Page 41 - STAV broj 242
P. 41

Hrvatskoj, i u Srbiji. Svjedočeći tako lju-  Bošnjaci u Marasovcu od kninskih Sti-  selu Popovac iz 1715. godine, a s obzirom
          bav prema predačkom porijeklu, nepo-  pića. Bošnjaci u Jasenovcu kod Mostara   na to da se u istom selu, u zemaljskom
          kolebljivost da očuvaju vezu s Bosnom i   su, prema ovim izvorima, slavili Lučin-  poreskom popisu iz 1828. poimenice
          nespremnost da Bosnu dožive bilo kako   dan, a bilećki Bošnjaci pravoslavne vjere   spominje dvadesetak zemljoposjedni-
          drugačije osim kao Bosnu, kao taj ideal   slavili su Aranđelovdan. Na iskraju, od   ka prezimena Bošnjak, nije čudno da se
          emocionalne veleljepnosti. U tom Plandi-  bilećkih, tačnije podosojskih, Bošnjaka   isto prezime spominje i u Popisu Marije
          štu počelo je i aktivno istraživanje potpi-  pravoslavne vjere jeste i narodni heroj,   Terezije provedenom 1767. godine. Za-
          snika ovih redova o prisutnosti prezime-  mitraljezac, Jefto Bošnjak, koji je život   bilježeno je još da Bošnjaci u Popovcu
          na Bošnjak i Bošnjaković na prostorima   za svoju Bosnu i Hercegovinu i Jugosla-  kao krsnu slavu slave Miholje.
          Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.   viju položio u maju 1942. kod Hrasna.   Nosioci prezimena Bošnjak nastanji-
            Rođeni Trebinjac koji je skoro cijeli   Bošnjaka muslimana koji nose prezime   vali su i područja oko Ðakova, odakle su
          radni vijek proveo u Tuzli, Risto Miliće-  Bošnjak, Bošnjaković ili Bosankić ima   se selili i u druga slavonska područja. U
          vić, u knjizi Hercegovačka prezimena bi-  na područjima Podrinja i Tuzle.   austrijskom popisu iz 1702. popisana su
          lježi prisutnost prezimena Bošnjak među   Zanimljivo je da na prezimena eti-  tri domaćinstva Bošnjaka, a trideset i če-
          hercegovačkim pravoslavcima u Granici   mološki povezanim s imenom Bosne kao   tiri godine kasnije je zabilježeno da su ta
          i Podosoju kod Bileće, Bojištu i Selištu   potjecišta onih koje u novim sredinama   domaćinstva naslijedili sinovi prethod-
          kod Nevesinja, Kljenu, te Ljutom Docu,   nazvaše Bošnjacima i Bošnjakovićima   no popisanih. Četiri godine prije popi-
          Uzarićima, Knešpolju, Provu, Grabovoj   nailazimo i izvan granica Bosne i Her-  sa iz 1702. godine, popisano je nekoliko
          Dragi, Donjem i Gornjem Crnču, Ladini   cegovine – tačnije: u Srbiji i Hrvatskoj.   domaćinstava Bošnjaka u mjestu Tenja
          i Voštanima kod Širokog Brijega. Dedi-  Prezime Bošnjak kao odrednica potjeci-  kod Osijeka, a tako su, prema popisnoj
          jer bilježi da su nosioci prezimena Boš-  šta patrija novoformiranih domaćinstava   bilješci, prozvani zbog činjenice da su
          njak u Ljuti Dolac došli iz Lisa, a da su   spominje se još u poreskoj bilježnici u   na područje Osijeka stigli iz Bosne. U
                                                                               arhivskoj građi nailazimo i na podatak
               Općina Bošnjaci u Hrvatskoj                                     da su Bošnjaci baranjskog kraja slavili
                                                                               sv. Jovana. Praćenje prvih osmanskih
                                                                               popisa iz 16. i 17. stoljeća, te popisa pro-
                                                                               vedenih u kasnijem periodu na prosto-
                                                                               rima Slavonije i Baranje otkrit će nam
                                                                               proces iseljavanja pravoslavnog stanov-
                                                                               ništva s prostora Bosne u spomenute
                                                                               krajeve. S obzirom na to da Vjekoslav
                                                                               Klaić u Povijesti Hrvata od najstarijih vre-
                                                                               mena do svršetka XIX stoljeća (1899: 13)
                                                                               među poslanicima slavonske kraljevine
                                                                               na Saboru održanom na Rakošu još dav-
                                                                               ne 1505. spominje i Eliasa Bosnyaka de
                                                                               Bustnhincza, nije teško pretpostaviti da


                                                                                                   STAV 24/10/2019  41
   36   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46