Kunovskom za-
Škaljić. Pored spomenutih izraza, prisutan je i oblik Lucifer, koji pisu, gdje su spomenuti sljedeći: Ancilijaš, Bel, Vratauh, Baršan,
se u zapadnoj kulturi i vjerovanju tumači kao vlastito ime glav- Ankibaš, Cernicaš, Papiluš, Kozodorac, Dominuš, Rek, Ciper,
nog đavola, šejtana, sotone, za razliku od arapskog izraza Iblis, Lambor, Anmiš, Akromiraš, Apomiri?, Araklija, Satonail, Luci-
kojim se imenuje glavnokomandujući šejtan, posmatrano iz per- per. Ustanovljevanje porijekla i značenja ovih imena već je vrše-
spektive islamskog naukovanja. na, za što prvorazrednu ulogu ima slavni Muhamed Hadžijahić.

BAJRAK LI SE VIJA, VIJA

Iako bi se moglo pomisliti da je taj oblik
iščeznuo, opet se među govornicima bo-
sanskog jezika može čuti oblik *barjak. Nije
jasno otkuda ovaj oblik u srp. i hrv. normi,
naročito hrvatskoj – kako to daje Hrvatski
jezični portal, iako se navodi čitav niz to-
ponima i prezimena s osnovom bajrak- ili
čak bajrek-. Također, u srp. jezičkoj praksi
dominira barjak, iako i danas u Beogradu
postoji sačuvan bosanski jezički fonetski
relikt bajrak- u imenu danas jedine očuva-
ne Bajrakli džamije, koja je sagrađena još i 18. st. koji daju potvrdu gornjeg zapa- odakle dolazi potvrda očuvanja izvornog
u 16. st. i koja je od kraja 18. st. prozvana žanja: Putopis Evlije Čelebije iz Beogra- imena koji je prisutan u bosanskoj jezičkoj
imenom Bajrakli džamija zbog muvekita da (koga zanima, neka potraži navedene praksi. Također, treba istaći da je u Bo-
koji je vješanjem bajraka označavao tač- podatke) i djelo Kitabu n-nebat Osmana, sni rasprostranjeno prezime Bajraktare-
no vrijeme namaskog vakta. Iako na prvi sina Abdurahmanova, Beograđanina, Boš- vić, s upravo tim rasporedom sonantne
pogled to možda i jeste čudno, ostaje njaka (koga zanima više, neka potraži po- skupine -jr-. Kad je riječ o porijeklu ove
činjenica da su tu džamiju posjećivali oni datak). Dakle, jezički relikt bajrak odnosno lekseme, ona je došla iz turskog, a u ovaj
Slaveni muslimanske vjere – Bošnjaci, ime Bajrakli džamije govori o jednoj važ- jezik preuzeta je iz nevjerovatno važnog
koji su govorili bosanskim jezikom, oču- noj historijskoj činjenici bosanskog jezika. perzijskog jezika. Nadati se da mladima
vavši upravo taj oblik. Da ne bi bilo zabu- Naravno, nije isključena mogućnost da će ne treba objašnjavati da je bajrak zastava,
ne i eventualno pomišljanja kako se ovdje se i u srpskim dokumentima pronaći izraz koja je u bosanskom nastala od glagola
dokazuje nedokazivo, ovdje će se uzgred bajrak, ali treba znati da je oblik barjak do- staviti: za-stav-a < za-sta-v-a? A da ne
navesti samo dva historijska izvora iz 17. minantno prisutan u ovoj jezičkoj tradiciji, spominjemo hrvatski stijeg!

STAV 10/3/2023 41