Page 45 - STAV broj 418
P. 45

„Pozdravljam Vas, Gospodine Poglavniče,   Americi nije morao da učini kao svećenik,
                                            ispred mukotrpnog hrvatskog naroda Her-  nego ju je učinio iz političkih razloga kao
                                            ceg-Bosne, koji je dugi niz stoljeća čekao   njihov istomišljenik. Od dolaska NDH do
                                            svoje oslobođenje i uskrsnuće, pa smo, eto,   njenog sloma nadbiskup Šarić je još jače ma-
                                            sretni i ponosni, da nam je donio slobodu i   nifestirao svoju privrženost ustaškoj NDH...
                                            nezavisnost sin naše grude, naše uže domo-  Dokaz su tome njegovi literarni radovi, za
                                            vine, Herceg-Bosne Ponosne. Neka dobri   koje ne znam da li imaju kakvu književnu
                                            Bog obilno naplati Vaše tolike žrtve i napo-  vrijednost, ali su u ono vrijeme svakako bili
                                            re, što ste ih s tolikim herojstvom uložili za   političko oružje u rukama ustaša.“
                                            naš mili Hrvatski Narod! Molimo se Bogu,
                                            da Vas još zadugo uzdrži i poživi za sreću i   PRENESENI OSTACI
                                            procvat Vjere i Domovine.“            April je 1997. godine. Tek je okončala
                                               Nakon proslave Šarićeve zlatne mise (50.   Agresija na Bosnu i Hercegovinu, Sarajevo
                                            obljetnice svećeničkoga redenja) u sarajev-  se polahko oporavlja nakon tri i po godine
          Jeleč u svom radu Odnos nadbiskupa Ivana   skoj Katedrali 30. jula 1944. nadbiskup Ša-  Opsade. Kardinal Vinko Puljić je u Madridu
          Ev. Šarića prema ustaškoj vlasti.   rić je organizirao svečano primanje za oda-  i drži govor okupljenim svećenicima. Ubrzo
            Jeleč dodaje kako se kod Šarića i kao i   brane crkvene i političke zvaničnike. Tom   će im kazati razloge svog dolaska u špansku
          kod nekih drugih svećenika sklonih ustaš-  je prilikom posebni Pavelićev izaslanik Ivi-  prijestolnicu. „Najneposredniji razlog moje
          kom režimu pokazala isprepletenost politike   ca Frković uručio sarajevskom nadbiskupu   prisutnosti u Španjolskoj je prijenos posmrt-
          i religije, klerikalizma i velikohrvatske ide-  specijalnu srebrnu medalju.  nih ostataka sarajevskog nadbiskupa Ivana
          ologije, koja je u to doba dominirala unutar   Sarajevski nadbiskup nije nikad kod   Šarića, koji je kao izbjeglica živio u Casa de
          crkvenih krugova, uvjetovala njihovo po-  ustaške vlasti protestirao protiv zločina   la Congregación de San Pedro Apóstol de los
          našanje i izazvala nedostatak neophodnog   koji su počinjeni nad Jevrejima, Srbima   Presbíteros, u Madridu, od 1948. do 1960. go-
          distanciranja od ustaškog režima. Mnogi   i Romima, ali je zato svoj utjecaj kod dr-  dine, u kojoj je i umro. Želim iskoristiti ovu
          citiraju Šarićevu pjesmu Paveliću kao ne-  žavne vlasti koristio ne kako bi protestirao   priliku da javno zahvalim na brizi i ljubavi
          što najproblematičnije u njegovom pona-  protiv otimačine privatne imovine „nepo-  s kojom je prema biskupu Šariću postupano
          šanju: tragičnija je i dalekosežnija ipak,   ćudnih elemenata“, nego je od vlasti tra-  tokom njegova boravka u Španjolskoj, kako
          piše Jeleč, njegova šutnja pred sudbinom   žio da se oteta imovina dadne ljudima koji   od strane časnih sestara koje su se brinule o
          tisuća njegovih sugrađana koji se odvode   su „zadužili našu hrvatsku stvar“. Profe-  njemu tijekom njegove dobrobiti, tako i od
          i ubijaju samo zato što su druge vjere i na-  sor kanonskoga prava na Franjevačkom   strane tolikih prijatelja koji su pridonijeli da
          cije. Čudi i zapanjujući broj antisemitskih   fakultetu u Sarajevu dr. fra Karlo Karin   njegovo prisilno izgnanstvo bude podnošlji-
          članaka u njegovom Katoličkom tjedniku   (1910–1973), tokom ispitivanja pred jed-  vije“, kazao je Puljić, nastavivši: „Također
          između 1941. i 1945. godine. Deplasirano   nom komunističkom komisijom poslije   zahvaljujem, na vrlo poseban način, madrid-
          je govoriti o Šariću i drugim „pastirima“   rata, izjavio je sljedeće u vezi s djelovanjem   skom nadbiskupu i njegovom pomoćnom
          koji su na vrijeme pobjegli i ostavili svoje   nadbiskupa Šarića: „Nadbiskupu Šariću i   biskupu što su omogućili prijenos posmrt-
          kolege da dočekaju „bezbožnu avet komu-  ostalim članovima Ordinarijata moralo je   nih ostataka monsinjora Šarića u njegovu
          nizma“ kao o nekim herojima i borcima za   biti poznato šta rade i kakvog su ponašanja   domovinu. Želim istaknuti da mi, biskupi
          hrvatsku stvar.                   pojedini svećenici u njegovoj nadbiskupi-  četiri bosansko-hercegovačke biskupije, za-
            Jeleč podsjeća kako je Šarić bio iznimno   ji. To mu je moralo biti poznato zato što   jedno sa svim našim svećenicima i laicima,
          naklonjen Anti Paveliću, što je vrlo često   su po zakonima katoličke crkve dekani iz   osjećamo duboku zahvalnost prema našoj
          pokazivao u svojim govorima ili u pisanoj   svake pojedine dekanije morali najmanje   braći katolicima i sestrama katolicima iz
          formi. Koristio se brojnim prigodama da   jedanput godišnje podnijeti Ordinarijatu   ostalih zemalja Europe i svijeta za njihovu
          pohvali Pavelićevu osobu i njegovo djelo, te   detaljni izvještaj o radu i ponašanju svakog   iskazanu solidarnost manifestiranu tijekom
          mu je posvetio i neke svoje pjesme. Pjesma   župnika iz njegovog područja.  strašnog rata koji je razorio našu zemlju iz-
          naslovljena Poglavniku Oda počinje opisom   […]. Najbolji primjer držanja i rada   među 1991. i 1995.“
          Šarićeva i Pavelićeva susreta u bazilici Sve-  nadbiskupa Šarića za vrijeme ustaške dr-  Koji dan kasnije, 26. aprila 1997. godine,
          toga Petra u Rimu.                žave pokazuje se na primjeru nenarodnoga   posmrtni ostaci vrhbosanskog nadbiskupa
            „Sarajevski nadbiskup u ovoj pjesmi   rada svećenika Božidara Brala. Cijelom ka-  Ivana Šarića preneseni su iz Madrida u Sa-
          zaista nije škrt u pohvalama ustaškom vođi   toličkom kleru pa i meni bilo je poznato da   rajevo. Prema vijesti koju je tada objavila
          Paveliću, koga naziva ‘ustašom divnim’, ‘do-  je svećenik Božidar Bralo bio haranger pro-  KTA, tim je činom ispunjena posljednja
          brim genijem’, ‘junakom sreće’, ‘mistikom’,   tiv Srba i svega onoga što nije bilo ustaško,   Šarićeva želja da mu tijelo bude sahranjeno
          ‘prorokom’, ‘čovjekom uma, srca i poštenja’,   da je bio poglavnikov povjerenik za Bosnu   u zavjetnoj Crkvi sv. Josipa na Marindvoru,
          ‘našim Leonidom’, ‘čovjekom koji istinu i   i Hercegovinu u vrijeme kad su vršeni naj-  koju je on kao nadbiskup sagradio s naka-
          pravdu diše i koji je kao sunce čist i sjajan’,   veći progoni nad Srbima i Jevrejima, pa je   nom da postane katedralna i metropolitan-
          ‘nosiocem slobode koji čuva duše naše od   ipak pored svega toga nadbiskup Šarić po-  ska crkva, predvidjevši u njoj grobnice za
          raja paklenog, tj. marksizma i boljševizma’,   red sebe držao Božidara Brala i bio njegov   sebe i svoje nasljednike.
          koji ‘dan i nos radi za Hrvate’, na čijem se   najbolji prijatelj.      Svečanu misu zadušnicu za pokojnog
          ‘srcu grije ustaški junak’. Pavelić je za Šari-  Meni je poznata notorna činjenica da   nadbiskupa Šarića predvodio je vrhbosan-
          ća ‘ko kralj David kojeg Bog brani’ i čovjek   je nadbiskup Šarić još prije rata bio ustaški   ski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u za-
          koga hrvatski narod treba kanoti hljeba“.  opredijeljen. Dokaz tome je njegova opće   jedništvu s banjalučkim biskupom Franjom
            Kad je 25. aprila 1941. zapovjednik   poznata posjeta ustaškim emigrantima u   Komaricom, kao i s mostarsko-duvanjskim
          vojske NDH Slavko Kvaternik posjetio   Južnoj Americi, nekoliko godina prije rata, a   biskupom Ratkom Perićem, vrhbosanskim
          nadbiskupa Šarića u njegovoj rezidenci-  poslije ubistva Aleksandra Karađorđevića u   pomoćnim biskupom Perom Sudarom te
          ji u Sarajevu, ovaj je iskoristio priliku da   Marselju 1934. godine. Naime, smatram da   provincijalom franjevačke provincije Bosne
          pošalje telegram s pozdravima šefu države.   on tu posjetu ustaškim emigrantima u Južnoj   srebrene fra Petrom Anđelovićem.    n


                                                                                                    STAV 10/3/2023 45
   40   41   42   43   44   45   46   47   48   49   50